Hrvatska

  • 19
  • Pro

Kvalitetnim odabirom božićnog drvca imat ćemo dulje ugođaj blagdana u našem domu.

Tradicija kićenja božićnog drvca duboko je ukorijenjena u našoj kulturi, a vjeruje se da je potekla u 16. stoljeću iz plemićkih staleža koji su živjeli na prostoru današnje Njemačke. Običaj se proširio diljem kršćanskog svijeta te se zadržao sve do današnjih dana.

U prošlosti naši djedovi i bake kitili su zimzeleno raslinje koje su pronašli u okolici svojih domova. Domišljati u ukrašavanju, koristili su često ukrase i sušeno voće, razne bobice, ali kasnije i staklene kuglice sve kako bi Božić bio što svečaniji i veseliji. Iz priča naših djedova i baka možemo razaznati da je odlazak u šumu po božićno drvce bio poseban trenutak okupljanja obitelji koji se pamti čitav život. U današnje vrijeme kada zbog mogućnosti izbora teško možemo odabrati idealnu kombinaciju, možemo potražiti pomoć prilikom izbora vrste živog božićnog drvca. Najčešće se za Božić kite smreke i jelke, no moguće je okititi i druge vrste.

Kako i koliko učinkovito savjetuje za HR News član Virtualnog ženskog poduzetničkog centra, Fran Poštenjak(31) iz Jastrebarskog - prvi hrvatski doktor za drveće, sveučilišni bachelor hortikulture i vlasnik tvrtke Arboring iz Jastrebarskog.

Izrezak božić1

„Popularnije vrste smreka kao božićna drvca su obična smreka, bodljikava smreka, pančićeva omorika. Za smreke je karakteristično da imaju pravilno pršljenasto grananje te da su simetričnog, gušćeg, piramidalnog habitusa. Iako se radi na selekciji i uzgoju kultivara koji duže zadržavaju iglice, potencijalni problem može biti odbacivanje iglica što je najizraženije kod obične smreke. Također, to su vrste koje imaju četvrtaste ušiljene i tvrde iglice na koje se lako nabosti, iako pančićeva omorika ima plosnate iglice koje su mekše i zbog toga manje bodljikave. Smreke imaju relativno čvrste grane koje mogu nositi i teže kuglice. Boja iglica kreće od tamnije zelenih kod obične smreke, zelenih, plavo-zelenih i srebrnozelenih kod bodljikave smreke te tamnozelenih sa dvije pruge pući kod Pančićeve omorike“ – analizira Fran Poštenjak(30)  - prvi hrvatski doktor za drveće.

Ističe i da jele kao božićna drvca u pravilu imaju rjeđe grane nego smreka također pravilno pršljenastog razgranjenja. Iglice jela su najčešće urezanog vrha, odozdo s dvije izražene bijele pruge pući i znatno mekanije od smreka, međutim, jela znatno bolje zadržava iglice od smreka. Grane jela savitljivije su na vrhovima i zato ne mogu nositi najteže ukrase. Zadnjih godina kavkaska jela sve je popularniji izbor. Nju odlikuju sjajne tamnozelene, odozdo rasčešljane iglice. Punog je habitusa i simetrične forme. Dugo igličava jela znato je rjeđeg habitusa s dugačkim dekorativnim iglicama. Simetričnog habitusa i ugodnog mirisa. Uz klasični izbor obične jele svakako je vrijedno spomenuti i koreansku jelu te španjolsku jelu koje su zanimljive, ali i rijetke.

