Hrvatska

  • 09
  • Sij

Povodom 20 godina djelovanja, udruga Hrabri telefon započela je novu kampanju kojom želi približiti djeci i mladima savjetodavnu liniju Hrabri telefon za djecu 116-111. Kampanja pod nazivom „Hrabri telefon sluša kao da je svaki problem najveći“ započela je 4. siječnja jumbo plakatima  u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, a nastavit će se i plakatima u školama i zagrebačkim tramvajima.

„Koma ocjene“, „strogi starci“, „bolan prekid“, „nitko me ne zove van“... samo su neke od poruka koje će se moći primijetiti na ulicama četiri najveća hrvatska grada, kojima se želi ohrabriti djecu i mlade te osobito adolescente da se obrate Hrabrom telefonu s bilo kojim svojim problemom, prolazeći kroz velike emotivne i socijalne promjene. 

Hrabri telefon2

„Savjetovatelji Hrabrog telefona pristupaju svakom problemu stručno, zainteresirano i s pažnjom - od svakodnevnih problema do onih najtežih, Hrabrom telefonu su svi problemi važni. Stoga im upravo to želimo poručiti ovom kampanjom – Tu smo za tebe, bez obzira koji je tvoj problem; Hrabri telefon sluša kao da je svaki problem najveći.“ – rekla je Hana Hrpka za HR News, prof. psihologije, predsjednica udruge Hrabri telefon.

  • 31
  • Pro

Odlukom o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Grada Osijeka, grad Osijek postaje jedan od rijetkih velikih gradova koji nema zaseban odjel koji se bavi pitanjima od interesa za braniteljsko stradalničku populaciju.

Ovakva nebriga nas i ne čudi, i sve postaje jasnije ako se sjetimo da je izostala minuta tišine za poginule hrvatske branitelje i civile tijekom svečane sjednice za dan grada Osijeka prije mjesec dana. Izgleda da  je to "službeni" stav vladajuće koalicije u gradu Osijeku. Umjesto da se rad Odjela unaprijedi,  isti se ukida!

Upravni odjel za branitelje Domovinskog rata i braniteljske udruge u vrijeme vladavine Ivice Vrkića i voditelja Odbora Darka Nađa nije ispunio svoju svrhu i bavio se stvarnim problemima branitelja grada Osijeka. Cjelokupna aktivnost svodila se na paljenje svijeća prigodom državnih praznika ili različitih obljetnica iz Domovinskog rata.

Mediji su objavili izjavu predsjednika Odbora za branitelje Darka Nađa da je ukidanje ovog Upravnog odjela prijedlog branitelja.

„Koji su to branitelji ili udruge tražili ukidanje Odjela koji bi se trebao baviti njihovim problemima u graduOsijeku? Zašto ovaj Odjel nije funkcionirao puno kvalitetnije u zadnje četiri godine i bavio se stvarnim problemima branitelja u gradu Osijeku?"

drago marković

Pitanje koje postavljamo gradonačelniku Osijeka je slijedeće: „ Jeli ovo Vaša konačna odluka i jeli ovo vaš konačni stav o ljudima koji su uz sve Osječane obranili NEPOKORENI GRADA u Domovinskom ratu?"

Stava smo da Odjel treba ostati, njegov rad treba unaprijediti i da isti mora konačno profunkcioniti. Nikako ga ukidati i njegove nadležnosti prenositi na druge Odjele, a ljudima koji trenutno vode Odbor za branitelje treba se zahvaliti jer nisu ispunili misiju - Drago Marković.

  • 21
  • Pro
I ove godine Udruga Bioteka uveseljava zimske praznike svim znatiželjnim mališanima osnovnih škola!
 
Znanstveni program ujutro, kreativno-praktični poslijepodne. Profesionalno osmišljene radionice temelje se na principu "uradi sam", poticanju samostalnog razmišljanja, povezivanja i zaključivanja. Na radionicama odgovori se ne dobivaju, nego se do njih mora samostalno doći.
Tko je željan znanja i za vrijeme zimskih praznika dobit će priliku istraživati koliko vitamina C krije različito voće i povrće, koliko ima kalorija u (ne)zdravim grickalicama, kako izgledaju pravi fosili, kako napraviti svoj stetoskop, kako sastaviti robotsko biće ili kako izmjeriti koliko zraka stane u pluća i još mnoštvo drugih znanstvenih stvari. Vjerujemo kako će osnovnoškolci zaista uživati, ali i puno novoga naučiti kroz ove kratke, ali slatke Biotekine STEM radionice. 

