Hrvatska

  • 06
  • Ruj

Igor Šoban/PIXSELL

"Zbog neispunjenih uvjeta u ovoj fazi ne možemo poduprijeti Hrvatsku", službena je najava Slovenije da neće dopustiti početak postupka za hrvatsko članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), javljaju slovenski mediji.

Stajalište je to koje je Slovenija predstavila na redovnom zasjedanju veleposlanika u zemljama članicama EU-a, na kojemu je Europska komisija obznanila širenje OECD-a. U načelu, članice Europske unije pri proširenju uvijek podupipiru kandidaturu druge članice. Međutim, u slučaju Hrvatske i Slovenije moglo bi biti suprotno. Argument Slovenije je da Hrvatska ne ispunjava uvjete, odnosno vladavinu prava.

Krajem rujna će OECD odlučiti o početku pregovora za nove potencijalne članice. Prema neslužbenim informacijama, glavni tajnik Organizacije José Angel Gurría za sada predlaže pregovore s Rumunjskom, Argentinom, Brazilom i Peruom. Na spisku su i Hrvatska te Bugarska, no za sada nemaju njegovu potporu, što u hrvatskom slučaju Slovenija podržava.

Najava de facto blokade ulaska Hrvatske u OECD je prvi korak Slovenije kojim prijeti susjednoj zemlji nakon objave arbitražne odluke. OECD ima 35 država članica i okuplja razvijenije svjetske ekonomije. Hrvatska je pismo namjere o pristupanju uputila u sijenju ove godine, kada je premijer Andrej Plenković izjavio da bi članstvo u toj organizaciji bilo iznimno korisno.

Dodajmo da su ranije slovenski dužnosnici otvoreno prijetili da će blokirati pristup Hrvatske zoni Schengena.

Izvor: vijesti.hr

  • 06
  • Ruj

Goran Stanzl/PIXSELL

S prvim danom nove školske godine oko trećine zagrebačkih osnovnoškolaca dobilo je i komplete školskih odora, za što su stanovnici Zagreba izdvojili 12.446.250 kuna. Međutim, taj će novac, čini se, biti bačen u vjetar jer djeca zapravo svoje školske odore uopće ne moraju nositi.

Prema službenim informacijama u pilot-projekt uvođenja školskih odora uključeno je 48 zagrebačkih osnovnih škola, odnosno 23.272 učenika. Od toga će u u 31 školi odore dobiti svi učenici, dok su učenici 17 škola, u kojima ih nose samo pojedini razredi, svoje odore dobili još tijekom travnja. Tijekom rujna odore i obuću trebali bi dobiti svi učenici koji ih dosad nisu dobili.

Paket odora sadrži dvije majice kratkih rukava, jednu majicu dugih rukava s kapuljačom te startas tenisice. Za ovaj posao Grad Zagreb angažirao je tvrtku URIHO.

Međutim, niti jedan od tih 23.272 učenika svoju novu majicu, za koju su novac osigurale sve platiše gradskog prireza, nikad neće morati odjenuti. "Nošenje školskih odora nije obvezno niti u jednoj školi koja se odazvala inicijativi da se one nabave njihovim učenicima", potvrdio je za DNEVNIK.hr Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.

Lovrić objašnjava da su u dopisu njegova ureda, koji je svim osnovnim školama upućen 1. veljače 2017. godine, svi ravnatelji zamoljeni da oprezno i s uvažavanjem pristupe pitanju uvođenja školske odore u svojoj školi imajući u vidu demokratska načela koja uzimaju u obzir mišljenje učitelja, roditelja i učenika.

Postavlja se, međutim, pitanje zbog čega je Grad krenuo s projektom i izdvojio gotovo 12,5 milijuna kuna za opremu učenika koji ju uopće ne moraju nositi.

"Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport potiče nošenje odore kao svakodnevne školske odjeće, no isto je tako u dopisu, koji je u ožujku upućen svim školama, navedeno da se neće sankcionirati učenici koji ih ne budu redovito nosili, bez obzira na razloge", odgovara Lovrić.