Ujedno i savjetuje oko kupovine božićnog drvca

„Prije kupnje, potrebno odabrati pogodan položaj koji je što više udaljen od izvora topline jer upravo je isušivanje razlog odbacivanja iglica. Potrebno je izmjeriti visinu stropa i odbiti visinu stalka i vršnog ukrasa kako biste izabrali idealno stabalce. Kako biste izabrali savršeno stabalce, nemojte čekati zadnji trenutak i isplanirajte kako ćete ga okititi kako biste mogli izabrati najpogodniju vrstu. Pri tome obratite pozornost na habitus, nosivost grana, boju iglica te debljinu debla kako bi stalo u Vaš stalak. Otiđite po svoje božićno drvca barem nekoliko dana prije Božića i provjerite je li stablo svježe na način da rukom lagano prođete po iglicama koje ne bi smjele otpadati te grančice moraju biti savitljive, a ne krhke. Također, razgovarajte s prodavačem i informirajte se koliko dugo stabalca stoje bez vode. Uskladištite božićno drvce u zaštićenom i prohladnom prostoru. Potrebno je stablu dati izvor vode stoga ga možete postaviti u stalak sa vodom. Dan prije nego što ga okitite obavezno odrežite donja 2-3 cm debla jer se može dogoditi da se provodni elementi stabla začepe pa stablo ne može uzimati vodu. Kako biste izbjegli opasnost provjerite sve električne ukrase kojim ćete okititi drvce. Kada okitite stablo, svakako provjeravajte ima li Vaše božićno drvce dovoljno vode u stalku. Stablo koje ostane bez vode brže će odbacivati iglice. Kako biste smanjili isparavanje vode, možete i sniziti temperaturu prostorije u kojoj je božićno drvce te obavezno prije odlaska na spavanja ugasite lampice na stabalcima“ – savjetuje prvi hrvatski doktor za drveće.

 

  • 14
  • Pro

"Već smo duboko zakoračili u prosinac, vrijeme radosti je pred nama. Na žalost, radnici u trgovini ne uživaju u tome vremenu jednako kao i drugi građani u Hrvatskoj. Svjesni činjenice da je prosinac jedan od udarnih mjeseci za ostvarivanje prometa, moramo iskazati nezadovoljstvo radnim vremenom u tome mjesecu, posebice uoči i za vrijeme samih blagdana." - istaknuli su za HR NEWS danas u Sindikatu trgovine Hrvatske.

U javnom apelu istaknuli su kako očekuju od poslodavaca da pokažu iskrenu zauzetost i društvenu odgovornost za svoje radnike i omoguće im u skladu sa Zakonom blagovanje 25. i 26. prosinca 2017., te 1. i 6. siječnja 2018. godine.

Zakon kaže da se u te dane ne radi i da su ti dani radniku plaćeni, kao da radi.

Kako je Ugovor o pravnim pitanjima sa Svetom Stolicom i čl. 9 istoga na snazi, na ovaj način pozivaju sve poslodavce da radnicima osiguraju neradne dane na blagdane koji dolaze.

"Problem promjene radnog vremena od danas do sutra, njegovo neplaniranje, dovodi do nemogućnosti planiranja osobnog života radnika, a i u suprotnosti je s propisima RH." - tvrde iz sindikata.

Poslodavci kažu da rade tako zbog konkurencije, da oni ne bi tako radili, pa stoga u javnom apelu sindikalisti pozivaju sve poslodavce, one organizirane u HUP-u i članice HGK i HOK-a da se organiziraju tako da skrate radno vrijeme pred blagdane te da na Badnjak i staru godinu rade do 13 sati, a da u dane blagdana ne rade.

"Blagdani su propisani zbog čovjeka, radnika, propisala ih je država. Nema nikakvog razloga da se ne poštuju u djelatnosti trgovine. Radnici u trgovini očekuju da  se radno vrijeme uredi zakonito, te da se poštuju njihovi interesi, a sve kako to uređuju europske zemlje na koje se uvijek pozivamo, kao na uzor." - izjavila je u apelu Zlatica Štulić, predsjednica sindikata trgovine Hrvatske.

Izrezak savez

 

  • 27
  • Lis

 

Otovoreno pismo predsjednika udruge Veronike Vere, Drage Raspudića naslovljeno na ured predsjednice RH i Vladu RH prenosimo u cijelosti:

