• 12
  • Lis

Na zajedničkoj sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta u srijedu, 11. listopada održano je javno saslušanje o Monsanto dokumentima i glifosatu na koju su predstavnici Monsanta odbili doći nakon čega je Parlament odlučio zabraniti njihovim lobistima ulazak u zgradu Parlamenta.

U raspravu se uključila i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir izrazivši zabrinutost vidljivim podatcima iz dostupnih dokumenata koji ukazuju kako u više od četrdeset godina primjene herbicida na bazi aktivnog sastojka glisfosata, u SAD-u nikada nije bila napravljena analiza proizvoda herbicida u formulaciji koja je bila stavljena na tržite.

Petir je stoga zapitala sudionike panela - Carey Gillam iz neprofitne organizacije U.S. Right to Know te prof. Davida Kirklanda iz tvrtke koja se bavi pružanjem stručnih savjeta uz područja genetičke toksikologije Kirkland Consulting, smatraju li da je pristup utvrđivanju rizika i opasnosti biocida u SAD-u i dalje zadovoljavajući i da u dovoljnoj mjeri štiti korisnike tih proizvoda.

Petir je pojasnila kako su nadležna tijela za utvrđivanje mogućih rizika koristila isključivo testove za utvrđivanje mogućih rizika i opasnosti aktivnog sastojka glifosata, ne i cijelog koktela što predstavlja opasnost za poljoprivrednike i krajnje korisnike proizvoda tretiranih tim herbicidima.

Zastupnica Petir je upitala paneliste i hoće li nadležna tijela koja su odobrila korištenje tog herbicida sudjelovati u naknadi eventualnih troškova žrtvama.

Gospođa Gillam je, odgovarajući na pitanja zastupnice Petir, kazala kako testiranja koja se obavljaju nisu suštinska te pojasnila da se, ukoliko se tvari same za sebe smatraju sigurnima, ne vrše daljnja ispitivanja kako te tvari djeluju u kombinaciji. Govoreći o odštetama, Gillam je rekla kako ne vjeruje da će nadležna tijela sudjelovati u isplati odšteta.

Podsjetimo, Međunarodna agencija za istraživanje raka (IRAC) početkom 2015. godine, nakon dugogodišnjeg istraživanja herbicida glifosat obavijestila je javnost da je taj herbicid kancerogen i opasan po ljudsko zdravlje. Upravo taj herbicid je najveća komponenta Monsanto Roundup proizvoda, najraširenijeg sredstva protiv korova na svijetu. Potom su nezavisni toksikolozi u svojim istraživanjima otkrili da su aditivi koje Monsanto koristi u kombinaciji s glifosatom i do dvije tisuće puta štetniji negoli sam glifosat.

Sredinom 2016. godine stotine poljoprivrednih radnika oboljelih od raka izašli su u javnost tvrdeći da je njihovu bolest uzrokovao upravo Monsantov proizvod, žrtve su počele podizati optužnice protiv Monsanta, a u ožujku ove godine Federalni sud naredio je otkrivanje 250 stranica povjerljivih dokumenata tvrtke. Ti su dokumenti jasno pokazali manipuliranje javnošću, falsificiranje rezultata i odbijanje testova aktualnog miksa koji sadržava smrtonosne kemikalije.

  • 12
  • Lis

Na krilima iznimne popularnosti i uspjeha Backo Mini Express se proširuje i uskoro postaje peta najveća maketa željeznice jugoistočne Europe

Backo Mini Express, najveća maketa željeznice jugoistočne Europe postavljena u Gundulićevoj ulici br. 4, postala je jedan od najprepoznatljivijih turističkih sadržaja hrvatskog glavnog grada i to svega u dvije godine od kada je počela s radom.

BACKO 232 Large

Dječački snovi vrhunskog maketara Antuna Urbića Backa, te naganjanje malih vlakova u početku na tavanu obiteljske kuće, prerasli su i dječaka i snove, te postali danas zaštitnim turističkim znakom i sadržajem ovog dijela jugoistočne Europe. Pet godine godine marljivog i napornog rada da bi umanjeni svijet željeznice, cesta, vozila, ljudi, Zagreba i ostalih gradova kroz koje putuju vlakovi postali hrvatska maketarsko – turistička stvatnost – urodili su plodom.

