Hrvatska

  • 30
  • Srp

Nastavno na otvoreno pismo koje je Građanska inicijativa "Pravo na SOR" u utorak, 25. srpnja 2017. godine uputila ministru rada i mirovinskoga sustava, mr. sc. Marku Paviću te ministrici znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženki Divjak, u cijelosti vam dostavljamo priopćenje o sastanku s predstavnicima Ministarstva rada i mirovinskoga sustava koji se održao u petak, 28. srpnja 2017. godine. Pisma se možete prisjetiti klikom ovdje.

Građanska inicijativa "Pravo na SOR" sastala se u petak, 28. srpnja 2017. godine s predstavnicima Ministarstva rada i mirovinskoga sustava kako bi ih detaljnije upoznala s problemima s kojima se susreću osobe kojima trenutni sustav mjera aktivne politike zapošljavanja onemogućuje pristup radnom mjestu u struci i polaganje stručnog ispita.

Kao što je navedeno u otvorenom pismu poslanom u utorak, posljednjim zakonskim izmjenama mjera stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) ograničena je na osobe do 29 godina. Kao posljedica toga, velik broj osoba koje su prekidale ili kasnije započele školovanje zbog zdravstvenih ili financijskih razloga, kao i one koje su završile prekvalifikaciju pa čak i doktorat u želji da sebi i svojim obiteljima osiguraju bolje uvjete života, više nemaju pravo na SOR. Nažalost to znači da ne mogu steći radno iskustvo u struci i položiti stručni ispit kojim bi kompletirali obrazovni proces i osigurali si mogućnost rada u struci. Među mjerama aktivne politike zapošljavanja nema niti jedne koja bi mogla pomoći ovoj skupini – javni radovi traju prekratko, potpore za zapošljavanje namijenjene su samo realnom sektoru i imaju nižu razinu sufinanciranja, a poslodavci ih ne žele angažirati ni bez plaće uz plaćanje doprinosa dok se nude besplatni mlađi SOR-ovci.

Predstavnici Inicijative na sastanku su naglasili da je na ovaj način kreirana nova ranjiva skupina na tržištu rada. Problem se naravno postupno prelijeva na društvo u cjelini jer osobe u ovoj poziciji mogu ili odabrati emigraciju ili pasti na teret poreznih obveznika kao korisnici socijalne pomoći. Mnogi od njih radeći ali izvan svoje struke smatraju kako ne doprinose društvu jer rade poslove niže stručne spreme. Također ističu kako je novac koji su izdvojili za obrazovanje praktički, novac bačen u vjetar. Podsjetili da se najveći udio dugoročno nezaposlenih osoba nalazi upravo u dobnoj skupini od 30 do 49 godina.

U sklopu sastanka Ministarstvu su predani i prijedlozi koje je pripremila Inicijativa, a kojima bi se u budućnosti mogle izbjeći slične situacije. Iako na sastanku nisu dogovorena konkretna rješenja, predstavnici Inicijative nadaju se da će Ministarstvo uvidjeti da rješavanje ovog problema više nije odgodivo te razmotriti hitno ukidanje dobne granice ili uvođenje nove mjere za ovu ciljanu skupinu jer svaki dan odgode izravno utječe na emigraciju čitavih obitelji.

Izvor: Građanska inicijativa "Pravo na SOR"