Poštovani, neposredno pred suđenje sucu Rogiću, koji je izjavom o činjeničnom stanju, iz kojeg proizlazi da na hrvatskim sudovima vlada nepotizam, i da se često sudi „po babi i po stričevima" a ne po zakonu i Ustavu RH uzbunio duhove, radi čega je i osuđen,  obraćamo se Vama, kao najvišim tijelima Republike Hrvatske, obzirom da su se hrvatski građani, kojima i mi kao Udruga za pomoć i zaštitu žrtvama pravosuđa pokušavamo pomoći, doslovno našli u Hadu. Ako se sjećate, HAD je u grčkoj mitologiji podzemlje, u Hrvatskoj je to podzemlje stanje u kojem pas Medo ne smije lajati, a  ljudi koji su skrivili smrt nedužnih nisu osuđeni za svoja djela. U Hrvatskoj se u mrklom mraku nalaze građani izloženi genocidu koji se vrši  direktnom pljačkom imovine nezakonitim ovrhama, i tolerancijom organiziranih kriminalnih zločinačkih bandi zaštićenih od institucija i sudova.

Isti ti građani nebrojeno puta su se pokušali uteći pod zaštitu sudstva, koje u Hrvatskoj predstavlja produženu ruku vlasti, i koje bi trebalo pružati pravičnu i pravednu zaštitu građanima, te suditi po Zakonima i Ustavu Republike Hrvatske. 

One građane koji ističu da pojedini suci ne sude po zakonima RH,  institucije su spremne ušutkavati, linčovati, proglašavati ih neprijateljima sudstva, pa čak i neprijateljima Države, dok se nitko od njih, ne želi baviti pitanjem – odakle toliko nezadovoljstvo sudstvom u narodu. Zatvaraju se oči pred jasnim činjenicama da u Hrvatskoj postoji umreženi lobi nekih sudaca, javnih bilježnika, odvjetnika, djelatnika Policije i DORH-a zahvaljujući čemu je blokirano 320.000 ljudi, neki sa milijunskim iznosima zbog krivotvorenih zadužnica i nepoštenih troškova.

Člankom 3. Zakona o sudovima propisano je da „sudovi štite Ustavom i zakonima utvrđeni pravni poredak Republike Hrvatske, te osiguravaju jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom. Člankom 5. propisano je da „sudovi sude na osnovi Ustava i Zakona".

Mi, a mislimo i Vi, jako dobro znamo da nije baš tako i da su čl. 3. i čl. 5. Zakona o sudovima najčešće prekršeni zakoni u Hrvatskoj. 

Suci koji ne poštuju Zakone i Ustav Republike Hrvatske predstavljaju elementarnu nepogodu i najveću opasnost za pravni poredak Republike Hrvatske.

Zbog sudaca koji ne sude po Zakonu ljudi se iz Hrvatske iseljavaju, mnogi se ubijaju, obitelji se rasipaju, bračni parovi razvode.  Jeste li ikada provjerili porijeklo imovine za pojedine suce? Znamo za neke suce čije obitelji ili bračni parovi posjeduju skupocjene vile, na koji način su stekli tu imovinu?

I stari Rimljani znali su da među sucima postoji poneki sudac koji bi morao biti apsolutno izuzet od suđenja. Na žalost, Vi u Naslovu pravni poredak ste posložili tako da se pravno nezaštićeni narod – NEMA KOME OBRATITI.  U slučajevima kada postoje ozbiljni dokazi koji ukazuju da sudac ne sudi po zakonu pa čak i da čini kaznena djela,  ne postoji alat kojim bi se takvog suca sankcioniralo. Stoga u Hrvatskoj  i postoje sudski sporovi koji se vode preko 30 ili 20 godina, postoje nezakonite sudske odluke, krivotvorene, donešene nedjeljom, s lažnim podacima unešenim u sudske odluke, vode se postupci u kojima se sudi osobama koje nisu  stranke u postupku, mrtvi koji ne postoje otimaju imovinu živima,  pljačkaju se nekretnine koje nisu nikada bile predmet osiguranja, sudske odluke donose se nedjeljom i praznicima, vode se ovrhe sa nepostojećim pravnim osobama i sa mrtvim fizičkim osobama,  a sa suda u Osijeku znamo da se i sudske bilješke čak i kreče.

JURA NOVIT CURIA – iskonsko je pravilo je po kojem bi sud morao poznavati zakon i strogo ga primjenjivati. Na žalost, u posjedu smo niza sudskih odluka koje ni sa pravdom ni sa zakonom nemaju nikakve veze. 