Profesionalno osmišljene radionice temelje se na principu "uradi sam" pokus/radionicu, poticanju samostalnog razmišljanja, povezivanja i zaključivanja. One su pravo mjesto za vašeg mališana s tisuću pitanja.

Nakon „teških i kompliciranih" znanstvenih pokusa, osnovnoškolci će baterije napuniti u prirodi kroz timske zabavne igre, razviti kreativnost kroz crtanje i ples, učiti osnove kuhanja te praviti jednostavne kolače. Imamo još super stvari koje smo pripremili ali nećemo vam sve sada otkriti! Dođite i učite uz igru s nama!

 Izrezak kamp

Kamp uključuje tri cjelovita obroka odabrana od strane nutricionista - doručak, ručak i užinu. Ciklus zimskih STEM radionica, ali i zimski STEaM kamp započinju u utorak 2. siječnja i traju do 12. siječnja 2018., a održavaju se u prostorima Udruge Bioteka u Zagrebu (III. Podbrežje 25, Kajzerica). Brat ili sestra gratis!

 
  • 19
  • Pro
Ina, generalni partner hrvatske rukometne reprezentacije, donirala je 100.000 kuna koju je prim. Zoranu Bahtijareviću, dr. med., v.d. ravnatelja Klinike za dječje bolesti Zagreb, uručio g. Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine. Donacija će omogućiti Zavodu za onkologiju i hematologiju Klinike za dječje bolesti Zagreb kupovinu pedijatrijskog retromolarnog intubacijskog endoskopa i džepnog monitora s pedijatrijskim videolaringoskopom za otežane intubacije. 
 
Djecu su razveselili i hrvatski rukometni reprezentativci Luka Cindrić i Ivan Čupić na čelu s izbornikom Linom Červarom i Crveni nosovi, klaunovi, doktori, koji su im u posjet došli s prigodnim poklonima.
 
Izrezak lino cervar2
 
G. Áldott tom je prilikom za HR News izjavio: ''INA je kao društveno odgovorna kompanija i ove godine posjetila Klaićevu kako bismo dali svoj doprinos boljem i kvalitetnijem liječenju najmlađih pacijenata koji se hrabro nose s ozbiljnim bolestima. Uvijek nastojimo pomoći zajednici u kojoj poslujemo te je ovo šesta u nizu od sedam donacija koje smo pripremili za bolnice diljem Hrvatske''

Ravnatelj Bahtijarević zahvalio je Ini koja već tradicionalno dariva one kojima to najpotrebnije:''Krajem svake godine INA značajnu donaciju dodjeljuje Zavodu za dječju onkologiju i hematoonkologiju „Dr. Mladen Ćepulić" Klinike za dječje bolesti Zagreb. Ovaj puta je to uređaj za otežane intubacije koji će koristiti najteži bolesnici, životno ugroženi, u situacijama kada je iznimno važno pripremiti ih za zahvat u općoj anesteziji, a normalna intubacija je rizična ili nije moguća. Još jednom koristim priliku da zahvalim Ini što se sjetila naših najmlađih i u ove dane darivanja ih podarila ovako važnim uređajem. Veliko hvala i našim rukometašima i klaunovima doktorima koji se rado odazivaju na ovakva humanitarna događanja – njihov dolazak osobito je važan djeci.''
 
  • 19
  • Pro

Kvalitetnim odabirom božićnog drvca imat ćemo dulje ugođaj blagdana u našem domu.

Tradicija kićenja božićnog drvca duboko je ukorijenjena u našoj kulturi, a vjeruje se da je potekla u 16. stoljeću iz plemićkih staleža koji su živjeli na prostoru današnje Njemačke. Običaj se proširio diljem kršćanskog svijeta te se zadržao sve do današnjih dana.

