Svijet

  • 27
  • Lis

Katalonski regionalni parlament tajno je glasovao i proglasio nezavisnost od Španjolske.

Za vidjeti je kako će na ovo reagirati Španjolska koje je već najavila oštar odgovor. Tenzije bi ponovno mogle uzavrijeti. Glasovanje je održano, a rezultati 70-10 idu u korist odcjepljenja Katalonije. Opozicijska stranka MP nije glasovala u korist nezavisnosti. 

Španjolski premijer Mariano Rajoy senatorima je ranije rekao kako će se donijeti direktan zakon kako bi se u Španjolsku vratio zakon, te vjera u demokraciju i stabilnost u Kataloniju.

Podsjetimo, kriza je započela kad su Katalonci poduprli nezavisnost ranijim glasovanjem ovaj mjesec kojeg je Španjolska proglasila nezakonitim. Više informacija donosimo uskoro uživo iz Barcelone.

  • 19
  • Lis

Amandman na slovenski Zakon o trgovini, koji predviđa zatvaranje trgovina nedjeljom i blagdanima, mogao bi stupiti na snagu  u veljači sljedeće godine, izjavio je zastupnik Andrej Čuš.

Odluka na referendumu

Uz pomoć koalicijskih zastupnika, neovisni zastupnik Čuš postigao je da će se u Skupštini razgovarati o mogućem zatvaranju trgovina nedjeljom i blagdanima jer je prikupio 25 potpisa potrebnih za opću raspravu u parlamentu. “Prije stupanja na snagu, zakon mora proći parlamentarni Odbor za gospodarstvo, a izmjene zakona mogu biti usvojene na plenarnoj sjednici Skupštine u prosincu”, ocjenjuje Čuš.

Bude li sve prema planovima, izmjene zakona stupile bi na snagu u veljači sljedeće godine. “Predsjednica Odbora za gospodarstvo Andrej Potočnik iz SMC-a, tvrdi da najveća koalicijska stranka također podupire izmjenu zakona. Istodobno postoji i socijalni dijalog između poslodavaca i sindikata u trgovinskoj djelatnosti, što znači da će njihova volja biti uzeta u obzir prilikom usvajanja izmjena i dopuna Zakona o trgovini. To će dovesti do konsenzusa, budući da se volje naroda iražena na referendumu 2003. mora poštovati“, objašnjava Čuš.

escalator 283448 480

Na referendumu 2003. godine većina je glasača odlučila da trgovine u Sloveniji ne trebaju raditi nedeljom i blagdanima. Referendum su tada tražili sindikati zaposlenih u trgovinama.

Trgovci su se nakon referenduma žalili Ustavnom sudu, te je tražen kompromis jer su trgovine bile nedeljom zatvorene samo kratko vrijeme neposredno nakon referenduma. Kasnije je donijeta odluka o veličini trgovina koje smiju biti otvorene, i to samo one s prehrambenom i nužnom robom, zbog čega su se u velikim trgovačkim centrima otvarale samo samoposluge, dok su ostale trgovine bile zatvorene.

Prosječna plaća prodavača u maloprodaji minimalna je plaća plus dodatak, što znači da radnik prima nešto više od 610 eura neto mjesečno.

coins 1015125 480

Manji prihodi i troškovi rada

Zastupnik Čuš je zahvalio ministru gospodarstva Zdravku Počivalšeku koji navodno podržava zatvaranje trgovina nedjeljom i blagdanima.

“Znam da su trgovci vrlo nejedinstveni u vezi s prijedlogom novog zakona. Posebno su uznemireni Petrolovim isključenjem iz zabrane, odnosno svim trgovinama na benzinskim postajama uz autoceste i brze ceste“, objasnio je Čuš.

Ekonomist Jože P. Damijan također podržava promjenu radnog vremena trgovina, međutim, protivi se Upravni odbor Trgovinske komore Slovenije (TZS).

Prema njihovom mišljenju, promjene zadiru u barem tri prava zajamčena Ustavom, slobodnu gospodarsku inicijativu, načelo poštene i slobodne konkurencije, te načelo jednakosti pred zakonom.

 

  • 08
  • Lis

Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko boravi od 6. do 9. listopada u Abidjanu u Obali Bjelokosti na sastanku stranaka desnog centra iz Afrike i Europske unije, New Windhoek Dialogueu, uoči petog EU - Afrika summita koji će se održati krajem studenoga. Na summitu će se razmotriti postignuća zajedničke suradnje i partnerstva između Afrike i Europske unije te će se identificirati izazovi i mogućnosti koje su dostupne za daljnje jačanje partnerstva.