Pitamo Vas, kojim ovlastima i zakonima se  sudac smije ogriješiti o Zakone, o Ustav i Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama?  

Vi ste zaštitili suce od zakonskih sankcija i od kritike naroda, a narod niste zaštitili ni sa čim!  

Poštovana gospodo, jeste li svjesni da je NAROD Vaš poslodavac, ali da je na žalost  zakonodavna, izvršna i sudbena vlasti svedena na to da u pravilu pruža samozaštitu sama sebi, a da je NAROD zapravo njihova žrtva!

Narod više ne pronalazi načina da zaštiti osobna prava na dom, imovinu, zdravlje i život. Narod nije i ne može biti neprijatelj Države, ni njenih tijela kao ni ovlaštenih osoba u tim tijelima.

Međutim, prema dosadašnjem stanju stvari, vi na mišljenja i upozorenja naroda ne obraćate uopće pažnju.  Obzirom da obilje nezakonitosti na sudovima, i na očito ignoriranje i sabotažu primjene zakona i Ustava u brojnim sudskim odlukama, kao i činjenicom da ste sucima dali položaj „zlatne teladi" kojima se narod mora klanjati,  ne postoji način na koji  bi narod iskazao svoje nezavoljstvo osim prosvjedima i podrškom onih čestitih sudaca koji imaju hrabrosti detektirati stanje u sudstvu i glasno izreći dijagnozu. 

One koji ne poštuju Zakone Republike Hrvatske, i koji ne donose odluke  po Zakonima i Ustavu RH već po rođačkim i političkim vezama,  smatramo bandom lopovskom, i ne priznajemo ih. Suce koji poštuju Zakon i  Ustav i koji pravedno sude poštujući pravilo jednakosti stranaka u postupku,  mi poštujemo i cijenimo.

Do sada smo razgovarali sa većinom institucija u Naslovu, na žalost bez uspjeha, Vi za probleme građana ove zemlje nemate sluha. Zato najavljujemo nove prosvjede zbog korupcije u pravosuđu, sa jednim jedinim zahtjevom –  da suci Republike Hrvatske sude po zakonu i poštuju Ustav RH!

                                        Predsjednik Udruge Veronika Vere - Drago Raspudić

                                        Potpredsjednica Udruge Veronika Vere - Božica Dugan

                                        Tajnica Udruge Veronika Vere - Nada Landeka 

preuzmi

  • 26
  • Lis

Kako lokalna državna politika utječe na migrantsku krizu, jesu li članice Europske unije doista učinile sve kako bi pomogle izbjeglicama i tražiteljima azila koji iz zemalja trećega svijeta traže rješenje životnih i egzistencijalnih problema u modernoj Europi, i koji su primjeri dobre prakse u EU na koje se migrantska kriza reflektira - bile su to glavne teme trodnevnoga Međunarodnog mitinga kojemu je domaćin bila Hrvatska, odnosno općine Brezničku Hum i Gornja Rijeka kao hrvatske sudionice Projekta Europa za građane vrijednog 150 tisuća eura, od 23. do 25. listopada održanog u hotelu Lagus na Varaždinbregu. 

Sudionici iz Italije, Francuske, Grčke, Belgije, Švedske i Albanije uz svoje su hrvatske domaćine vrlo uspješno proveli treću fazu Projekta nazvanog REACT ili u prijevodu Reaktiviranje europskog stanovništva u mreži uključivih gradova, o čemu je pohvalne riječi domaćinu i sudionicima uputila rumunjska predstavnica zadužena za praćenje provođenja projekata ispred Agencije Europa za građane.

2. Panel diskusija

Osim razmjene iskustava zemalja u kojima migranti i tražitelji azila borave u tranzitu ili pak u zemljama njihova konačnog odredišta u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog crvenog križa i nekih nevladinih institucija, velika je pozornost posvećena primjerima dobre prakse i radionicama. Upravo su radionice ponudile različite odgovore na pitanja vezana uz zapreke s kojima se migranti susreću, na postojeća implementirana rješenja njihovih problema te su predstavile nove korisne ideje i prijedloge koji tim ljudima mogu pomoći ubuduće.