Dodaje da svrha inicijative uvođenja školskih odora nije sankcioniranje za nenošenje školske odore, već promoviranje poticajna radnog okružja u kojem će se učenicima omogućiti aktiviranje maksimalnih kognitivnih potencijala i isticanje znanjem, pozitivnim ponašanjem, prijateljskom, vršnjačkom i kolegijalnom suradnjom i empatijom, a ne odjećom. "Nošenje školske odore ima cilj pomoći djeci u razvijanju osjećaja pripadnosti razrednom odjelu i školi u cjelini i nikako ne smije biti razlikovni čimbenik u bilo kojem pogledu", kaže Lovrić.

Izvor: dnevnik.hr

  • 06
  • Ruj

PIXELL

Projekt za koji je Ministarstvo financija odobrilo poseban grant u vrijednosti od 4,8 milijuna kuna obuhvaća javnu nabavu 45 tisuća mikroračunala za škole koje pokažu inicijativu i prijave se u program. Planom je predviđeno započeti s edukacijama nastavnika i profesora od 1. listopada, a prijaviti se mogu nastavnici bilo kojeg predmeta u školi koja se prijavi u projekt. Učenici 6. razreda svoja bi mikroračunala trebali dobiti početkom studenog te će ih osim u školi moći koristiti i kod kuće.

"Kontinuirano radimo na razvoju digitalnih kompetencija građana, a ova mikroračunala omogućit će djeci da razviju digitalne vještine potrebne za život", rekao je na početku predstavljanja projekta ravnatelj CARNeta Goran Kezunović.

Jedan od inicijatora projekta i osnivač Instituta za razvoj i inovativnost mladih Nenad Bakić istaknuo je kako su dosad mikroračunalima putem privatne inicijative pokrili 45 tisuća djece u Hrvatskoj i još 15 u regiji.

"Ovo je radikalni iskorak da informatika ne bude geto, već da pokažemo kako se ona može koristiti i u drugim segmentima života. Želimo da nam djeca budu ravnopravni građani svijeta u 21. stoljeću", istaknuo je Bakić i dodao kako je cilj ovog projekta da svako dijete u 6. razredu dobije mikroračunalo.

"Toliko zaostajemo za ostatkom svijeta. Stalno radimo neke zaokrete od 360 stupnjeva. Idemo napraviti jedan od 180 i krenimo naprijed", rekao je Bakić te dodao kako su sretni i zahvalni MZOS-u i CARNetu što su prepoznali važnost ovog projekta.

Ministrica Blaženka Divjak istaknula je kako "PROmicro nije mikroprojekt". Naime, osim MZOS-a i CARNeta u projekt su uključeni i Hrvatska udruga poslodavaca te Hrvatska pošta koja će besplatno dostaviti računala.

"Uvođenje mikroračunala hvale je vrijedna inicijativa i uklapa se u digitalnu transformaciju škola i ideje škole za život te će pomoći u razvoju digitalnih kompetencija, a nadamo se i potaknuti interes kod učenika", rekla je ministrica.

"Nemamo vremena čekati"

Dodala je kako su ovakvi projekti dobra praksa u svijetu. "Nemamo vremena čekati", naglasila je i dodala: "Nemojmo zaboraviti da mi stvaramo prilike za promjene i iskorak ka obrazovanju za 21. stoljeće."

Prof. Maja Mačinko Kovač demonstrirala je koliko je lako i jednostavno koristiti mikroračunalo te pojasnila kako i djeca mogu u samo 5 minuta savladati osnove programiranja takvog računala. Prof. Lidija Kralj istaknula je kako su školama poslani pozivi da se prijave u projekt koji će započeti edukacijom nastavnika, za što je IRIM osigurao 2500 micro:bitova koji će se koristiti u dvjestotinjak radionica diljem zemlje.

"Želimo odagnati strah od digitalne transformacije i promijeniti perspektivu i djece i nijhovih roditelja. Nastavnici koji se prijave ne moraju imati nikakvo prethodno znanje programiranja. Sve ćemo ih mi naučiti", rekao je Bakić.

Ministrica Divjak još je jednom naglasila kako za razvoj digitalnih kompetencija nisu potrebna skupa računala. "Uvijek postoji nekakav otpor prema promjenama jer one izazivaju probleme određenim interesnim skupinama koje su zadovoljne postojećim stanjem. No, projekti poput eŠkola i PROMikro trebaju nam jer mijenjaju poimanje škole i usredotočuju se na razvoj životnih vještina", istaknula je ministrica te dodala: "Moramo naučiti da su promjene nužne i da zajedničkim radom moramo stvoriti uvjete za promjene. Ne možemo čekati da se one same dogode."

