Hrvatska

  • 05
  • Ruj

"Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je broj osiguranika već nekoliko mjeseci preko 1,5 milijuna, a to pokazuje da raste broj zaposlenih", izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković novinarima nakon konferencije "Hrvatska obrambena industrija kao izvozni brend", komentirajući ocjenu predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović da su tvrdnje o padu nezaposlenosti krive jer se radi o odlasku ljudi iz ruralnih krajeva u urbane centre ili neku drugu državu.

"Kada je riječ o podacima iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, onda je broj ljudi koji su nezaposleni negdje oko 171.000, ovisno o vremenu kada su se na Zavod prijavili oni koji su završili obrazovni ciklus", rekao je Plenković.

Priznao je da postoji problem odlaska iz Hrvatske, no relevantni podaci pokazuju da je danas oko 50.000 više zaposlenih nego prije dvije godine, a 25.000 više nego lani unatoč činjenici da je dio ljudi otišao iz Hrvatske.

Dio ljudi otišao je iz Hrvatske, no Vlada je poduzela brojne mjere, dvije milijarde kuna uloženo je u programe kao što su 'Od mjere do karijere' ili niz lokalnih inicijativa. "Broj nezaposlenih mladih ljudi pao je s 50 posto prije nekoliko godina na današnjih 34 posto. Činjenica je da se stanje na tržištu rada popravlja", istaknuo je Plenković.

Na upite novinara rekao je da je "u ovom trenutku na čelu Posebnog stručnog povjerenstva (PSP) rektorica (zadarskog Sveučilišta) Dijana Vican" te da će se nakon predstavljanja Akcijskog plana "raditi na modificiranju strukture PSP-a".

Plenković je istaknuo da se dr. Dijana Vican nalazi na čelu Povjerenstva koje je on svojom voljom sastavio na pluralističan način, tako što je u njega uključio i bivšeg SDP-ova ministra, i bivšeg HNS-ovog rektora Riječkog sveučilišta i jednog predstavnika MOST-a, za razliku od prethodnog Povjerenstva koje je, naglasio je "bilo sastavljeno isključivo od jedne ekipe u tom krugu akademske zajednice".

Nakon konferencije Plenković je komentirao stav potpredsjednik Europske komisije Fransa Timmermansa koji je kazao da je arbitražna odluka o graničnom prijeporu između Slovenije i Hrvatske bilateralna stvar tih dviju članica EU-a, ali da Europska komisija i dalje smatra kako bi bilo dobro da se odluka provede.

Plenković je uvjeren da Timmermans ne bi tako govorio da je riječ o njegovoj domovini Nizozemskoj, jer je arbitražni proces kontaminiran, zbog čega ga je Hrvatska napustila jednoglasnom odlukom Sabora.

Patrik Macek/PIXSELL

"Da je u Nizozemskoj bila takva situacija, pitao bih se što bi on kao bivši ministar vanjskih poslova govorio. Što se tiče toga - 'case closed'", naglasio je premijer.

Vezano za otvoreno pitanje granice, Plenković je ponovio kako "pravna stečevina Europske unije nije supstitut međunarodnog prava" na temelju kojeg se uređuju granice.

Istaknuo je kako nakon objave presude arbitražnog suda nije došlo do histerije u hrvatsko-slovenskim odnosima i kako je njegov dogovor sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom o prelasku sa sustavnih na ciljane kontrole nakon stupanja na snagu revidiranog Schengenskog zakonika "rezultirao time da smo imali najbolju turističku sezonu otkad je neovisne Hrvatske".

"Očekujemo preko 100 milijuna noćenja i time pokazujemo da smo svjesni kako kroz dijalog i dogovor možemo rješavati zajednička bitna pitanja u interesu obje zemlje", rekao je Plenković.

Plenković očekuje da će do kraja idućeg tjedna biti dogovoren posjet premijera Cerara Zagrebu, a susret bi se trebao održati nakon povratka premijera s Opće skupštine Ujedinjenih naroda krajem rujna.

Izvor: vijesti.hr 

  • 05
  • Ruj

Jurica Galoic/PIXSELL

Marko Perković Thompson kao svjedok na suđenju trebao se pojaviti početkom srpnja, no kako nije došao niti se ispričao, sutkinja Irena Kvaternik priprijetila je da će ga na iduće ročište 5. rujna privesti policija. Ipak, to nije bilo potrebno jer je Thompson odlučio sam doći.