Uoči odlaska iz Hrvatske, sudionici Projekta obišli su najveći hrvatski izbjeglički centar u zagrebačkom hotelu Porin u kojem je smješteno više od 400 izbjeglica iz različitih zemalja trećega svijeta, gdje su se na licu mjesta upoznali s kvalitetnim pristupom rješavanju brojnih problema tražitelja političkog azila u Republici Hrvatskoj. 

6. Porin 1

  • 26
  • Lis

Prošle godine, Dubrovnik Escape Room je doveo novi koncept zabave u Dubrovnik zvan ‘escape room'- avanturističku igru koja je poharala svijet a polako osvaja i Hrvatsku. Escape room je interaktivna igra koja uključuje razne mozgalice i zagonetke, a za uspjeh misije najbitniji je, timski rad. Igra je uzbudljiva, jer cijelo vrijeme dok ste u sobi otkucava 60 minuta, koliko imate na raspolaganju za rješavanje i bijeg iz sobe.

Najnoviji pothvat mladog tima koji se odvažio na smišljanje ovog izazova je zabavno-edukativna soba u potpunosti inspirirana poviješću Dubrovnika.

Ragusa1

‘Volimo Dubrovnik i fascinirani smo bogatom poviješću ovog kraja, te smo to željeli prenijeti i kroz našu igru. U proteklih par mjeseci, jako puno smo naučili o nevjerojatnoj povijesti male, ali veoma spretne i bogate Dubrovačke Republike. Uzeli smo knjige u ruke, odabrali najzanimljivije dijelove, i od toga napravili zagonetke, stopljene u 60-minutnu avanturu potrage za Tajnim blagom Dubrovnika. Želimo ljude naučiti o Dubrovačkoj baštini na jedan zabavan i inovativan način - kaže Diana Marlais, mlada poduzetnica koja je odlučila napustiti korporativnu karijeru kako bi se u potpunosti posvetila ovom projektu sa svojim dečkom.

Cijelo iskustvo se odvija u sobi uređenoj u stilu kneževa dvora, i prati priču blaga koje je zatrpano pod ruševinama grada u velikom potresu 1667. Iako se mislilo da je blago zauvijek izgubljeno, tajno društvo uspjelo ga je spasiti a posjetitelji ove avanturističke igre tragaju za njim.

‘Cijeli proces kreiranja sobe je bio jako zabavan - od istraživanja, smišljanja koncepta, kreiranja unikatnih zagonetki pa sve do same izgradnje sobe. Budući da je ovo nešto novo i neobično na tržištu, imali smo poteškoća u pronalaženju majstora koji će nam napraviti pojedine predmete. Većinu stvari smo na kraju morali napraviti sami. U cijelu priču uključio se i Dianin otac, kojeg je zaintrigirao projekt, te nam je pomogao napraviti zapravo sve električne i mehaničke dijelove sobe. Pristupili smo i lokalnim umjetnicima kako bi kreirali starinske predmete u skladu sa temom sobe: zlatne ruke Miše Milovčevića, jedinog dubrovačkog umjetničkog ljevača željeza, napravile su nam dubrovački grb, dukate, maskeron, Dubravko Jakovljević je oslikao starinski globus i napravio nam stare karte dubrovačke republike, Kristijan Grbin sa svojim CNC strojem je napravio 3D mapu starog grada' - kaže Bogdan, koji je napustio svoj posao u marketingu kako bi se preselio u Dubrovnik prije 3 godine.

U godinu i pol dana od otvorenja Dubrovnik escape room je primio više od 3000 gostiju iz cijelog svijeta, te dobio preko 400 odličnih recenzija, što ga je dovelo na prvo mjesto zabavnih aktivnosti u Dubrovniku na Tripadvisoru. Od poznatih ljudi posjetili su ih Dj R3hab, Soha Ali Khan i njen muž Kunal Kemu (bollywodske zvijezde), Ante Tomić (profesionalni košarkaš za FC Barcelonu), Yu Tsai (slavni modni fotograf).