  • 30
  • Srp

Posljednjeg srpanjskog vikenda zastoji na graničnim prijelazima su nezapamćeni. Statistika pokazuje da se radi o rekordnoj sezoni te se govori i o porastu dolaska turista. U Hrvatskoj je u mjesecu srpnju bilo gostiju koliko je i stanovnika.
Na autocesti A1 zastoji i kolone između čvorova Novigrad i Bosiljevo te između tunela Sveti Rok i čvora Posedarje. Pred naplatnom kućicom u Lučkom kolona je dugačka čak 3 kilometra.
Najdulje se čeka na graničnom prijelazu Bajakovo, u poslijepodnevnim satima čak i do 6 sati. Ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović rekao je kako je sad red na srpskoj policiji da stanje izgladi jer je sa Hrvatske strane sve urađeno. Slabija je propusnost na srpskoj strani.
Redovi su veliki u na graničnim prijelazima Rupa i Pasjak. Najviše je putnika iz Austrije i Njemačke, što je i objašnjivo jer su ondje tek započeli praznici.
Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, poželio je danas dobrodošlicu svim turistima.
Kampiranje postaje sve popularniji oblik turizma, bilježi se porast od 26%. Ovaj oblik smještaja skuplji je čak i od hotelskog, a gosti se za njega odlučuju i zbog faktora zanimljivosti koji se ovim oblikom nudi, kao što je npr. adrenalinski park u turističkom naselju BiVillage u Fažani, ili razni aquaparkovi prilagođeni djeci. Neki gosti vraćaju se ponovno, nakon što su godinama boravili ondje. Najčešći gosti jesu oni iz Njemačke i Nizozemske te iz Skandinavskih zemalja.

Autorica: Danijela Simović

  • 30
  • Srp

Studenti ljeti mogu zaraditi od 18 do 35 kn/h, ovisno o poslu kojeg rade, izbor seže od rada u skladištu do sektora IT-a. Studentske obaveze zamijenili su studentski poslovi, a od sljedeće godine sve će biti puno jednostavnije. Radi se na zamijeni aplikacija postojećeg sustava studentskog centra koji će pronalaziti posao studentu putem SMS-a.
Studenti koji rade također mogu živjeti u studentskom domu. Zajedno sa PDV-om, cijena zakupa studentske sobe u Studentskom Centru Ante Starčević u Zagrebu iznosi 900 kn. Ondje trenutno boravi više od pet stotina studenata. Osim njih borave još i strani studenti, njih 150. Studenti su većinom zadovoljni jer im je to puno isplativije od iznajmljivanja stana. Jedinu manu koju studenti navode jest što u ljetnim mjesecima ne radi studentska menza, pa se oko prehrane moraju sami organizirati. No, ipak u usporedbi s ostalim, veoma su zadovoljni.

Autorica: Danijela Simović

  • 29
  • Srp

npkrka.hr

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) izdalo ažuriran vodič kroz nacionalne i parkove prirode Republike Hrvatske „Parkovi Hrvatske“. Vodič donosi sažeti pregled svih devetnaest zaštićenih područja, uvod u volonterske programe u Parkovima Hrvatske i upute za korištenje mobilne aplikacije Parkovi Hrvatske.

Po očuvanoj prirodi Hrvatska je među najbogatijim zemljama Europe, a zaštićena priroda jedan je od najjačih hrvatskih brendova. To potvrđuje i činjenica kako je trećina teritorija Hrvatske dio najveće svjetske mreže zaštićenih područja – europske ekološke mreže Natura 2000. Zbog iznimnih prirodnih i krajobraznih vrijednosti, naših osam nacionalnih parkova i jedanaest parkova prirode prepoznati su na karti svijeta kao mjesta koje se mora vidjeti i doživjeti.

Zaštićena područja prirode – uključujući nacionalne parkove, parkove prirode i ostale kategorije zaštite i područja ekološke mreže Natura 2000 – najveće su vrijednosti svake države koja moramo čuvati i njima mudro upravljati kako bi u tom bogatstvu mogli uživati ne samo mi, nego i buduće generacije.

Vodič je otisnut na hrvatskom i engleskom jeziku u cilju pružanja osnovnih informacija posjetiteljima parkova, možete ju skinuti i pogledati ovdje.

Izvor: hrturizam.hr

  • 29
  • Srp

Petar Glebov/PIXSELL

Kolone i gužve su neizbježne, ukoliko idete na put spakujte i strpljenje. HAK poziva vozače na dodatni oprez što znači prilagodba brzine i načina vožnje uvjetima na cestama te pažnja na sigurnosni razmak između vozila.

 

Autocesta A1: pred Lučkom u smjeru Zagreba kolona oko 3 kilometra, dok su kolone i zastoji između čvorova Lučko i Bosiljevo 2 kilometra u smjeru mora. Također, zbog prometne nesreće pred tunelom Ledenik (smjer Zagreb) vozi se jednom trakom uz ograničenje brzine od 40 km/h uz kolonu od oko 2 kilometra.