Zovko1

Na New Windhoek Dialogueu okupili su se visoki predstavnici afričkih stranaka desnog centra i zastupnici Europske pučke stranke u Europskom parlamentu, zastupnici nacionalnih parlamenata te drugi visoki predstavnici stranaka desnog centra iz EU-a. Ovogodišnji pripremni sastanak omogućit će da se zajednički rasprave ključna pitanja koja bi se trebala predstaviti u novom planu zajedničke strateške suradnje između EU-a i Afrike.

Teme o kojim se razgovara na ovogodišnjem New Windhoek Dialogueu su trenutačno stanje odnosa između EU-a i Afrike, očekivanja od predstojećeg summita, trgovina i regionalna integracija, upravljanje migracijama preko granica, financije i investicije.

Zastupnica Zovko danas je sudjelovala u panelu „Ulaganje u mlade za ubrzani inkluzivni rast i održivi razvoj". Tijekom svog govora na panelu o mladima Zovko je naglasila važnost ulaganja u obrazovni sustav, cjeloživotno učenje, strukovno osposobljavanje i vještine, inovacije kako bi se mladi pripremili za konkurentne zahtjeve na tržištu rada.

Zovko3

Govorila je i o problemu nezakonite migracije, posebice mladih ljudi, te je istaknula da se moraju poboljšati poslovno okruženje, ulaganja i konkurentnost gospodarstva, za što je potrebno mobilizirati postojeće financijske instrumente poput Europskog fonda za održivi razvoj (EFSD).

Zovko je posebno naglasila nužnost provedbe institucionalnih i političkih reformi u dotičnim državama, koje su i temelj svih ostalih reformi. Navela je kako će institucionalna i politička stabilnost donijeti povjerenje i potrebna ulaganja u održivi i inkluzivni razvoj mladih.

„Mladi trebaju svoju budućnost tražiti ovdje i treba im dati mjesto da preuzmu vlast i odluče o svojoj budućnosti u Africi", istaknula je Zovko.  

  • 03
  • Lis

Referendum o neovisnosti Katalonije koji je održan u nedjelju u prisutnosti španjolske policije, koja je vukla glasače i plijenila glasačke kutije i dalje izaziva tenzije koje su na vrhuncu. 

 

Katalonska vlada rekla je kako će unutar 48 sati od održavanja referenduma proglasiti neovisnost. Obzirom da ne postoji nužan postotak glasača koji su trebali izaći na referendum, očekuje se da će neovisnost biti proglašena tijekom tjedna. Najavljeno je kako će danas u Kataloniji doći do općeg štrajka.

Spain Catalonia Math 1

Više od 800 ljudi je ozlijeđeno prilikom izlaska na referendum. Španjolska policija ulazila je u glasačka mjesta, zaplijenjivala glasačke kutije, te odvodila glasače.

 

Katalonska vlada ističe kako su prvotni rezultati pokazali su da je 90 posto ljudi glasalo za neovisnost. U  glasovanju je, prema njihovom izvješću, sudjelovalo oko 2,26 milijuna Katalonaca, što čini 42 posto glasača te regije, dodaju.

30catalonia news1 superJumbo

Španjolski premijer Mariano Rajoy, piše dnevnik.hr, poziva se na članak 155 španjolskog ustava koji do sad nikad nije korišten. On vladi dopušta da preuzme kontrolu nad autonomnom regijom ako ona ne ispunjava obveze koje su određene ustavom ili drugim zakonima, ili djeluje protiv interesa Španjolske. Pozivanje na korištenje tog članka, obzirom na tenzije koje su na vrhuncu , za cijelu bi zemlju moglo biti izrazito riskantno. Broj sukoba sve je veći. 

 

Španjolska vlada i dalje odbija sudjelovati u bilo kakvim dogovorima vezanim uz referendum.

 

 

  • 02
  • Lis

Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko u samo godinu dana druga je po aktivnosti hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, prema statistici MEP ranking.eu koji prati aktivnost EU zastupnika, odmah iza Ivana Jakovčića.