’Pružamo jedinstven doživljaj za svakoga, lokalce i turiste, budući se naše igre mogu igrati i na engleskom i na hrvatskom jeziku. Bilo da putujete sa obitelji ili prijateljima, ili se samo želite zabaviti ili proslaviti nešto na poseban način, ovo iskustvo prikladno je skoro pa za svaku priliku. Čak smo imali jedan par koji se zaručio u našoj sobi, pa smo sakrili prsten u zadnju škrinju kao dio iznenađenja' - kaže Diana.

’Escape room je usto savršena teambuilding aktivnost, budući se fokusira na komunikaciju, percepciju i ponajviše timski rad' - dodaje Bogdan.

  • 26
  • Lis

Zastupnica Ivana Maletić sudjelovala je u srijedu 25. listopada u Europskom parlamentu u Strasbourgu na sastanku s predstavnicima medija na temu aktualne izmjene Direktive o upućenim radnicima o kojoj se zadnjih dana vode brojne rasprave. 

Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. godine o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga odnosi se na tri situacije prekograničnog upućivanja u okviru pružanja usluga: upućivanje radnika na temelju ugovora sklopljenog između poslodavca koji ga upućuje i korisnika usluge u drugoj državi, upućivanje u podružnicu poslodavaca ili u društvo u vlasništvu iste grupe kojoj pripada i poslodavac te upućivanje radnika preko agencije za privremeno zapošljavanje korisniku koji je osnovan ili posluje u drugoj državi.

Prijedlogom izmjena predlažu se izmjene Direktive 96/71/EZ u tri glavna područja:

1. Primitak koji se jamči upućenim radnicima za vrijeme upućivanja

2. Pravila o upućenim radnicima preko agencija za privremeno zapošljavanje

3. Definiranje prava upućenih radnika u slučajevima dugoročnog upućivanja

Glavne djelatnosti koje se spominju i na koje se najviše odnosi ova direktiva jesu djelatnosti građevine, zdravstvene njege (njegovateljice) i promet.

Izvjestiteljice Elisabeth Morin-Chartier (EPP), Agnes Jongerius (S&D) su ispred Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja pripremile Izvješće o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga koje je usvojeno u ponedjeljak 16. listopada 2017. Rezultati glasovanja o izmjenama regulative na Odboru bili su: 32+, 8 -, 13 suzdržanih, te se glasovalo i o dozvoli za pregovore s Vijećem, a rezultat je bio sljedeći: 44 + i 8 -. Izvjestiteljice su tako dobile zeleno svjetlo za pokretanje pregovora s Vijećem. S obzirom da nije bilo zahtjeva najmanje 77 zastupnika za posebnim glasovanjem o ovom Izvješću na Plenarnoj sjednici Parlamenta postupak pregovora može započeti.

GLAVNE PROMJENE

1. Primitak /naknada za vrijeme upućivanja (remuneration)

Uvođenjem principa „jednake plaće za jednak rad na istom mjestu" upućeni radnik ima sva prava kao i domaći radnik, odnosno ne samo kao do sad zagarantiranu minimalnu plaću, uvećanu za prekovremeni rad nego i ostale bonuse i dodatke koji su u državi u koju je upućen propisani (noćni rad, božićnica, 13. plaća, uplate u obvezne fondove i sl.)

S obzirom da svaka država članica samostalno utvrđuje dodatna prava, neke razvijene države članice imaju izuzetno visoke standarde koje poduzetnici koji nastupaju na njihovom tržištu iz manje razvijenih država neće moći primjenjivati za svoje upućene radnike što će ugroziti njihovu mogućnost izlaska na ta tržišta.

Države članice moraju transparentno objaviti informacije o tome koji se elementi smatraju sastavnim dijelom primitka, a u slučaju neobjavljivanja poduzetnike se ne može smatrati odgovornima ako za svoje upućene radnike ne računaju sve bonuse. Planira se uspostaviti jedinstveni portal, a dok se ne otvori svaka država mora objaviti na svojim službenim stranicama detaljne upute o elementima koje ulaze u kategoriju primitka.