Autocesta A3: Bregana-Lipovac pred graničnim prijelazom Bajakovo kolona je oko 6 kilometara. Ipak, zagrebačka obilaznica (A3) prema naplati Lučko iz smjera Buzina ima kolonu od 2 kilometra dok je zaobilaznica iz smjera Jankomira najblaža s kolonom oko 1 kilometar km.

Autocesta A7: Rupa-Diračje ima kolonu od oko pola kilometra, prema prijelazima Kaštel i Plovanija kolona je nešto duža tj oko 2 kilometra je te djelomice zahvaća i istarski ipsilon. Pojačan je promet i na Krčkom mostu. 

  • 29
  • Srp

Već smo debelo u ušli u špicu turističke sezone, a sukladno tome svaki vikend stvaraju se velike gužve na granicama zbog velikog dolaska turista, a dodatno gužve se stvaraju zbog povremene, ciljane, granične kontrole.

Tako i ovaj vikend se očekuju velike gužve te iz HAK-a poručuju kako se očekuje moguća čekanja na pojedinim graničnim prijelazima sa Slovenijom, BiH i Mađarskom “Posljednjeg vikenda u srpnju značajno jačanje prometa očekujemo već od četvrtka 27. srpnja, dok se vrhunac gužvi očekuje tijekom subote, 29. srpnja od najranijih jutarnjih sati. Najveći broj turista ponovno će doći iz zapadnoeuropskih država, Austrije, Češke, Slovačke itd. U Njemačkoj u četvrtak počinju praznici u pokrajini Baden-Württenberg, a u subotu u Bavarskoj iz kojih će se velik broj uputiti na Jadran na ljetni odmor ili će prolaziti kroz Hrvatsku do svojih odredišta na istoku Europe. Osim državljana iz Europske unije, mnogi građani Republike Hrvatske, ali i susjednih zemalja (Slovenije, BIH, Srbije), krenut će na ljetni odmor. ” ističu iz HAK-a.

Bravo za HTZ i akciju dijeljenja vode za turiste

Nastavno na najavljene gužve i pojačani promet na graničnim prijelazima, Hrvatska turistička zajednica organizira akciju dijeljenja vode za putnike, a koja će se provoditi tijekom naredna tri vikenda, odnosno zaključno s vikendom 12. i 13. kolovoza. Riječ je o akciji Hrvatske turističke zajednice kojom se, na simboličan način, svim putnicima i turistima zahvaljuje na strpljenju u prometu, ali i odabiru Hrvatske kao turističke destinacije.

Akcija će se provoditi subotom u prijepodnevnim satima, a nedjeljom u poslijepodnevnim satima na sljedećim graničnim prijelazima: Macelj, Bregana, Rupa, Plovanija, Bajakovo te na NP Lučko gdje će se voda dijeliti u suradnji s Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine.

Svakako odličan potez HTZ-a, iako simboličan, ali sigurno kako će se pozitivno odraziti i biti dobro prihvaćen među većinom turistima. Isprika i razumijevanje što gosti satima čekaju u autima na +30C i više, pokazuje dobro namjeru i da nam je stalo do gostiju, kao i mali znak pažnje u obliku boce vode da se osvježe. Ovo možemo gledati i iz aspekta kriznog komuniciranja, činjenica je kako se trenutno može malo napraviti kako bi smanjili gužve, no da bi smanjili negativnu percepciju i scene ljutih i frustriranih gostiju, nekad je dovoljna samo dobra volja, otvorena komunikacija, razumijevanje i zahvala.