Rezultat je to svih aktivnosti u proteklih godinu dana kojima se zastupnica Zovko bavila u područjima vanjske, razvojne i sigurnosne politike Europske unije.

Zovko aktivno sudjeluje u radu Odbora za razvoj, Odbora za vanjske poslove, članica je Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, Izaslanstva u Europsko-latinoameričkoj parlamentarnoj skupini, kao i izaslanstva u Zajedničkoj parlamentarnoj skupštini afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja i Europske unije.

Osim sudjelovanja u navedenim odborima, kao izaslanica Europskog parlamenta Zovko je do sada boravila i u brojnim misijama i izaslanstvima EP-a u Indiji, Pakistanu, Libanonu, Azerbajdžanu, Armeniji, Gruziji, El Salvadoru te u promatračkoj misiji izbora u Keniji.

Tijekom boravka u misijama posjetila je brojne izbjegličke kampove i u sklopu svojih aktivnosti stalno ističe kako je jedino trajno rješenje migracijske krize na njezinom izvoru te se zalaže za asertivniju ulogu vanjske politike Europske unije u procesima pomirenja kako bi se zaustavili novi izbjeglički valovi.

U Odboru za vanjske poslove Zovko se fokusirala na politiku proširenja Europske unije te na sigurnost i stabilnost na granicama Europske unije.

MEP Ranking

Zastupnica Zovko aktivno sudjeluje i u Grupi europskih pučana za međukulturalni i međureligijski dijalog, a proteklog tjedna na njezinu inicijativu u posjetu Europskom parlamentu boravile su vođe vjerskih zajednica iz Azerbajdžana. Također, na inicijativu zastupnice Zovko u Zagrebu će se u prosincu svečano obilježiti 20 godina djelovanja ove grupe.

Klub zastupnika EPP-a je najbrojnija politička skupina u Europskom parlamentu s 216 zastupnika iz 27 država članica.

 

 

  • 19
  • Ruj

Američki predsjednik Donald Trump danas se po prvi put obratio svjetskim liderima na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda.

Trump je poručio da suverene države moraju biti osnova svjetskog poretka.

S govornice je uputio i oštre kritike Sjevernoj Koreji zbog njezinog nuklearnog programa.

"SAD imaju veliku snagu i strpljenje, ali ako budu primorane da brane sebe ili svoje saveznike, nećemo imati izbora nego da potpuno uništimo Sjevernu Koreju", zaprijetio je američki predsjednik.

Izvor: vijesti.hr

  • 16
  • Ruj

Ruski predsjednik Vladimir Putin navodno je povezan s ubojstvima svojih protivnika. Neki tvrde da je on okrutni "car korupcije", te da stoji iza ulaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću.

Putin je, pomoću svoje ljubavi prema ekstremnim sportovima, vožnji vojnih aviona te brzih automobila, stvorio percepciju da je "čovjek za akciju". Često se spominju i njegovi crni pojasevi iz juda i karatea, te njegova ljubav prema lovu i ribolovu.

U Rusiji, Putin je kontroverzna ličnost koja mnoge potiče na prosvjede, čiji organizatori često riskiraju uhićenje. Na međunarodnoj sceni Rusija se suočava s ekonomskim sankcijama koje su uzrokovane nedavnim vojnim intervencijama na područja bivšeg Sovjetskog Saveza, uključujući Gruziju i Ukrajini.
Raspad Sovjetskog Saveza izazvao je u Rusiji ekonomsku katastrofu, koja se nastavila i tijekom predsjedništva Borisa Yeltsina. Putinova administracija srezala je regulacije, nacionalizirala dijelove industrije nafte te nastavila izvoziti naftu u vremenu u kojemu su cijene nafte neprekidno rasle, što je ubrzo dovelo do procvata ekonomije, stoji u članku Independenta.

Međutim, još se uvijek postavlja pitanje što ruski predsjednik, koji je na čelu Rusije gotovo 20 godina, želi, te kako to može ostvariti.

U vježbi "Zapad" sudjelovat će preko 100.000 vojnika

Ovoga tjedna Rusija i Bjelorusija započele su vojne vježbe u kojima, procjenjuju europski promatrači, bi moglo sudjelovati 100.000 vojnika. Zapadna države osudile su vojnu vježbu zvanu "Zapad". Usto, protekle vježbe ovog tipa poslužile su kao uvod u aneksiju Krima 2008. godine.

No, je li velika vojna vježba samo distrakcija od stvarnih Putinovih namjera?