Backo Mini Express odmah po otvaranju zaradio je epitet najveće makete te vrste u jugoistočnoj Europi, a stalni porast turističkog posjeta, razlozi su za njezino proširenje i postavljanje na tron jedne od najvećih u Europi.

BACKO 110 Large

Backo Mini Express je plod marljivog rada petorice Zagrepčana, koji su stvorili pravi turistički raritet kontinentalnih prostora naše države, koji je 85 posto hrvatski proizvod. Po najvećoj maketi željeznice jugoistočne Europe, u Gundulićevoj ulici br. 4, u Zagrebu, na 75 četvornih metar prometuje više od 100 vlakova osam sati svakog dana na čak 1.050 metara tračnica.

Backo Mini Express trenutačno se proširuje i sadržajno obogaćuje na dodatnih 250 četvornih metara čime će postati peta najveća maketa te vrste u Europi – kazao je Antun Urbić Backo, idejni začetnik i vlasnik projekta, u povodu proširenja koji će Zagrebu donijeti titulu grada s jednom od najvećih maketa u Europi.

BACKO 99 Large

Uz potporu Turističke zajednice grada Zagreba, Backo Mini Express dvije godine za redom sudjeluje u projektu Advent u Zagrebu, sa svojim blagdanskim sadržajem i programom. I iz godine u godinu bilježi izniman uspjeh kod domaćih posjetitelja doslovce od Konavla do Iloka, te rekordan posjet i interes kod stranih turista, koji se očekuju i ovog prosinca i blagdanskog vremena u Zagrebu. Najviše dolazaka Backo Mini Express od svog otvaranja do danas bilježi među gostima iz nama susjednih država, među kojima prednjače Slovenci, ali je bilo i posjetitelja iz Srbije te Bosne i Hercegovine.

Nakon turista iz regije, najviše smo evidentirali posjeta Nijemaca, te Austrijanaca, bilo je i Talijana, te Nizozemaca. Od prekooceanskih posjeta imali smo goste iz Sjedinjenih Američkih Država, Brazila, Čilea, te Južne Koreje, Indije, Kine i Australije -  ukratko gotovo iz svih država svijeta imali smo posjetitelje najveće makete željeznice jugoistočne Europe.  Razlozi popularnosti naših sadržaja na maketi su višestruki, a prije svega u obilju noviteta svake godine donosimo našim posjetiteljima – ocijenio je idejni začetnik projekta Backo Mini Expressa.

BACKO 86 Large

Najpopularniji sadržaj na maketi je Sljemenska skijaška staza, sa snijegom, skijašima, borderima, pratećim službama koje rade na održavanju staze, ali i ono što Sljemenu već dugo nedostaje – žičarom. Njoj su se divili čak i posjetitelji te natjecatelji utrke Snow Queen Trophy-a koji svoj sportski posjet hrvatskoj metropoli koriste i za obilazak makete u Gundulićevoj ulici br. 4.

Uz veliko skijalište, na maketi je postavljena je replika srca Zagreba točnije Tomislav trg na kojemu za vrijeme Adventa imamo i klizalište, kao preslik stvarnosti u našem umanjenom maketarskom svijetu. Naši mali i veliki posjetitelji mogu i sami voziti vlakove i njima upravljati na posebnoj maketi što je posebni dodatni sadržaj svim „vlakoljupcima“, a s proširenjem na dodatnih 250 četvornih metara patentirat ćemo popriličan broj dodatnih sadržaja, među kojima i prvi puta u ovom dijelu Europe dizalo za vlakove kojim ćemo ih prenositi s prizemnog kata makete u podrumski dio izložbenog prostora makete. 

BACKO 6 Large

  • 11
  • Lis

Danas je na društvenoj mreži Facebook objavljena selfie fotografija hrvatskog vatrogasca Josipa Jadrijevića i pape Franje koja je izazvala veliko oduševljenje jer papa rijetko pristaje na takve fotografije. Redakcija HrNews portala ekskluzivno vam prenosi doživljaje vatrogasaca.