Izvor: hrturizam.hr 

  • 28
  • Srp

Duško Jaramaz/PIXSELL

U jeku turističke sezone u Vodicama pokraj Šibenika se zagadila voda. Sve je nastalo kada je prije tri dana u jutarnjim satima primijećena promjena u boji i mirisu vode.
Mještani negoduju jer se radi o nelegalnoj bušotini koja je neovlašteno spojena na vodoopskrbni cjevovod. Pitka voda i voda sa fekalijama pomiješale su se zbog bušotine. Ona je prouzrokovala zagađenje.
Zdravstvene tegobe osjećaju kako lokalni stanovnici Blata i Prvićke ulice, tako i turisti koji bježe iz Vodica glavom bez obzira. Mnogi od njih su se zarazili nečistom vodom koja je prouzročila niz zdravstvenih tegoba poput mučnina i povraćanja. Ovim zagađenjem pogođeno je tridesetak kućanstava, koji su iznajmljivači, te je nastala prava šteta za domaćine. Iznajmljivači najavljuju tužbe, jer su mnogi turisti otišli.
Trenutno se voda još analizira, te su osigurani spremnici sa pitkom vodom. Velika je ovo katastrofa za turističku sezonu, treći je već dan otkako voda nije sigurna. Osjeća se miris fekalija.
Vodovod je podnio krivičnu prijavu protiv investitora zbog bušotine. Voda se u spremnike dostavlja cisternama. Investitor Zoran Josipović pristao je na pomoć i suradnju građanima kada se utvrdi do čega je točno došlo. Čekaju se rezultati mikrobiološke analize koji će pokazati je li voda pitka. Za sada se njome održava samo higijena, ali nije za piće. Investitor tvrdi da problem nije vezan za nelegalnu bušotinu. Čekaju se rezultati analize sanitarne inspekcije pa će se sve točno razjasniti.

Autorica: Danijela Simović

  • 28
  • Srp

Indiegogo kampanja "Ostaše" traži odgovore!

Prije nekoliko dana na Indiegogou je osvanula domaća kampanja zanimljivog imena – Ostaše. Cilj kampanje, koji je brzo i ostvaren, je prikupiti novac za snimanje filma čija će radnja pratiti osobu koja pokreće vlastiti posao od nule u – Hrvatskoj. Protagonisti filma, od mentora startupa do različitih poduzetnika, dat će odgovore na pitanja kako pokrenuti posao u zemlji iz koje sve više mladih odlazi. O svemu tome, razgovarala sam s Mirkom Logožarom, pokretačem crowdfunding kampanje koji se i sam odlučio na pokretanje vlastitog posla kroz projekt Eat Different.

Domaća crowdfunding kampanja koja je nedavno osvanula na Indiegogou privukla mi je pažnju prvenstveno zbog imena – Ostaše. No i sam cilj kampanje je zanimljiv, a to je snimanje filma čija će radnja pratiti Mirka Logožara, pokretača kampanje i redatelja ovog budućeg dokumentarnog filma koji će pokušati dati odgovore na pitanja kako pokrenuti svoj posao od nule u Hrvatskoj te na kraju filma, isto i sam napraviti. Glavna inspiracija za snimanje filma Ostaše je, priča Mirko, želja da napravi jednu pozitivnu priču u jeku odlazaka iz države: 

"Dok sam gledao kako prijatelji odlaze i sa svakim se opraštao, sve više je u meni sazrijevala ideja da pokušavam napraviti svojevrsni vodič za pokretanje posla ovdje, a kako se u zadnje vrijeme sve više bavim filmom, odlučio sam napraviti kratki dokumentarni film koji će pratiti moj proces otvaranja poduzeća, a tijekom kojega ću razgovarati s različitim profilima poduzetnika od kojih želim dobiti savjete, smjernice, ali i uvid u negativne strane kako bi cijela priča bila što objektivnija te na taj dio želim staviti poseban naglasak."

mirko logozar

Mirko Logožar, pokretač kampanje i redatelj budućeg dokumentarnog filma 

Iako je puno njegovih prijatelja otišlo, Mirko odlučio je ostati i uskoro pokreće svoj posao. Naime, 2015. godine je kroz svoju Facebook stranicu Eat Different počeo educirati ljude o zdravom načinu života kroz pravilnu prehranu, fizičku aktivnost i pozitivan način razmišljanja. Ove godine je dao otkaz na stalnom poslu nakon 7,5 godina rada te se odlučio na pokretanje posla kojeg je prethodne dvije godine gradio online putem.