Amy Knight, američka povjesničarka i autorica nove knjige 'Naredbe s vrha: Putinov režim i političko ubojstvo', rekla je da se nedavni val uhićenja, zatvaranja i zastrašivanja može protumačiti kao priprema za ruske predsjedničke izbore koji će se održati 2018.

Ovog lipnja, političar oporbe Alexei Navalny, koji je organizirao više prosvjeda protiv Putina, je uhićen, te optužen za prijevaru. "Vlasti stvarno napadaju Putinove kritičare", rekla je Knight.

"Ono što vidim u Putinu je nervoza zbog nadolazećih predsjedničkih izbora. Mogli biste se zapitati zašto bi Putin trebao biti nervozan. Preko 80 posto Rusa ga podupire, a općinski izbori prošle nedjelje pokazali su da je Ujedinjena Rusija, stranka koja podupire Putina, još je uvijek dominantna", objasnila je Knight. "Ali ja mislim da Putin drugačije gleda na stvari. Nije zaboravio, a nisu ni njegove kolege, da su prošlim predsjedničkim izborima prethodili masovni prosvjedi. Godine 2011. i 2012. Navalny je pomogao organizirati te prosvjede i stvarno je potresao Kremlj", zaključila je Knight.

Ruski vojni arsenal raste usprkos ekonomskim problemima

Također, tvrdi Knight, Putin bi mogao biti nervozan zbog ekonomske krize u kojoj se nalazi Rusija: "Mirovine Rusa nisu podignute. Njihove plaće ne rastu. Ljudi su uzrujani zbog ekonomije."

"Rekla bih da su tvrdnje o masovnoj potpori Putinu varljive. Odaziv na prošlotjedne izbore bio je 14 posto, što pokazuje ravnodušnost među građanima. Možda ćemo ponovno vidjeti masovne prosvjede. Putinov plan je poslati signale svojim kritičarima da će, ako mu se usprotive, biti uhićeni ili ubijeni", rekla je Knight.

Dok demonstrira rusku vojnu snagu, Rusija također radi velike pomake u drugim vrstama ratova, poput dezinformacijskih kampanja, kibernetskog ratovanja te propagande. I sve te taktike pokušavaju se integrirati s tipičnim vojnim taktikama.

Ovo, tvrdi Knight, je ključan dio sve većeg ruskog vojnog arsenala, zbog kojeg bi bivše države Sovjetskog Saveza mogle ponovno pasti pod rusku kontrolu.

"Ne mislim da Putin teži vojnoj kontroli Ukrajine, ali ona je dovoljno važna da bi se njena vlada mogla destabilizirati te spriječiti Ukrajinu da se pridruži NATO-u. Zauzimanje cijele Ukrajine bio bi prevelik zalogaj", tvrdi Knight.

Neprekidna potreba za demonstriranjem snage

Fokus na bivše države SSSR-a uvelike je povezana s Putinovim brigama o proširenju NATO-a.

"Ne vjerujem da Putin teži raspuštanju NATO-a", rekla je tvrdi Knight. Ipak, ona misli kako bi Putin mogao koristiti Trumpa da bi oslabio vojne saveze: "Mislim da se Putin ne želi riješiti Trumpa. On ga želi na mjestu predsjednika, gdje će nastaviti sa svojim negativnim stavom prema NATO-u."

Sve ovo dovodi mnoge do pitanja o motivima jednog od najmoćnijih ljudi na svijetu. Neki tvrde da je Zapad već u ratu s Rusijom, koji se ne vodi tradicionalnim oružjem. No zašto Putin ostaje na svojoj poziciji?

"To je dio njegove persone", tvrdi Knight. "On je autoritarni vođa, rekla bih da je diktator i da vlada nad diktaturom, a svi diktatori imaju plan vanjske i unutarnje na politike. Međutim, na obje frone moraju neprestano demonstrirati snagu." 

Izvor: dnevnik.hr 

  • 15
  • Ruj

Japanske vlasti objasnile su da je projektil preletio japanski otok Hokkaido u 7.06 po lokalnom vremenu te pao u more oko 2000 kilometara istočno od tog otoka.

Sjeverna Koreja rano u petak ispalila je projektil, objavili su japanska vlada i južnokorejska vojska, dodajući da je on preletio otok Hokkaido i pao u more. Južna Koreja uzvratila je nakon samo nekoliko minuta ispaljivanjem dviju balističkih raketa u more u simulaciji napada na Sjevernu Koreju, prenosi BBC.