Tri mjeseca su čekali što će biti sa zamolbom DVD-a Primošten da hodočaste u Vatikan, te da osobno posjete papu Franju, i njihova želja se napokon obistinila.

22366617 10213057143250719 2979960518712440681 n

Vođa puta koji je to sve zamislio je Josip Jadrijević, tamošnji predsjednik vatrogasnog društva. Jadrijević je na ovu ideju došao prije dvije godine te je o tome pričao s pokojnim zapovjednikom DVD-a Primošten. Nakon pogibije zapovjednika ta se želja nije obistinila sve do danas.

–Šibenski biskup mons. Tomislav Rogić uputio je jedno pismo prefekturi papinskog doma. Nismo ni znali što nas čeka, ali kad su nas zvali iz veleposlanstva pri Svetoj stolici i kazali nam da smo dobili Special zonu bili smo u šoku.  Deset vatrogasaca DVD-a Primošten posjetilo je Vatikan. Krenuli smo iz Splita zrakoplovom i tu nas je dočekao naš načelnik Stipe Petrina sa svojom suprugom. U 8 i pol imamli smo audijenciju na Trgu sv. Petra, a poslije smo primljeni smo kod pape gdje smo mu uručili prigodne poklone. – kazao nam je Jadrijević u telefonskom razgovoru.

Otkrio nam je koje su poklone odnijeli papi.: Gospa od Loreta izrađena od primoštenske čipke, vatrogasna kaciga hrvatske firme Akrapović na koje piše ime pape Franje i grb DVD-a Primošten, papinska kapica obrubljena primoštenskom čipkom. Zadnji dar je iz Splita, sa stadionu Bilih. Hajduk nam je dao dres koji smo odnijeli papi. 

22308787 10213057143610728 4943728216115463220 n

- Ovo je velika stvar za DVD Primošten jer smo išli u ime dosta društava za koje smo se pomolili. Papi smo ispričali i koliko smo intervencija imali ovo ljeto i zamolili ga da se moli za nas. Eto, dok nas papa nas prima, mnogi urvatskoj za nas imaju i dalje zatvorena vrata.- zaključio je Jadrijević.

  • 11
  • Lis

S obzirom na svoje prirodne ljepote, povijesne i kulturne znamenitosti te eno-gastro specijalitete, vrijeme je da Slavonija započne intenzivnije koristiti turističke potencijale te u konačnici izraste u cjelogodišnju i atraktivnu turističku destinaciju, za Hrturizam portal piše Goran Rihelj.

„Pozitivne primjere imamo u blizini, od Bavarske, Austrije, Švicarske i Slovenije, a što se tiče turističkog potencijala za cjelogodišni turizma u Slavoniji uopće nije upitno, sam je prvo pitanje želimo li, a onda si postaviti to kao cilj.“

Pokrenuta je Inicijativa da se Dani hrvatskog turizma u 2018. godini održe u Slavoniji. Inicijativa koja je digla i pokrenula  cijelu turističku struku te koja je već uspjela u jednoj svojoj izrazio važnoj misiji – a to je medijski staviti u fokus razvoj turizma u Slavoniji i kontinentu, probuditi turističke djelatnike u Slavoniji,  potaknuti turističke dolaske u Slavoniju, te animirati putničke agencije da počnu prodavati turističke pakete za Slavoniju.

Tako su u međuvremenu ostvareni razni dolasci, kako privatnih osoba, tako i poslovnih subjekata koji su svoje team building programe umjesto na more, organizirali u Slavoniji. Upravo iz tog razloga, navodi Hrturizam, Uprava Unilinea vodećeg hrvatskog turističkog operatora, odlučila je posjetiti Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju te sagledati mogućnost za razvoj višednevnih destinacijskih i dnevnih izletničkih programa.