Izvor: zimo.dnevnik.hr

  • 06
  • Ruj

Kada mi je Tim Clancy, stručnjak za planinski turizam i održivi i odgovorni razvoj turizma poslao kratku video reportažu iz Španjolske o novoj pojavi demonstracija protiv turizma i turista, prvi sam se puta susreo s pojmom „turizmofobija“.

Moram priznati da uradak djeluje pomalo zastrašujuće. Glavni epicentri neprijateljstva prema turizmu i turistima su Barcelona i Mallorca. Prosvjede predvodi ekstremna ljevičarska organizacija Arran. Pored demonstracija na kojima se uzvikuju parole i nose transparenti protiv turista i turizma, zabilježeno je i nekoliko incidenata: bacanje dimnih bombi u restoran, prepad na turistički autobus, zastrašivanje turista od strane maskiranih demonstranata, režu se gume na biciklima turista... Neugodno, neprijatno i u kombinaciji s nedavnim terorističkim napadima u Španjolskoj možda i pogubno za turističku budućnost nekih destinacija poput Barcelone.

OGROMNI HOTELSKI KAPACITETI

Neki mediji su se požurili za sve optužiti Airbnb, jer je umnogostručio ponudu kapaciteta za najam u privatnim stanovima, kućama. Zanimljivo je da se od mnoštva OTA platformi proziva samo Airbnb. Međutim glasnogovornik demonstranata Pau Pico je naveo drugi razlog za stvaranje „turizmofobije“: „Želimo zaustaviti uništavanje prostora i eksploataciju radničke klase od strane hotelske industrije“. U Barceloni koja ima 1,5 milijuna stanovnika samo Booking.com nudi smještaj u 303 hotela. Isti portal nudi smještaj na Mallorci u 382 hotela, 20 resorta, 12 hostela, 90 apartmana, 6 vila itd. Mallorca i Barcelona zajedno imaju više hotelskih kapaciteta od cijele naše zemlje. Cijela Hrvatska ima oko 600 hotela.

VISOKA STOPA NEZAPOSLENIH MLADIH

Paradoksalno zvuči da jedna od turistički najrazvijenijih europskih zemalja ima i jednu od najviših stopa nezaposlenih mladih ljudi u dobi do 25 godina. Veliki broj mladih Španjolaca u potrazi za boljim životom odlazi iz Španjolske, prije Brexita prvenstveno u Veliku Britaniju, a sada je Njemačka destinacija broj jedan. Razlog je jednostavan – turistička industrija nudi najčešće mogućnost tek sezonskog zapošljavanja. Ako se i radi u turizmu, plaće su male uz puno prekovremenog rada u teškim uvjetima. Loši utjecaji turizma na život lokalnog stanovništva gomilaju se godinama, desetljećima te jednom kada prekorače granicu izdržljivosti – javlja se „turizmofobija“.

OGRANIČENJA, RAST SIVE ZONE I NOVA NEZADOVOLJSTVA

Barcelona je već uvela moratorij na izdavanje dozvola za gradnju novih hotela ali u nedostatku kapaciteta i ulagačkih prilika, investitori zakupljuju i kupuju stanove te ih, na crno, nude turističkom tržištu. Uzurpirani stambeni kvartovi, stambene četvrti okupirane bučnim turistima, novi su razlog nezadovoljstva lokalnog stanovništva. Gradonačelnica prijeti drakonskim kaznama, pokrenuli su tužbu prema Airbnbu, donose uredbe sa zabranama najma stanova turistima, ali ništa nije utjecalo na smanjenje prometa do terorističkih napada i demonstracija protiv turista. Barcelona je jednostavno previše popularna, svi je žele doživjeti, godinama je bila među 10 top destinacija u svijetu. Konačno „turizmofobija“ i terorizam rezultiraju smanjenjem potražnje i padom cijena u svim vrstama smještaja. Ako se nastavi ovaj negativan proces, on bi mogao potaknuti nova nezadovoljstva svih onih koji su usmjerili svoj posao na usluge vezane uz masovni dolazak turista .