Kampanja: brzo do cilja 

Iako ju još uvijek možete podržati, kampanja za Ostaše je jako brzo došla do svog cilj, odnosno premašila ga, uz podršku 39 backera koji su prikupili nešto više od 1500 dolara. Mirko objašnjava kako su se u startu odlučili tražiti najniži mogući iznos donacija kako bi bili sigurni da uopće mogu pokrenuti ovaj filmski projekt i podsjeća da filmovi uopće nisu jeftini, posebno oni koji uključuju putovanje diljem zemlje poput ovoga.

Trenutno prikupljen iznos kao i svaki daljnji dolar uložen u projekt bit će usmjeren isključivo u svrhu poboljšanja kvalitete, donacije nam znače bolju opremu za snimanje i logističku mogućnost da se više vremena provede na lokacijama, što automatski znači kvalitetnije pokrivanje priče, ali i temeljitiju postprodukciju, više termina u montaži i obradu slike i zvuka, a sve s ciljem kako bi se gledatelju omogućio kvalitetniji doživljaj filma te prijavu na veći broj različitih festivala, eventualno prebacivanje u posebne formate za festivalske projekcije i nadamo se, organizaciju vlastitih projekcija.

Prikazivanje filma početkom 2018. godine 

Kad je riječ o sljedećim koracima i kad bi film mogao ugledati svjetlo dana, Mirko kaže da nakon završetka kampanje slijedi odrađivanje pripremnog procesa za snimanje filma, a zatim slijedi snimanje po lokacijama. Predviđeni početak snimanja filma je najesen, a ovisno u ukupnom broju osoba koje planiraju intervjuirati i post-produkciji, vjeruje da će film biti spreman za prikazivanje u prvom dijelu 2018.

Mirko će u filmu pružiti odgovore na tri ključna pitanja – kako pokrenuti vlastiti posao u Hrvatskoj, kako prijeći prepreke na tom putu te kako država i nevladine organizacije mogu pomoći. U traženju odgovora razgovarat će s različitim poduzetnicima diljem Hrvatske, mentorima startupa te Uredom za zapošljavanje Republike Hrvatske. Nadalje, objašnjava:

Produkcijsku podršku filmu daje neprofitna udruga Tvornica Ideja koja niz godina radi na razvoju i provođenju različitih projekata kulturnog, sportskog i ekološkog karaktera te filmovima s društveno odgovornom tematikom.

Poseban fokus filma na prepreke i kako se nositi s njima

Budući da će Mirko u filmu razgovarati s različitim poduzetnicima diljem Hrvatske. Mirko ističe da je u kontaktu s više osoba, no da još uvijek čeka službene potvrde.

Prvi potvrđen poduzetnik je Željka Surla, osoba koja je unatoč težem zdravstvenom problemu pokrenula svoj posao u Dubrovniku.

Dodaje da ne isključuje mogućnost predstavljanja startupa uz primarnu ideju razgovora s osobama koje su pokrenule vlastiti posao i vode ga već neko vrijeme te mogu dati savjete, smjernice i pričati o svim negativnim situacijama s kojima su se susrele i kako su ih riješile.

Kao što je prethodno rekao, želi u filmu staviti poseban fokus na sve negativne strane pokretanja posla, od poslovnih situacija pa do birokratskih zapreka i kako se boriti s njima, jer smatra da je važno prikazati obje strane.

‘Film može ostaviti pozitivan utjecaj na mlade’
Mirko ističe da projekt Eat Different na Facebooku trenutno prati 10.000 ljudi te da je taj broj u svakodnevnom porastu, na što je ponosan te da posao koji pokreće proizlazi iz tog projekta.

"Ne vidim zašto mi treba razlog za ostanak, prije bih se pitao zašto mi treba razlog za odlazak, obzirom da su prilike u Hrvatskoj posvuda. Vjerujem da film može ostaviti pozitivan utjecaj na mlade, njihov način razmišljanja i motivirati ih na ostanak!"

Trailer filma možete pogledati OVDJE

Izvor: netokracija.com

 

Stranica 10 od 291

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se