U prošlosti naši djedovi i bake kitili su zimzeleno raslinje koje su pronašli u okolici svojih domova. Domišljati u ukrašavanju, koristili su često ukrase i sušeno voće, razne bobice, ali kasnije i staklene kuglice sve kako bi Božić bio što svečaniji i veseliji. Iz priča naših djedova i baka možemo razaznati da je odlazak u šumu po božićno drvce bio poseban trenutak okupljanja obitelji koji se pamti čitav život. U današnje vrijeme kada zbog mogućnosti izbora teško možemo odabrati idealnu kombinaciju, možemo potražiti pomoć prilikom izbora vrste živog božićnog drvca. Najčešće se za Božić kite smreke i jelke, no moguće je okititi i druge vrste.

Kako i koliko učinkovito savjetuje za HR News član Virtualnog ženskog poduzetničkog centra, Fran Poštenjak(31) iz Jastrebarskog - prvi hrvatski doktor za drveće, sveučilišni bachelor hortikulture i vlasnik tvrtke Arboring iz Jastrebarskog.

Izrezak božić1

„Popularnije vrste smreka kao božićna drvca su obična smreka, bodljikava smreka, pančićeva omorika. Za smreke je karakteristično da imaju pravilno pršljenasto grananje te da su simetričnog, gušćeg, piramidalnog habitusa. Iako se radi na selekciji i uzgoju kultivara koji duže zadržavaju iglice, potencijalni problem može biti odbacivanje iglica što je najizraženije kod obične smreke. Također, to su vrste koje imaju četvrtaste ušiljene i tvrde iglice na koje se lako nabosti, iako pančićeva omorika ima plosnate iglice koje su mekše i zbog toga manje bodljikave. Smreke imaju relativno čvrste grane koje mogu nositi i teže kuglice. Boja iglica kreće od tamnije zelenih kod obične smreke, zelenih, plavo-zelenih i srebrnozelenih kod bodljikave smreke te tamnozelenih sa dvije pruge pući kod Pančićeve omorike“ – analizira Fran Poštenjak(30)  - prvi hrvatski doktor za drveće.

Ističe i da jele kao božićna drvca u pravilu imaju rjeđe grane nego smreka također pravilno pršljenastog razgranjenja. Iglice jela su najčešće urezanog vrha, odozdo s dvije izražene bijele pruge pući i znatno mekanije od smreka, međutim, jela znatno bolje zadržava iglice od smreka. Grane jela savitljivije su na vrhovima i zato ne mogu nositi najteže ukrase. Zadnjih godina kavkaska jela sve je popularniji izbor. Nju odlikuju sjajne tamnozelene, odozdo rasčešljane iglice. Punog je habitusa i simetrične forme. Dugo igličava jela znato je rjeđeg habitusa s dugačkim dekorativnim iglicama. Simetričnog habitusa i ugodnog mirisa. Uz klasični izbor obične jele svakako je vrijedno spomenuti i koreansku jelu te španjolsku jelu koje su zanimljive, ali i rijetke.

Ujedno i savjetuje oko kupovine božićnog drvca

„Prije kupnje, potrebno odabrati pogodan položaj koji je što više udaljen od izvora topline jer upravo je isušivanje razlog odbacivanja iglica. Potrebno je izmjeriti visinu stropa i odbiti visinu stalka i vršnog ukrasa kako biste izabrali idealno stabalce. Kako biste izabrali savršeno stabalce, nemojte čekati zadnji trenutak i isplanirajte kako ćete ga okititi kako biste mogli izabrati najpogodniju vrstu. Pri tome obratite pozornost na habitus, nosivost grana, boju iglica te debljinu debla kako bi stalo u Vaš stalak. Otiđite po svoje božićno drvca barem nekoliko dana prije Božića i provjerite je li stablo svježe na način da rukom lagano prođete po iglicama koje ne bi smjele otpadati te grančice moraju biti savitljive, a ne krhke. Također, razgovarajte s prodavačem i informirajte se koliko dugo stabalca stoje bez vode. Uskladištite božićno drvce u zaštićenom i prohladnom prostoru. Potrebno je stablu dati izvor vode stoga ga možete postaviti u stalak sa vodom. Dan prije nego što ga okitite obavezno odrežite donja 2-3 cm debla jer se može dogoditi da se provodni elementi stabla začepe pa stablo ne može uzimati vodu. Kako biste izbjegli opasnost provjerite sve električne ukrase kojim ćete okititi drvce. Kada okitite stablo, svakako provjeravajte ima li Vaše božićno drvce dovoljno vode u stalku. Stablo koje ostane bez vode brže će odbacivati iglice. Kako biste smanjili isparavanje vode, možete i sniziti temperaturu prostorije u kojoj je božićno drvce te obavezno prije odlaska na spavanja ugasite lampice na stabalcima“ – savjetuje prvi hrvatski doktor za drveće.