„TURIZMOFOBIJA“ U HRVATSKOJ

U špici ove turističke sezone neki su mediji u Hrvatskoj, potaknuti valjda vijestima iz Španjolske, pokrenuli priču o prevelikom udaru turista na našu obalu čime se stvaraju neželjene gužve, problemi u funkcioniranju infrastrukture i za sve optužili – obiteljski smještaj. Obiteljski smještaj u Hrvatskoj , kao i Airbnb u Španjolskoj, izmaknuli su, navodno, kontroli i glavni su razlog prevelikom broju turista koji remete normalno odvijanje života u našim turističkim mjestima. Kroz medijske spinove apelira se na zaustavljanje rasta kapaciteta u obiteljskom smještaju, moratorij na nova rješenja o kategorizaciji i slične poteze do trenutka kada će hotelski kapaciteti postati prevladavajuća vrsta smještaja.

Prema takvom prijedlogu valjalo bi izgraditi 200.000 postelja u oko 200 hotelskih resorta i istovremeno „maknuti s tržišta“ isto toliko postelja u domaćinstvima. Nešto više od 30.000 domaćinstava trebalo bi prestati ugošćavati goste. Kampovi koji mogu primiti i do 10.000 turista u jednom danu, za sada, nisu predmet medijskog „propitivanja“ opravdanosti postojanja. Nastojanja koja žele hrvatsku obalu pretvoriti u španjolsku, nisu nikakva novost. Za to se već duže vrijeme zalažu združeni domaći i strani konzultanti, igrom slučaja baš iz Španjolske i to iz Barcelone.

AKO NEMAŠ JASAN CILJ – SVAKI PUT JE DOBAR

Postavljanje turizma na mjesto neovisne industrije koja se promatra isključivo kroz profitne naočale, najčešća je greška ekonomskih planera. Turizam ne treba biti cilj već sredstvo za postizanje cilja – boljeg životnog standarda lokalnog stanovništva. Čini se da je još u vrijeme diktatora Franca u Španjolskoj postavljen temelj ovom prvom načinu razvoja turizma koji je godinama nekontrolirano bujao i nagrizao samoga sebe. „Veliki promet – mala zarada“, rekli bi ostali, a lokalno stanovništvo svedeno na sezonce i statiste pritisnuto brojnim komunalnim problemima, reći će da nema koristi od takvog, do jučer i za nas u Hrvatskoj primjernog, turizma.

Sve je očitije da centri moći Hrvatsku gledaju kao idealnu poziciju za gradnju svih vrsta rezidencija za provođenje slobodnog vremena. Veliki novac bježi iz politički nestabilnih i nedemokratskih zemalja i traži svoje utočište na prostoru gdje bi se brzo oprao pa čak donio i profit. Računicu remete „domorodci“ koji su se drznuli u svoje domove primiti turiste i to na legalan način pa se izgradnja novih smještajnih kapaciteta ne uklapa baš najbolje u planerske tablice. Cilj politike koja bi planirala uvođenje više stope poreza na nekretnine za stanove i kuće koji se legalno iznajmljuju i koja bi putem „rekategorizacije“ „izbacila iz igre“ desetke tisuća domaćinstava, sigurno ne bi bio demografska obnova, podizanje standarda života lokalnog stanovništva, ostanak mladih ljudi u Hrvatskoj u domovima svojih predaka.

Za takvu politiku bi se moglo reći da je promašila glavne ciljeve opstanka naroda koji nestaje sve bržim tempom. Ili bi cilj bio ubrzanje oslobađanja Hrvatske od njenih građana ? Nadam se da takva politika neće zaživjeti i da Hrvatska neće biti dovedena u stanje stvarne „turizmofobije“ na španjolski način.

Izvor: hrturizam.hr 

 

  • 05
  • Ruj

"Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je broj osiguranika već nekoliko mjeseci preko 1,5 milijuna, a to pokazuje da raste broj zaposlenih", izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković novinarima nakon konferencije "Hrvatska obrambena industrija kao izvozni brend", komentirajući ocjenu predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović da su tvrdnje o padu nezaposlenosti krive jer se radi o odlasku ljudi iz ruralnih krajeva u urbane centre ili neku drugu državu.

"Kada je riječ o podacima iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, onda je broj ljudi koji su nezaposleni negdje oko 171.000, ovisno o vremenu kada su se na Zavod prijavili oni koji su završili obrazovni ciklus", rekao je Plenković.