2. Agencijsko poslovanje

Sprječava se da poduzeća preko agencija za privremeno zapošljavanje angažiraju radnike iz drugih država koje, preko agencije, plaćaju po uvjetima iz tih država i tako osiguravaju radnu snagu koju plaćaju manje nego da su sami zaposlili radnika po uvjetima definiranim za radnike iz njihove države. Prijedlogom izmjena domaći agencijski radnici i strani agencijski radnici se izjednačavaju, točnije uvjeti moraju biti jednaki najmanje uvjetima da je te radnike zaposlilo poduzeće korisnik samostalno.

Ovo je pozitivna promjena koja onemogućava isplate manje plaće radnicima iz manje razvijenih država za obavljanje poslova kod poslodavaca u razvijenim državama članicama.

3. Vremensko trajanje upućivanja

Tema o kojoj se najviše raspravlja, odnosi se na vremenski period upućivanja nakon kojeg se na upućenog radnika primjenjuje radno zakonodavstvo zemlje domaćina. Prijedlog od strane Europskog parlamenta je 24 mjeseca + dodatnih 24 mjeseca u iznimnim slučajevima (nije jasno o kakvim je iznimnim situacijama te će to biti potrebno dodatno utvrditi), i to je potvrđeno na Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja. Međutim Vijeće je jučer usvojilo pristup od 12 mjeseci + dodatnih 6 mjeseci u iznimnim slučajevima. Nadamo se da će u pregovorima između Parlamenta i Vijeća biti prihvaćeno stajalište Parlamenta.

4. Promet

Za promet se predlaže donošenje posebne uredbe („lex specialis") jer je administrativno vrlo zahtjevno za prijevoznike obračunavati plaću vozača po pravilima više država u istom danu što se dodatno komplicira potrebnim obračunom sati odnosno vremenom provedenim u svakoj državi. S obzirom da posebna uredba za promet nije donesena predlaže se da se u prijelaznom periodu, primjenjuje direktiva o upućenim radnicima, što će znatno otežati funkcioniranje prijevoznika. 

5. Rok prijenosa direktive

U prijedlogu Parlamenta rok je 3 + 1 godina, odnosno 3 godine za usvajanje i objavu te maksimalno još jedna godina za implementaciju. U prijedlogu Vijeća rok je 3 godine za usvajanje, objavu i implementaciju direktive.

HRVATSKO STAJALIŠTE na Vijeću bilo je neutralno, a obrazloženje je sljedeće:

  1. Ne podržavaju se odredbe o plaći/naknadi (remuneration) koja se mora isplaćivati upućenim radnicima jer nije adekvatno pojašnjena, široko i načelno je određena, te sustav administrativno komplicira, a ne pojednostavljuje što je trebao biti cilj ovih izmjena direktive.
  2. Podržava se izjednačavanje uvjeta za radnike koji se upućuju preko agencija za privremeno zapošljavanje i domaćih radnika na tržištu na koje se upućuju.
  3. Podržava se lex specialis za promet.
  4. Podržava se rok za prilagodbu od tri godine, idealno bi bilo 5 godina.

Zaključno, važno je na jedinstvenom tržištu osigurati istu plaću za isti posao jer na taj način nema privilegiranog pristupa, a konkurira se kvalitetom, izvrsnošću, brzinom i cijenom, ali ne na teret prava radnika. Međutim, kada su na tom istom jedinstvenom tržištu države s ogromnim razlikama u razvijenosti ne možemo regulativom nametati standard većih plaća. One moraju proizaći iz gospodarskog rasta i ekonomskog standarda. Nametanje regulativom može dovesti do gubitka posla i radnih mjesta.

  • 18
  • Lis
Nakon primitka kaznene prijave Ministarstva financija, Samostalnog sektora za financijske istrage, i kaznene prijave Ministarstva unutarnjih poslova, PN USKOK-a, protiv petnaestero osumnjičenika, u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu je ispitano dvanaestero dostupnih hrvatskih državljana (1970., 1954., 1956., 1965., 1977., 1972., 1972., 1956., 1953., 1963., 1958. i 1952.) zbog osnovane sumnje da su počinili više kaznenih djela protiv gospodarstva i kaznena djela krivotvorenja, odnosno da su počinili kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona, krivotvorenja službene isprave iz članka 279. stavak 1. KZ-a i povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz članka 248. KZ-a. (18. 10. 2017.)
 