Na početku svjedočenja sutkinja je upitala Thompsona je li primao naknadu da ne nastupa u predizbornoj kampanji 2007. godine i kakva je njegova veza sa župnikom Slavenom Milanovićem.

Naime, Mladen Barišić, bivši rizničar HDZ-a i šef Carine, u svom iskazu kazao je da je s Thompsonom bilo dogovoreno da iz crnog fonda dobije najviše 200 tisuća eura za kupnju zemljišta u Zagrebu, da bi nakon kampanje došao sa svećenikom Slavenom Milanovićem Litrom i pričom da mu je za zemljište potrebno 515 tisuća eura. Kada mu je Barišić nakon dogovora sa Sanaderom isplatio novac, navodno ga je nazvao Litre i rekao da nedostaje osam tisuća eura. I Sanader je to primio s gnušanjem, no Litre je ipak došao po novac, kazao je Barišić u listopadu 2013.

Thompson je danas ustvrdio kako je Slavena Milanovića Litru poznavao od prije.

"Bio je župnik. Zamolio me jednom prilikom da dođem u carinu s njim podijeliti CD-ove, to je uobičajen poziv i razlog mog odlaska u carinu. Mladena Barišića nisam poznavao i ne znam jesam se sreo s njim", odgovorio je Thompson dodavši da je u carini bilo pet-šest ljudi te da se ne može sjetiti je li među njima bio Barišić. Ponovio je da se s njim nije nikad sreo niti u HDZ-u.

"Jeste u carinskoj upravi preuzeli novac?" upitala je sutkinja.

"Nisam preuzeo novac od Barišića i ranije sam kazao da je to izmišljotina i ne znam koji je motiv koji stoji iza nje", kazao je Thompson.

Kad je riječ o kupovini stana, rekao je da je kupljen dijelom kreditom, a dijelom sredstvima koja je imao.

"Zemljište sam kupio s partnerima, a ono je postalo i predmet porezne uprave. Nisu priznali moje objašnjenje, što je iznenađujuće i čudno. Ja sam danas taj postupak poslao Europskom sudu za ljudska prava. Uvjeren sam da se radilo o velikoj hajci na mene. O detaljima ne mogu. Ja sam oštećen i pokraden", ustvrdio je pjevač.

Na pitanje Sanaderova branitelja Čede Prodanovića je li s HDZ-om imao neki ugovor da ne pjeva u predizbornoj kampanji, Thompson je kazao da nije.

Međutim, kada ga je tužitelj upitao je li kontaktirao sa Sanaderom vezano uz nastupe u kampanji 2007. godine, pjevač je odgovorio:

"Da, Sanader me kontaktirao, pozvao u HDZ na razgovor. Pitao me bih li ja podržao koaliciju koja se tada pripremala: HSS, HSLS, HSP i HDZ. Rekao sam, zašto ne podržati takvu koaliciju koja ima pravaške komponente koje sam podržavao. Nije bilo naknade niti sam ja inzistirao na njoj niti mi ju je tko nudio. Osim što je Sanader pitao može li što napraviti za gradnju crkve u Čavoglavama. Sanader je rekao da će sudjelovati u tome i poslali su 50 tisuća kuna taj dan. Odnio sam to župniku."

Mladen Barišić ustvrdio je da je u Thompsonovu svjedočenju "izmišljeno sve".

"Fizički je Thompson u mom uredu bio više puta. Nitko nije mogao dolaziti bez mog dopuštenja. Jedina je istina da je bio u uredu carinske uprave, sve drugo nema veze s istinom. Potpuno lažan i izmišljen iskaz", kazao je Barišić.

Tužiteljstvo: Thompson dobivao novac iz "crnog fonda" HDZ-a

Tužiteljstvo u slučaju Fimi medija tvrdi da je Thompson, prema ideji optuženog bivšeg premijera Ive Sanadera, dobivao novac iz "crnog stranačkog fonda" da se u vrijeme predizbornih skupova suzdrži od nastupa. HDZ je, prema nagađanjima koja su se mogla čuti na prvom suđenju, strahovao da Thompson ne nastupi za krajnje desni politički tabor i time HDZ-u odnese dio biračkog tijela.