Priznao je da postoji problem odlaska iz Hrvatske, no relevantni podaci pokazuju da je danas oko 50.000 više zaposlenih nego prije dvije godine, a 25.000 više nego lani unatoč činjenici da je dio ljudi otišao iz Hrvatske.

Dio ljudi otišao je iz Hrvatske, no Vlada je poduzela brojne mjere, dvije milijarde kuna uloženo je u programe kao što su 'Od mjere do karijere' ili niz lokalnih inicijativa. "Broj nezaposlenih mladih ljudi pao je s 50 posto prije nekoliko godina na današnjih 34 posto. Činjenica je da se stanje na tržištu rada popravlja", istaknuo je Plenković.

Na upite novinara rekao je da je "u ovom trenutku na čelu Posebnog stručnog povjerenstva (PSP) rektorica (zadarskog Sveučilišta) Dijana Vican" te da će se nakon predstavljanja Akcijskog plana "raditi na modificiranju strukture PSP-a".

Plenković je istaknuo da se dr. Dijana Vican nalazi na čelu Povjerenstva koje je on svojom voljom sastavio na pluralističan način, tako što je u njega uključio i bivšeg SDP-ova ministra, i bivšeg HNS-ovog rektora Riječkog sveučilišta i jednog predstavnika MOST-a, za razliku od prethodnog Povjerenstva koje je, naglasio je "bilo sastavljeno isključivo od jedne ekipe u tom krugu akademske zajednice".

Nakon konferencije Plenković je komentirao stav potpredsjednik Europske komisije Fransa Timmermansa koji je kazao da je arbitražna odluka o graničnom prijeporu između Slovenije i Hrvatske bilateralna stvar tih dviju članica EU-a, ali da Europska komisija i dalje smatra kako bi bilo dobro da se odluka provede.

Plenković je uvjeren da Timmermans ne bi tako govorio da je riječ o njegovoj domovini Nizozemskoj, jer je arbitražni proces kontaminiran, zbog čega ga je Hrvatska napustila jednoglasnom odlukom Sabora.

Patrik Macek/PIXSELL

"Da je u Nizozemskoj bila takva situacija, pitao bih se što bi on kao bivši ministar vanjskih poslova govorio. Što se tiče toga - 'case closed'", naglasio je premijer.

Vezano za otvoreno pitanje granice, Plenković je ponovio kako "pravna stečevina Europske unije nije supstitut međunarodnog prava" na temelju kojeg se uređuju granice.

Istaknuo je kako nakon objave presude arbitražnog suda nije došlo do histerije u hrvatsko-slovenskim odnosima i kako je njegov dogovor sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom o prelasku sa sustavnih na ciljane kontrole nakon stupanja na snagu revidiranog Schengenskog zakonika "rezultirao time da smo imali najbolju turističku sezonu otkad je neovisne Hrvatske".

"Očekujemo preko 100 milijuna noćenja i time pokazujemo da smo svjesni kako kroz dijalog i dogovor možemo rješavati zajednička bitna pitanja u interesu obje zemlje", rekao je Plenković.

Plenković očekuje da će do kraja idućeg tjedna biti dogovoren posjet premijera Cerara Zagrebu, a susret bi se trebao održati nakon povratka premijera s Opće skupštine Ujedinjenih naroda krajem rujna.

Izvor: vijesti.hr 

  • 05
  • Ruj

Jurica Galoic/PIXSELL

Marko Perković Thompson kao svjedok na suđenju trebao se pojaviti početkom srpnja, no kako nije došao niti se ispričao, sutkinja Irena Kvaternik priprijetila je da će ga na iduće ročište 5. rujna privesti policija. Ipak, to nije bilo potrebno jer je Thompson odlučio sam doći.

Na početku svjedočenja sutkinja je upitala Thompsona je li primao naknadu da ne nastupa u predizbornoj kampanji 2007. godine i kakva je njegova veza sa župnikom Slavenom Milanovićem.