Američka vojska objavila je da je Sjeverna Koreja ispalila balističku raketu srednjeg dometa koja je preletjela Japan i pala u Tihi ocean. Raketa nije predstavljala opasnost za Sjevernu Ameriku ni za pacifički američki teritorij Guam, rekao je u priopćenju zapovjednik Dave Benham, glasnogovornik pacifičkog zapovjedništva. Predsjednik Donald Trump informiran je o najnovijem sjevernokorejskom lansiranju, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Sarah Sanders. Sjedinjene Države zatražile su od Kine i Rusije da djeluju nakon najnovijeg sjevernokorejskog lansiranja.

"Kina i Rusija moraju pokazati da ne toleriraju takva bezobzirna lansiranja raketa, same poduzimajući izravne akcije", rekao je američki državni tajnik Rex Tillerson. Dodao je da Kina opskrbljuje Sjevernu Koreju velikim količinama nafte i da je "Rusija najveći poslodavac sjevernokorejskoj radnoj snazi". Vijeće sigurnosti UN-a nakon najnovijeg sjevernokorejskog lansiranja objavilo je da će održati hitnu sjednicu u petak u 19.00 sati po GMT-u, rekli su diplomati. Sjednica se održava na zahtjev SAD-a i Japana.

Japan: Nećemo to tolerirati

Japan je najoštrije osudio najnovije lansiranje i kazao da ne želi tolerirati ponovljene provokacije te da je prosvjedovao kod Sjeverne Koreje. Premijer Shinzo Abe rekao je da Sjeverna Koreja prijeti svjetskom miru i naglasio da se sankcije UN-a Sjevernoj Koreji moraju čvrsto nametnuti. Japan "nikada neće tolerirati opasne provokativne akcije Sjeverne Koreje koja prijeti svjetskom miru", naglasio je novinarima. Glasnogovornik vlade Yoshihide Suga rekao je da Japan želi djelovati sa SAD-om, Južnom Korejom i drugim zemljama "kako bi se na adekvatan način odgovorilo" na najnoviji čin Pjongjanga. Japanske vlasti objasnile su da je projektil preletio japanski otok Hokkaido u 7.06 po lokalnom vremenu te pao u more oko 2000 kilometara istočno od tog otoka. Također su objavile da nema nikakvih dokaza da su dijelovi rakete pali na japanski teritorij. Vlada je izvijestila da nema opasnosti za ljude ili brodove od ostataka projektila. Savjetovali su stanovnike da se ne približavaju bilo čemu što bi mogli biti ostaci projektila. Tokio je dodao da će poduzeti sve mjere da zaštiti sigurnost japanskog naroda te da će dati adekvatan odgovor u kontaktu sa SAD-om i Južnom Korejom.

Te stalne sjevernokorejske provokacije nedopustive su – kazao je dužnosnik japanske Vlade Yoshihide Suga.

Južnokorejska i američka vojska analiziraju pojedinosti tog lansiranja, objavljeno je. Procjenjuje se da je projektil postigao visinu od oko 770 kilometara te je putovao oko 3700 kilometara, izvijestila je južnokorejska vojska, piše BBC. Kao odgovor na potez Sjeverne Koreje, Južna Koreja izvela je vježbu s balističkom raketom u Japanskom moru. "Potopit ćemo Japan" Južna Koreja pozvala je na hitnu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost. Prošlog mjeseca Sjeverna Koreja ispalila je projektil koji je preletio preko Japana. Novi incident dogodio samo nekoliko dana nakon što je UN uveo nove sankcije Sjevernoj Koreji zbog testiranja oružja. Nekoliko trenutaka prije današnjeg lansiranja projektila, američki general John E. Hyten rekao je kako pretpostavlja da je Sjeverna Koreja prije 12 dana zaista testirala moćnu hidrogensku bombu. Do lansiranja je došlo dan nakon što je Sjeverna Koreja objavila da će nuklearnim oružjem "potopiti" Japan i svesti Sjedinjene Države "na pepeo i mrak" zbog toga što su te dvije zemlje podržale rezoluciju UN-a kojom se pooštravaju sankcije protiv Pjongjanga.

Izvor: večernji.hr 

Stranica 1 od 101

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se