 

  • 14
  • Pro

"Već smo duboko zakoračili u prosinac, vrijeme radosti je pred nama. Na žalost, radnici u trgovini ne uživaju u tome vremenu jednako kao i drugi građani u Hrvatskoj. Svjesni činjenice da je prosinac jedan od udarnih mjeseci za ostvarivanje prometa, moramo iskazati nezadovoljstvo radnim vremenom u tome mjesecu, posebice uoči i za vrijeme samih blagdana." - istaknuli su za HR NEWS danas u Sindikatu trgovine Hrvatske.

U javnom apelu istaknuli su kako očekuju od poslodavaca da pokažu iskrenu zauzetost i društvenu odgovornost za svoje radnike i omoguće im u skladu sa Zakonom blagovanje 25. i 26. prosinca 2017., te 1. i 6. siječnja 2018. godine.

Zakon kaže da se u te dane ne radi i da su ti dani radniku plaćeni, kao da radi.

Kako je Ugovor o pravnim pitanjima sa Svetom Stolicom i čl. 9 istoga na snazi, na ovaj način pozivaju sve poslodavce da radnicima osiguraju neradne dane na blagdane koji dolaze.

"Problem promjene radnog vremena od danas do sutra, njegovo neplaniranje, dovodi do nemogućnosti planiranja osobnog života radnika, a i u suprotnosti je s propisima RH." - tvrde iz sindikata.

Poslodavci kažu da rade tako zbog konkurencije, da oni ne bi tako radili, pa stoga u javnom apelu sindikalisti pozivaju sve poslodavce, one organizirane u HUP-u i članice HGK i HOK-a da se organiziraju tako da skrate radno vrijeme pred blagdane te da na Badnjak i staru godinu rade do 13 sati, a da u dane blagdana ne rade.

"Blagdani su propisani zbog čovjeka, radnika, propisala ih je država. Nema nikakvog razloga da se ne poštuju u djelatnosti trgovine. Radnici u trgovini očekuju da  se radno vrijeme uredi zakonito, te da se poštuju njihovi interesi, a sve kako to uređuju europske zemlje na koje se uvijek pozivamo, kao na uzor." - izjavila je u apelu Zlatica Štulić, predsjednica sindikata trgovine Hrvatske.

Izrezak savez

 

  • 27
  • Lis

 

Otovoreno pismo predsjednika udruge Veronike Vere, Drage Raspudića naslovljeno na ured predsjednice RH i Vladu RH prenosimo u cijelosti:

Poštovani, neposredno pred suđenje sucu Rogiću, koji je izjavom o činjeničnom stanju, iz kojeg proizlazi da na hrvatskim sudovima vlada nepotizam, i da se često sudi „po babi i po stričevima" a ne po zakonu i Ustavu RH uzbunio duhove, radi čega je i osuđen,  obraćamo se Vama, kao najvišim tijelima Republike Hrvatske, obzirom da su se hrvatski građani, kojima i mi kao Udruga za pomoć i zaštitu žrtvama pravosuđa pokušavamo pomoći, doslovno našli u Hadu. Ako se sjećate, HAD je u grčkoj mitologiji podzemlje, u Hrvatskoj je to podzemlje stanje u kojem pas Medo ne smije lajati, a  ljudi koji su skrivili smrt nedužnih nisu osuđeni za svoja djela. U Hrvatskoj se u mrklom mraku nalaze građani izloženi genocidu koji se vrši  direktnom pljačkom imovine nezakonitim ovrhama, i tolerancijom organiziranih kriminalnih zločinačkih bandi zaštićenih od institucija i sudova.