Naime, Mladen Barišić, bivši rizničar HDZ-a i šef Carine, u svom iskazu kazao je da je s Thompsonom bilo dogovoreno da iz crnog fonda dobije najviše 200 tisuća eura za kupnju zemljišta u Zagrebu, da bi nakon kampanje došao sa svećenikom Slavenom Milanovićem Litrom i pričom da mu je za zemljište potrebno 515 tisuća eura. Kada mu je Barišić nakon dogovora sa Sanaderom isplatio novac, navodno ga je nazvao Litre i rekao da nedostaje osam tisuća eura. I Sanader je to primio s gnušanjem, no Litre je ipak došao po novac, kazao je Barišić u listopadu 2013.

Thompson je danas ustvrdio kako je Slavena Milanovića Litru poznavao od prije.

"Bio je župnik. Zamolio me jednom prilikom da dođem u carinu s njim podijeliti CD-ove, to je uobičajen poziv i razlog mog odlaska u carinu. Mladena Barišića nisam poznavao i ne znam jesam se sreo s njim", odgovorio je Thompson dodavši da je u carini bilo pet-šest ljudi te da se ne može sjetiti je li među njima bio Barišić. Ponovio je da se s njim nije nikad sreo niti u HDZ-u.

"Jeste u carinskoj upravi preuzeli novac?" upitala je sutkinja.

"Nisam preuzeo novac od Barišića i ranije sam kazao da je to izmišljotina i ne znam koji je motiv koji stoji iza nje", kazao je Thompson.

Kad je riječ o kupovini stana, rekao je da je kupljen dijelom kreditom, a dijelom sredstvima koja je imao.

"Zemljište sam kupio s partnerima, a ono je postalo i predmet porezne uprave. Nisu priznali moje objašnjenje, što je iznenađujuće i čudno. Ja sam danas taj postupak poslao Europskom sudu za ljudska prava. Uvjeren sam da se radilo o velikoj hajci na mene. O detaljima ne mogu. Ja sam oštećen i pokraden", ustvrdio je pjevač.

Na pitanje Sanaderova branitelja Čede Prodanovića je li s HDZ-om imao neki ugovor da ne pjeva u predizbornoj kampanji, Thompson je kazao da nije.

Međutim, kada ga je tužitelj upitao je li kontaktirao sa Sanaderom vezano uz nastupe u kampanji 2007. godine, pjevač je odgovorio:

"Da, Sanader me kontaktirao, pozvao u HDZ na razgovor. Pitao me bih li ja podržao koaliciju koja se tada pripremala: HSS, HSLS, HSP i HDZ. Rekao sam, zašto ne podržati takvu koaliciju koja ima pravaške komponente koje sam podržavao. Nije bilo naknade niti sam ja inzistirao na njoj niti mi ju je tko nudio. Osim što je Sanader pitao može li što napraviti za gradnju crkve u Čavoglavama. Sanader je rekao da će sudjelovati u tome i poslali su 50 tisuća kuna taj dan. Odnio sam to župniku."

Mladen Barišić ustvrdio je da je u Thompsonovu svjedočenju "izmišljeno sve".

"Fizički je Thompson u mom uredu bio više puta. Nitko nije mogao dolaziti bez mog dopuštenja. Jedina je istina da je bio u uredu carinske uprave, sve drugo nema veze s istinom. Potpuno lažan i izmišljen iskaz", kazao je Barišić.

Tužiteljstvo: Thompson dobivao novac iz "crnog fonda" HDZ-a

Tužiteljstvo u slučaju Fimi medija tvrdi da je Thompson, prema ideji optuženog bivšeg premijera Ive Sanadera, dobivao novac iz "crnog stranačkog fonda" da se u vrijeme predizbornih skupova suzdrži od nastupa. HDZ je, prema nagađanjima koja su se mogla čuti na prvom suđenju, strahovao da Thompson ne nastupi za krajnje desni politički tabor i time HDZ-u odnese dio biračkog tijela.

Thompson je pak na sudu odbacio tvrdnje da je primio novac za nenastupanje, kao i da je gotovinu primio od bivšeg rizničara HDZ-a Mladena Barišića koji je posvjedočio da je Thompsonu na Sanaderov zahtjev isplatio nešto više od pola milijuna eura. "Nitko mi nije dao ni nudio novac. Za mene je bio šok kada sam čuo takvu izjavu gospodina Barišića", posvjedočio je Thompson koji je ipak priznao da je bio u carini, gdje je prema navodima obavljena primopredaja novca, ali samo kako bi se podružio s obožavateljima uoči "velikog maksimirskog koncerta".