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je, nakon ispitivanja osumnjičenika, podnijelo sucu istrage Županijskog suda u Zagrebu prijedlog za određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti od ometanja kaznenog postupka utjecajem na svjedoke, vještake, sudionike postupka, protiv svih petnaestero osumnjičenika (članak 123. stavak 1. točke 2. Zakona o kaznenom postupku/08).

Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu nisu dostupni prvoosumnjičeni hrvatski državljanin (1951.), sedmoosumnjičeni hrvatski državljanin (1978.) i desetoosumnjičeni hrvatski državljanin (1984.).

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu objavit će dopunu ovog priopćenja po donošenju rješenja o provođenju istrage.

  • 16
  • Lis

U završnoj emisiji humanitarnog tjedna HRT-ovog projekta „Uz nas niste sami“ -u kojem su se prikupljala sredstva za akciju Caritasa Zagrebačke nadbiskupije „Da život imaju“ - prikupljeno je 850.000 kuna. No, akcija traje do kraja godine te je humanitarni telefonski broj 060 9001 i dalje otvoren. 

Cilj humanitarne akcije je mladima bez roditeljske skrbi osigurati stanovanje, kao prijelazni period iz života u domu u samostalan život, budući da nakon punoljetnosti domove moraju napustiti. Također, akcijom se želi omogućiti stanovanje i siromašnim studentima koji to pravo nisu ostvarili u studentskim domovima. Stoga je za njihov smještaj Caritas Zagrebačke nadbiskupije pokrenuo akciju izgradnje stambene zgrade.

HRT Uz nas niste sami2

Ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije sestra Jelena Lončar istaknula je da je zahvalna Hrvatskoj radioteleviziji na pomoći u ovoj akciji. „Vrijednost je objekta 8,7 milijuna kuna, a nedostajalo nam još oko 2,6 milijuna kuna te sam zadovoljna sredstvima koja su prikupljena večeras“, kazala je sestra Jelena Lončar. Ujedno je zahvalila svima koji su na bilo koji način pomogli humanitarnu akciju Da život imaju. Tehnički direktor VMD grupe Branimir Stručić tijekom večeri uručio je ček od 200.000 kuna

Među visokim uzvanicima koji su se javljali na telefone bili su premijer Andrej Plenković, pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski, potpredsjednici Hrvatskog sabora Željko Rainer, Milijan Brkić i Furio Radin, ministri Davor Božinović, Damir Krstičević, Nada Murganić, Nina Obuljen Koržinek, Dražen Bošnjaković, Marija Pejčinović Burić, Milan Kujundžić, Tomislav Ćorić, Marko Pavić, Blaženka Divjak, saborski zastupnici, osobe iz javnog života, te brojni bivši i sadašnji korisnici Caritasovih domova.

Među poznatim glazbenicima koji su nastupili na koncertu bili su Matija Dedić, Marko Tolja, Mia Dimšić, Damir Kedžo i Zsa Zsa, Saša Lozar, Ruža Janjiš, Dino Petrić i Angie uz pratnju Jazz orkestra HRT-a pod ravnanjem Andreasa Marinella.

HRT Uz nas nisste sami3

Kuća za mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi gradi se na adresi Selska cesta 165 u Zagrebu. Trebala bi biti završena do kraja 2018. i osigurati smještaj za 31 korisnika. Vrijednost radova rušenja stare zgrade i izgradnje novog objekta iznosi 8,7 milijuna kuna, a 30% troškova snosit će Zagrebačka nadbiskupija.

U domovima se nalazi oko 800 djece i mladih jer nemaju odgovarajuću roditeljsku skrb. Veliki problem je što nakon 18. godine, a u slučaju daljnjega školovanja najkasnije do 21. godine, moraju napustiti dom i početi samostalan život. U Hrvatskoj svake godine oko 60 mladih iz dječjih domova i ne zna kako dalje, a Caritasove kuće svake ih godine napušta desetak.


Akcija „Da život imaju“ održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović.

Stranica 9 od 314

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se