 

 “Destinaciju za naš team building odabrali smo Slavoniju kako bi joj dali poslovni i društveni obol s obzirom na naš know – how i kanale prodaje kojima raspolažemoizjavio je Boris Žgomba, predsjednik Uprave Unilinea, Potpredsjednik Europskog udruženja i nacionalnih udruga političkih agencija i touroperatora, Predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK-u te dugogodišnji član Vijeća Hrvatske turističke zajednice, povodom skorašnjeg dolaska Unilineovog tima u Slavoniju.

Izrezak

foto: hrturizam.hr

Uniline kao One stop turistička kompanija

Ulaskom u upravljanje prodajnim procesima i cjelovitim poslovanjem hotela (hotelskim managementom), kompanija se transformira u zaokruženu poslovnu turističku grupaciju odnosno, one stop turističku kompaniju.

S glavnim sjedištem u Puli, poslovnim centrom u Zagrebu, poslovnicama diljem Hrvatske i uredima u Sloveniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini, uredima u Kini (Shanghai) i Južnoj Koreji (Seoul) te predstavništvima u Japanu i Tajlandu, kompanija je postala prepoznatljiv igrač u međunarodnim razmjerima. U posljednjih nekoliko godina, značajan fokus stavljen je i na tržište SAD-a, Kanade te Australije.

  • 09
  • Lis

Nakon dvije godine intenzivne borbe za zaustavljanje siromaštva, umirovljenici nemaju vremena za čekanje. Ljudi koji su izgradili ovu zemlju, a mnogi i sudjelovali u obrani, sada su siromašni i poniženi, a političke elite ih marginaliziraju i tretiraju kao društveni teret. Ponijeli su teret rata i recesije na svojim leđima i sada im je ustegnuto pravo na dijalog i suodlučivanje, a gotovo ih polovica prima mirovine ispod hrvatske linije siromaštva od 2.085 kuna.

I dok su se u dvije godine promijenila četiri resorna ministra, umirovljenici i starije osobe i dalje žive u bijedi, bez ikakve brane rastućem siromaštvu. Hrane se s podova tržnica, iz kanti za smeće, griju u javnom prijevozu, jedu u javnim kuhinjama.

Vrijeme je da kažu dosta i izbore se za dostojanstvenu starost. 

prosvjed letak1Sutra, u utorak, 10. listopada 2017. godine u šest hrvatskih gradova održati će se prosvjed umirovljenika „Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti“ u organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske, a središnji će biti na Trgu bana Josipa Jelačića kod Manduševca s početkom u 12 sati.

            ZAGREB, Mandusevac, 12h

            PULA, Trg Portarata, 12h

            SPLIT, Zapadna obala, 12h

            OSIJEK, Trg slobode, 12h

            SLAVONSKI BROD, Korzo, 12h

            ZADAR, Poljana Pape Ivana Pavla II.,16h 

prosvjed letak2

  • 09
  • Lis

Uz bogat zabavno-glazbeni program Televizija Slavonije i Baranje proslavila je 25. godina uspješnog rada i to velikom rođendanskom proslavom u osječkom HNK.

Na proslavi su se okupili prijatelji Slavonske televizije od osječkih i hrvatskih političara, pa do poslovnih partnera i osoba iz javnog života. Svi oni mogli su, uz ostalo, uživati u izvrsnim nastupima Tereze Kesovije, Opće opasnosti, Gazda i osječkog benda Suzette.

25 godina STV 02

Najveće iznenađenje večeri, koje je uspješno držano u tajnosti sve do početka prijenosa uživo, bile su dodjele nagrada voditeljima i urednicima popularnih emisija. Tako je nagradu za Informativni program dobila  glavna urednica Slavonske televizije Antonija Tomasović, za talk show „Teme dana“ nagrađeni su voditelji i urednici Mario Ćutek i Marin Ćurić, a za poljoprivrednu emisiju „Poticaj“ voditelj i urednik Josip Dubrović. Za emisiju o kulturi „Ritam grada“ nagradu je preuzela druga polovica voditeljsko-uredničkog para Jelena Grgić, a nagrađen je i urednik sportske emisije „Pun pogodak“ Dario Andraković. Zabavno-glazbenu emisiju „Ošini po tamburi“, koja se emitira već pet sezona, vode Josipa Vukovski i Doris Matović te su i ove mlade voditeljice preuzele svoje nagrade, dok je za emisiju „Pravi igrači“ u kojoj uživaju najmlađi nagrada uručena Lori Vukušić.