Uz bivšeg premijera Sanadera i Barišića na optuženičkoj klupi u ovom je slučaju i HDZ kao prva stranka optužena za korupciju, vlasnica Fimi medije Nevenka Jurak, nekadašnja HDZ-ova blagajnica Branka Pavošević te bivši glasnogovornik Sanaderove Vlade i HDZ-a Ratko Maček. Svi su na početku ponovljenog suđenja koje je zatražio Vrhovni sud, za razliku od prvog postupka, odbacili optužbe za izvlačenje novca i punjenje "crnog stranačkog fonda" preko marketinške agencije Fimi media.

Izvor: dnevnik.hr

  • 05
  • Ruj

Po podacima kvartalne analize trendova u hrvatskom bankarstvu koju je objavio HUB Hrvatska više nije među EU zemljama koje bilježe značajan kreditni pad.

"Transakcijski podaci ukazuju na stabilan rast kredita stanovništvu, a podaci o novoodobrenim kreditima ukazuju na stabilan rast kredita poduzećima. Prema usporedivim podacima Europske središnje banke, Hrvatska se prema oba kreditna portfelja više ne nalazi među zemljama koje bilježe značajan pad", naglašavaju analitičari HUB-a.

Po podacima HUB-a, prosječna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite nastavila se kretati oko 4 posto. U EU Bugarska, Litva i Mađarska imaju veće ili jednake kamatne stope kao Hrvatska, dok su u drugim državama niže. Kamatne stope na potrošačke kredite i dalje su među nižima u Uniji, dok se kamatne stope na okvirne kredite kreću približno između gornjeg i donjeg ruba intervala kamatnih stopa u euro području. Kod dugoročnih kredita trgovačkim društvima i dalje je primjetan trend smanjenja kamatnih stopa, navode u HUB-u. Ističu i kako banke u Hrvatskoj imaju dovoljan kapital za podršku nastavku i ubrzanju procesa kreditiranja.

"Stopa adekvatnosti kapitala dosegnula je povijesni maksimum od 23,2 posto. Hrvatski bankovni sustav se nalazi među najstabilnijima u svijetu prema tom kriteriju. Računovodstveni omjer kapitala i aktive, koji znatno prelazi 14 posto i također se nalazi na povijesnom maksimumu, pokazuje istu stabilnu situaciju. Ovo su važni podaci u svjetlu krize u Agrokoru i neočekivane potrebe za dodatnim rezerviranjima loših plasmana", naglašavaju u HUB-u. 

Bankama dobit pala za 65 posto

Napominju i da je znatno povećanje troškova rezerviranja u drugom tromjesečju ove u odnosu na isto razdoblje lani dovelo do pada kvartalne bruto dobiti bankarskog sustava za oko 60 posto. Unatoč tome, poslovni rezultat je i dalje pozitivan.

Prema podacima Hrvatske narodne banke objavljenim krajem kolovoza, banke u Hrvatskoj su u prvom su polugodištu ove godine ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 1,24 milijarde kuna, što je gotovo 65 posto manje nego u istom razdoblju lani.

Prirast novih zdravih kredita, prodaje portfelja i gospodarski oporavak pomogli su da se poništi negativan učinak Agrokora i povezanih dobavljača na pokazatelje kreditne kvalitete.

Omjer loših kredita smanjen je s 13,9 posto potkraj prvog na 13,2 posto potkraj drugog tromjesečja 2017. Stopa pokrića loših kredita ispravcima vrijednosti smanjena je sa 64,2 posto na 60,5 posto od prvog do drugog tromjesečja. No, 60,5 posto pokrića još je uvijek više nego u istom tromjesečju 2016., kažu u HUB-u.

"Podaci o kretanju loših kredita, u sprezi s vrlo visokom adekvatnošću kapitala i oporavkom kreditiranja, pokazuju trajnu sposobnost zadovoljavanja potražnje za kreditima, iako se Hrvatska u međunarodnim usporedbama pozicionira veoma visoko prema omjeru loših kredita, između Bugarske i Irske. Tako visok omjer povezan je s problemom naslijeđa - slabošću institucija koje uređuju postupke naplate i rješavanje problema prezaduženih trgovačkih društava te nerazvijenim tržištem kapitala. Rizici povezani s time i dalje priječe brži rast", naglašava u zaključcima analize direktor HUB-a Zdenko Adrović.