Isti ti građani nebrojeno puta su se pokušali uteći pod zaštitu sudstva, koje u Hrvatskoj predstavlja produženu ruku vlasti, i koje bi trebalo pružati pravičnu i pravednu zaštitu građanima, te suditi po Zakonima i Ustavu Republike Hrvatske. 

One građane koji ističu da pojedini suci ne sude po zakonima RH,  institucije su spremne ušutkavati, linčovati, proglašavati ih neprijateljima sudstva, pa čak i neprijateljima Države, dok se nitko od njih, ne želi baviti pitanjem – odakle toliko nezadovoljstvo sudstvom u narodu. Zatvaraju se oči pred jasnim činjenicama da u Hrvatskoj postoji umreženi lobi nekih sudaca, javnih bilježnika, odvjetnika, djelatnika Policije i DORH-a zahvaljujući čemu je blokirano 320.000 ljudi, neki sa milijunskim iznosima zbog krivotvorenih zadužnica i nepoštenih troškova.

Člankom 3. Zakona o sudovima propisano je da „sudovi štite Ustavom i zakonima utvrđeni pravni poredak Republike Hrvatske, te osiguravaju jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom. Člankom 5. propisano je da „sudovi sude na osnovi Ustava i Zakona".

Mi, a mislimo i Vi, jako dobro znamo da nije baš tako i da su čl. 3. i čl. 5. Zakona o sudovima najčešće prekršeni zakoni u Hrvatskoj. 

Suci koji ne poštuju Zakone i Ustav Republike Hrvatske predstavljaju elementarnu nepogodu i najveću opasnost za pravni poredak Republike Hrvatske.

Zbog sudaca koji ne sude po Zakonu ljudi se iz Hrvatske iseljavaju, mnogi se ubijaju, obitelji se rasipaju, bračni parovi razvode.  Jeste li ikada provjerili porijeklo imovine za pojedine suce? Znamo za neke suce čije obitelji ili bračni parovi posjeduju skupocjene vile, na koji način su stekli tu imovinu?

I stari Rimljani znali su da među sucima postoji poneki sudac koji bi morao biti apsolutno izuzet od suđenja. Na žalost, Vi u Naslovu pravni poredak ste posložili tako da se pravno nezaštićeni narod – NEMA KOME OBRATITI.  U slučajevima kada postoje ozbiljni dokazi koji ukazuju da sudac ne sudi po zakonu pa čak i da čini kaznena djela,  ne postoji alat kojim bi se takvog suca sankcioniralo. Stoga u Hrvatskoj  i postoje sudski sporovi koji se vode preko 30 ili 20 godina, postoje nezakonite sudske odluke, krivotvorene, donešene nedjeljom, s lažnim podacima unešenim u sudske odluke, vode se postupci u kojima se sudi osobama koje nisu  stranke u postupku, mrtvi koji ne postoje otimaju imovinu živima,  pljačkaju se nekretnine koje nisu nikada bile predmet osiguranja, sudske odluke donose se nedjeljom i praznicima, vode se ovrhe sa nepostojećim pravnim osobama i sa mrtvim fizičkim osobama,  a sa suda u Osijeku znamo da se i sudske bilješke čak i kreče.

JURA NOVIT CURIA – iskonsko je pravilo je po kojem bi sud morao poznavati zakon i strogo ga primjenjivati. Na žalost, u posjedu smo niza sudskih odluka koje ni sa pravdom ni sa zakonom nemaju nikakve veze. 

Pitamo Vas, kojim ovlastima i zakonima se  sudac smije ogriješiti o Zakone, o Ustav i Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama?  

Vi ste zaštitili suce od zakonskih sankcija i od kritike naroda, a narod niste zaštitili ni sa čim!  

Poštovana gospodo, jeste li svjesni da je NAROD Vaš poslodavac, ali da je na žalost  zakonodavna, izvršna i sudbena vlasti svedena na to da u pravilu pruža samozaštitu sama sebi, a da je NAROD zapravo njihova žrtva!