25 godina STV 01

Na kraju večeri posebna je nagrada uručena i bendu Gazde, koji također ove godine slavi četvrt stoljeća rada.

Svi koji su svjedočili ovom spektakularnom događaju složili su se s tim da se tako glamurozne ceremonije, uz crveni tepih, sjajan ambijent HNK-a Osijek te prekrasne haljine i odijela zvijezda večeri ne bi posramile ni najveće nacionalne televizije.

25 godina STV 03

Glavna urednica programa Antonija Tomasović na Slavonskoj televiziji radi već 13 godina, i kad usporedi tadašnje stanje s ovim današnjim, kaže, promijenilo se mnogo toga:

„Nije bilo toliko emisija, pogotovo ne dnevnih, samo onih na tjednoj bazi. Nije bilo Tema dana, talk showa koji nam se pokazao jednom od najgledanijih emisija koju danas najviše volimo stvarati. Tada nije bilo čak ni Vijesti nedjeljom. Sada je mnogo više posla, a jedan od najznačajnijih pomaka prema naprijed je jutarnji program koji smo uveli prije tri godine, 1. prosinca 2014. Cijeli tjedan prije pokretanja nisam spavala, a evo nas već u četvrtoj sezoni. Na jutarnji program danas smo jako ponosni, uskočile su nam mlade snage i sada imamo prekrasan tim. Djevojke to odlično rade, a cijelu priču zaokružuju dnevni urednici Marin Ćurić i Jelena Grgić“, priča nam Tomasović.

„Pomaže nam to što smo se 2015. godine preselili u novi prostor u Istarskoj 2, koji je doista fantastičan. Ono što želimo je poboljšati to što imamo koliko god se može. Kad je o novitetima riječ, ove smo jeseni uveli svakodnevna javljanja uživo s raznih lokacija, uveli smo dva gosta u Teme dana te smo se povezali s kolegama iz Zagreba s nacionalnih televizija kako bismo imali i ono što Slavonce i Baranjce zanima i s nacionalne razine. Iza rođendana u jutarnji program uvest ćemo posebnu rubriku uz koju će Slavonci i Baranjci s nama moći naučiti plesati. Kolega Bojan Uranjek ima još ideja za emisije, ali ne smijemo vam još sve otkriti“, zaključuje Tomasović.

  • 08
  • Lis

Nakon što su im pod sumnjivim okolnostima otkazali dozvolu za
lokaciju prosvjeda, organiziran je novi datum i mjesto prosvjeda, javili su nam danas građani mjesta Donja Lomnica.
Prosvjed će se održati u nedjelju, 15.10.2017. godine
u 15 sati na Trgu Stjepana Radića u Velikoj Gorici.

 

Podsjetimo:

Mještani Donje Lomnice, mjesta između Zagreba i Velike Gorice s jedva 1.700 stanovnika, već se dugo očajnički bore kako im tik uz kuće ne bi niknula asfaltna baza. Iako je peticiju protiv gradnje te baze potpisalo 7.500 tisuća mještana Donje Lomnice i okolice, izgradnja projekta austrijskog Strabaga najnormalnije se nastavlja. Ali nastavlja se i otpor građana koji su u subotu, 30. rujna, planirali održati još jedan veliki prosvjed kako bi upozorili na problem s kojim se suočavaju. Prosvjed je bio zakazan na prostoru Tržnog centra u obližnjoj Velikoj Gorici te je vlasnik prostora, tvrtka poznatog velikogoričkog poduzetnika Željka Žužića dozvolila da se na njegovom prostoru održi prosvjed. Međutim, nakon što je prošlog tjedna emisija Potraga RTL televizije emitirala prilog o njihovoj borbi, koji je izazvao popriličan interes šire javnosti, dozvola za održavanje prosvjeda naprasno im je ukinuta.

lomnica1

Krešimir Smolković (FOTO: Lupiga.Com)

„Nakon emitiranja priloga nazvao me direktor Tržnog centra i rekao da, nažalost, mora povući dozvolu za održavanje prosvjeda, jer mu je tako naređeno“, izjavio je za portal Lupiga Krešimir Smolković, prvi susjed asfaltne baze u izgradnji i jedan od organizatora prosvjeda. Takvim potezom manevarski prostor im je sada bitno sužen, pa su mještani bili primorani tražiti novo mjesto prosvjeda.