Izvor: dnevnik.hr

  • 05
  • Ruj

Jedan od europskih trendova koji se rapidno širi po europskim gradovima korištenje sustava javnih bicikala, a sve pod motom zdrav život i podizanje ekološke svijesti građana. Ekološki javni prijevoz sve više postaje realnost, a ne samo nadolazeći trend te građani sve više razmišljaju zeleno, a samim time i biraju turističke destinacije za svoj odmor koje su ekološki osviještene.

To govore i podaci Europske biciklističke federacije ( ECF ) kako u europskim gradovima bicikli iz dana u dan postaju među glavni prijevoznim sredstvima. Prema pisanju Euronewsa, Zagreb je zauzeo šesto mjesto na ljestvici ‘bike friendly’ glavnih gradova Europe, zahvaljujući 10,1 posto stanovnika koji svakodnevno kao glavno prijevozno sredstvo koriste bicikl.

Apsolutni pobjednici su Kopenhagen i Amsterdam s 35, odnosno 32 posto građana koji se svaki dan koriste ovim prijevoznim sredstvom. Ispred Zagreba su još Berlin, Ljubljana i Helsinki, no njihovih 13, 12 i 11 posto. 

bikeeu

London planira izgradnju ‘biciklističkih autocesta’, a u Nizozemskoj se planira gradnja brzih traka za bicikliste. Europska biciklistička federacija je u suradnji s javnim vlastima, poslovnom zajednicom i nevladinim udrugama izradila EU strategiju biciklizma, čiji je cilj povećati udio bicikala u prijevozu s osam na 12 posto.

Biciklistička autocesta u Njemačkoj

Njemačka je prošle godine počela izgradnju 100 kilometara duge autoceste namijenjene isključivo biciklistima, i to na ruti napuštenih željezničkih tračnica. Suvremeni “Cyclo – Bahn” trebao bi povezati deset gradova na zapadu države, a prvih pet kilometara koji povezuju gradove Duisburg, Bochum i Hamm već je završeno i ovih je dana pušteno u promet. Projekt je pokrenut jer u Njemačkoj ima 70 milijuna biciklista, a prema podacima njemačkog biciklističkog kluba, čak 60 milijuna ljudi redovito se vozi biciklom. Novoizgrađena ruta trebala bi omogućiti da se broj automobila na cestama smanji za 50.000.

Zagreb je kao prvi grad u Hrvatskoj sa sustavom javnih bicikala

Svakako kako je ovo priči treba dodati i kako je Zagreb prvi grad u Hrvatskoj koji je uveo sustav javnih bicikala, a za koji je zaslužan NextBike sustav javnih bicikala. Popularni Nextbike oblik prijevoza dostupan je u 15 hrvatskih gradova i općina: Zagrebu, Karlovcu, Gospiću, Brinju, Slavonskom Brodu, Ivanić Gradu, Velikoj Gorici, Sisku, Zadru, Šibeniku, Makarskoj,Metkoviću pa čak i na otoku Lastovu. Nextbike sustav javnih bicikala u Hrvatskoj već sada broji 20.000 registriranih korisnika koji su ga prepoznali kao najpovoljniji, najbrži, najzdraviji i najzabavniji prijevoz u gradu.

Također, Zagreb osim Sljemena kao zanimljive bike rute s fenomenalnim pogledom na cijeli grad, svakako ima neiskorišten potencijal povezivanja uz nasip rijeke Save, a koja se također proteže sve do Siska, Sl.Broda i Županje. Ako gledamo širu sliku, čak rijeka Sava skoro povezuje i Ljubljanu i Zagreb, pa tako možemo pričati i o velikoj biciklističkoj stazi od Ljubljane preko Zagreba pa sve do Beograda.

Prednosti vožnje bicikla kao prijevoznog sredstva ne treba posebno naglašavati, tu se ubrajaju mali troškovi, pozitivan učinak na zdravlje i okoliš. Također, integrirani javni prijevoz budućnost je koja već sada stiže u Hrvatsku te posjetitelji i turisti mogu koristiti autobus, vlak, automobil i sustav javnih bicikala kao čari kombiniranog prijevoza.

Izvor: hrturizam.hr

Stranica 8 od 306

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se