Narod više ne pronalazi načina da zaštiti osobna prava na dom, imovinu, zdravlje i život. Narod nije i ne može biti neprijatelj Države, ni njenih tijela kao ni ovlaštenih osoba u tim tijelima.

Međutim, prema dosadašnjem stanju stvari, vi na mišljenja i upozorenja naroda ne obraćate uopće pažnju.  Obzirom da obilje nezakonitosti na sudovima, i na očito ignoriranje i sabotažu primjene zakona i Ustava u brojnim sudskim odlukama, kao i činjenicom da ste sucima dali položaj „zlatne teladi" kojima se narod mora klanjati,  ne postoji način na koji  bi narod iskazao svoje nezavoljstvo osim prosvjedima i podrškom onih čestitih sudaca koji imaju hrabrosti detektirati stanje u sudstvu i glasno izreći dijagnozu. 

One koji ne poštuju Zakone Republike Hrvatske, i koji ne donose odluke  po Zakonima i Ustavu RH već po rođačkim i političkim vezama,  smatramo bandom lopovskom, i ne priznajemo ih. Suce koji poštuju Zakon i  Ustav i koji pravedno sude poštujući pravilo jednakosti stranaka u postupku,  mi poštujemo i cijenimo.

Do sada smo razgovarali sa većinom institucija u Naslovu, na žalost bez uspjeha, Vi za probleme građana ove zemlje nemate sluha. Zato najavljujemo nove prosvjede zbog korupcije u pravosuđu, sa jednim jedinim zahtjevom –  da suci Republike Hrvatske sude po zakonu i poštuju Ustav RH!

                                        Predsjednik Udruge Veronika Vere - Drago Raspudić

                                        Potpredsjednica Udruge Veronika Vere - Božica Dugan

                                        Tajnica Udruge Veronika Vere - Nada Landeka 

preuzmi

  • 26
  • Lis

Kako lokalna državna politika utječe na migrantsku krizu, jesu li članice Europske unije doista učinile sve kako bi pomogle izbjeglicama i tražiteljima azila koji iz zemalja trećega svijeta traže rješenje životnih i egzistencijalnih problema u modernoj Europi, i koji su primjeri dobre prakse u EU na koje se migrantska kriza reflektira - bile su to glavne teme trodnevnoga Međunarodnog mitinga kojemu je domaćin bila Hrvatska, odnosno općine Brezničku Hum i Gornja Rijeka kao hrvatske sudionice Projekta Europa za građane vrijednog 150 tisuća eura, od 23. do 25. listopada održanog u hotelu Lagus na Varaždinbregu. 

Sudionici iz Italije, Francuske, Grčke, Belgije, Švedske i Albanije uz svoje su hrvatske domaćine vrlo uspješno proveli treću fazu Projekta nazvanog REACT ili u prijevodu Reaktiviranje europskog stanovništva u mreži uključivih gradova, o čemu je pohvalne riječi domaćinu i sudionicima uputila rumunjska predstavnica zadužena za praćenje provođenja projekata ispred Agencije Europa za građane.

2. Panel diskusija

Osim razmjene iskustava zemalja u kojima migranti i tražitelji azila borave u tranzitu ili pak u zemljama njihova konačnog odredišta u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog crvenog križa i nekih nevladinih institucija, velika je pozornost posvećena primjerima dobre prakse i radionicama. Upravo su radionice ponudile različite odgovore na pitanja vezana uz zapreke s kojima se migranti susreću, na postojeća implementirana rješenja njihovih problema te su predstavile nove korisne ideje i prijedloge koji tim ljudima mogu pomoći ubuduće.

Uoči odlaska iz Hrvatske, sudionici Projekta obišli su najveći hrvatski izbjeglički centar u zagrebačkom hotelu Porin u kojem je smješteno više od 400 izbjeglica iz različitih zemalja trećega svijeta, gdje su se na licu mjesta upoznali s kvalitetnim pristupom rješavanju brojnih problema tražitelja političkog azila u Republici Hrvatskoj. 

6. Porin 1

Stranica 8 od 313

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se