 

Projekt je Strabag počeo planirati još 2005. godine, a studija o utjecaju na okoliš izrađena je tek 2010. godine, a potom je projekt od lokalnih vlasti bez problema dobio i lokacijsku i građevinsku dozvolu. Mještani tvrde da njih oko izgradnje Strabagove asfaltne baze nitko nije ništa pitao te da se sve odigravalo u apsolutnoj tajnosti kako bi se izbjegli njihovi prigovori. Za studiju o utjecaju na okoliš kažu da je katastrofalno loša i najavljuju da će se boriti svim snagama da im se ovo, kako kažu, „čudovište“ ne pojavi u susjedstvu i na terenu koje je vodozaštitno područje. Pozivaju se na Aarhušku konvenciju, međunarodni pravni akt kojim se utvrđuju prava u vezi s okolišem kao pouzdana osnova za uključivanje građana u politike okoliša i nalaže sudjelovanje javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša.

strabag donja lomnica

Asfaltna baza u izgradnji, u pozadini kuća koju je kupio Strabag kako bi riješio problem prvog susjeda, tik do nje je Smolkovićeva kuća (FOTO: Lupiga.Com)

„Asfaltna baza, pogotovo, asfaltna baza 160-satnog kapaciteta, gdje vi grijete bitumen, nužno ispušta kancerogene supstance, i tu prestaje bilo kakva eventualnost, tu počinje matematika, ako je to netko spreman napraviti ljudima deset metara do prvih prozora, onda tu prestaje svaka rasprava. Ja vas pitam, kako je moguća sramota koja se zove Studija o utjecaju na okoliš gdje taj moment uopće nije spomenut“, rekao je za Potragu (prilog možete pogledati na ovom linku) fizikalni kemičar Stanko Uršić, dok je liječnica u lokalnoj ambulanti, Ana Brebrić, iskazala strahovanje da bi se radom ovakve asfaltne baze mogao povećati broj nekih oboljenja, poput karcinoma ili astme. Istovremeno predstavnici Strabaga tvrde kako njihov dimnjak „neće ispuštati ništa štetno“ te da je sasvim normalno da se ovakve asfaltne baze rade u naseljima.

Smolković kaže kako su probali uložiti žalbu na izdavanje građevinske dozvole, jer, kako Lomničani tvrde, za izdavanje građevinske dozvole nije bilo nikakvih obavijesti, niti je bio obaviješten bilo tko od zainteresiranih stranaka. No, žalbu je Grad odbio tvrdeći da je Strabagov projekt od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku

Mještani su se okupili i u grupi na Facebooku gdje razmjenjuju informacije i pripremaju prosvjed.

 

 

 

  • 08
  • Lis

Dan neovisnosti je blagdan u Republici Hrvatskoj koji se danas obilježava.

Tog dana 1991. godine, Hrvatski sabor je, na inicijativu Ive Škrabala, jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji.

hrvatska karta zastava

Ovaj blagdan obilježava se u Hrvatskoj tek od 2001. godine (jednako kao i trenutačni Dan državnosti).

Međutim, kasnije se sam inicijator pokajao jer je tadašnja vlast (Račanova vlada) promijenila obilježavanje Dana državnosti, koji se dotad slavio 30. svibnja, i još uvela Dan neovisnosti što je pak dovelo do opće zbrke s datumima i posljedično njihovog neprihvaćanja od strane naroda. Usto, trenutačni Dan neovisnosti je u najmanju ruku dvojben jer je državni sabor 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske čime je Hrvatska postala samostalna i nezavisna država, dok je 8. listopada iste godine samo završena faza okončanja postupka razdruživanja Hrvatske u nekadašnjoj jugoslavenskoj federaciji.

osnovna škola Braće Radić Pridraga

crtež naslikala djeca iz Osnovne škole Braće Radić iz Prigrade

 

Ovo sigurno niste znali:

Dana 8. listopada dogodila su se još dva važna događaja uz hrvatsku neovisnost. Dana 8. listopada 1075. u Solinu je okrunjen kralj Zvonimir (krunom koju mu je poslao papa Grgur VII., što je bila potvrda priznanja Kraljevine Hrvatske kao međunarodnog subjekta), a 8. listopada 1871. Eugen Kvaternik pokrenuo je Rakovičku bunu, jedan u nizu neuspjelih pokušaja ostvarenja hrvatske neovisnosti.

Godine 2015. i Google je Hrvatima čestitao Dan neovisnosti tako da je na svojoj tražilici umjesto drugog slova O stavio hrvatsku zastavu, odnosno, zamijenio ga hrvatskom trobojnicom, a u pozadinu postavio Plitvička jezera

  • 08
  • Lis

U tijeku je akcija Caritasa Zagrebačke nadbiskupije „Da život imaju" za koju je Hrvatska radio televizija snimila spot. Cilj akcije je prikupljanje sredstava za gradnju objekta namijenjenog djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi koja nakon punoljetnosti moraju napustiti domove i ustanove u kojima su do tada boravili, te ostaju bez krova nad glavom.

Pozivamo Vas da i Vi doprinesete humanitarnoj akciji i učinite plemenitu gestu ukoliko ste u mogućnosti, jer DOBRO JE ČINITI DOBRO!

  • 08
  • Lis

Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko boravi od 6. do 9. listopada u Abidjanu u Obali Bjelokosti na sastanku stranaka desnog centra iz Afrike i Europske unije, New Windhoek Dialogueu, uoči petog EU - Afrika summita koji će se održati krajem studenoga. Na summitu će se razmotriti postignuća zajedničke suradnje i partnerstva između Afrike i Europske unije te će se identificirati izazovi i mogućnosti koje su dostupne za daljnje jačanje partnerstva.

Zovko1

Na New Windhoek Dialogueu okupili su se visoki predstavnici afričkih stranaka desnog centra i zastupnici Europske pučke stranke u Europskom parlamentu, zastupnici nacionalnih parlamenata te drugi visoki predstavnici stranaka desnog centra iz EU-a. Ovogodišnji pripremni sastanak omogućit će da se zajednički rasprave ključna pitanja koja bi se trebala predstaviti u novom planu zajedničke strateške suradnje između EU-a i Afrike.

Teme o kojim se razgovara na ovogodišnjem New Windhoek Dialogueu su trenutačno stanje odnosa između EU-a i Afrike, očekivanja od predstojećeg summita, trgovina i regionalna integracija, upravljanje migracijama preko granica, financije i investicije.

Zastupnica Zovko danas je sudjelovala u panelu „Ulaganje u mlade za ubrzani inkluzivni rast i održivi razvoj". Tijekom svog govora na panelu o mladima Zovko je naglasila važnost ulaganja u obrazovni sustav, cjeloživotno učenje, strukovno osposobljavanje i vještine, inovacije kako bi se mladi pripremili za konkurentne zahtjeve na tržištu rada.

Zovko3

Govorila je i o problemu nezakonite migracije, posebice mladih ljudi, te je istaknula da se moraju poboljšati poslovno okruženje, ulaganja i konkurentnost gospodarstva, za što je potrebno mobilizirati postojeće financijske instrumente poput Europskog fonda za održivi razvoj (EFSD).

Zovko je posebno naglasila nužnost provedbe institucionalnih i političkih reformi u dotičnim državama, koje su i temelj svih ostalih reformi. Navela je kako će institucionalna i politička stabilnost donijeti povjerenje i potrebna ulaganja u održivi i inkluzivni razvoj mladih.

„Mladi trebaju svoju budućnost tražiti ovdje i treba im dati mjesto da preuzmu vlast i odluče o svojoj budućnosti u Africi", istaknula je Zovko.  

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se