Thompson je pak na sudu odbacio tvrdnje da je primio novac za nenastupanje, kao i da je gotovinu primio od bivšeg rizničara HDZ-a Mladena Barišića koji je posvjedočio da je Thompsonu na Sanaderov zahtjev isplatio nešto više od pola milijuna eura. "Nitko mi nije dao ni nudio novac. Za mene je bio šok kada sam čuo takvu izjavu gospodina Barišića", posvjedočio je Thompson koji je ipak priznao da je bio u carini, gdje je prema navodima obavljena primopredaja novca, ali samo kako bi se podružio s obožavateljima uoči "velikog maksimirskog koncerta".

Uz bivšeg premijera Sanadera i Barišića na optuženičkoj klupi u ovom je slučaju i HDZ kao prva stranka optužena za korupciju, vlasnica Fimi medije Nevenka Jurak, nekadašnja HDZ-ova blagajnica Branka Pavošević te bivši glasnogovornik Sanaderove Vlade i HDZ-a Ratko Maček. Svi su na početku ponovljenog suđenja koje je zatražio Vrhovni sud, za razliku od prvog postupka, odbacili optužbe za izvlačenje novca i punjenje "crnog stranačkog fonda" preko marketinške agencije Fimi media.

Izvor: dnevnik.hr

  • 05
  • Ruj

Po podacima kvartalne analize trendova u hrvatskom bankarstvu koju je objavio HUB Hrvatska više nije među EU zemljama koje bilježe značajan kreditni pad.

"Transakcijski podaci ukazuju na stabilan rast kredita stanovništvu, a podaci o novoodobrenim kreditima ukazuju na stabilan rast kredita poduzećima. Prema usporedivim podacima Europske središnje banke, Hrvatska se prema oba kreditna portfelja više ne nalazi među zemljama koje bilježe značajan pad", naglašavaju analitičari HUB-a.

Po podacima HUB-a, prosječna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite nastavila se kretati oko 4 posto. U EU Bugarska, Litva i Mađarska imaju veće ili jednake kamatne stope kao Hrvatska, dok su u drugim državama niže. Kamatne stope na potrošačke kredite i dalje su među nižima u Uniji, dok se kamatne stope na okvirne kredite kreću približno između gornjeg i donjeg ruba intervala kamatnih stopa u euro području. Kod dugoročnih kredita trgovačkim društvima i dalje je primjetan trend smanjenja kamatnih stopa, navode u HUB-u. Ističu i kako banke u Hrvatskoj imaju dovoljan kapital za podršku nastavku i ubrzanju procesa kreditiranja.

"Stopa adekvatnosti kapitala dosegnula je povijesni maksimum od 23,2 posto. Hrvatski bankovni sustav se nalazi među najstabilnijima u svijetu prema tom kriteriju. Računovodstveni omjer kapitala i aktive, koji znatno prelazi 14 posto i također se nalazi na povijesnom maksimumu, pokazuje istu stabilnu situaciju. Ovo su važni podaci u svjetlu krize u Agrokoru i neočekivane potrebe za dodatnim rezerviranjima loših plasmana", naglašavaju u HUB-u. 

Bankama dobit pala za 65 posto

Napominju i da je znatno povećanje troškova rezerviranja u drugom tromjesečju ove u odnosu na isto razdoblje lani dovelo do pada kvartalne bruto dobiti bankarskog sustava za oko 60 posto. Unatoč tome, poslovni rezultat je i dalje pozitivan.

Prema podacima Hrvatske narodne banke objavljenim krajem kolovoza, banke u Hrvatskoj su u prvom su polugodištu ove godine ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 1,24 milijarde kuna, što je gotovo 65 posto manje nego u istom razdoblju lani.

Prirast novih zdravih kredita, prodaje portfelja i gospodarski oporavak pomogli su da se poništi negativan učinak Agrokora i povezanih dobavljača na pokazatelje kreditne kvalitete.

Omjer loših kredita smanjen je s 13,9 posto potkraj prvog na 13,2 posto potkraj drugog tromjesečja 2017. Stopa pokrića loših kredita ispravcima vrijednosti smanjena je sa 64,2 posto na 60,5 posto od prvog do drugog tromjesečja. No, 60,5 posto pokrića još je uvijek više nego u istom tromjesečju 2016., kažu u HUB-u.

"Podaci o kretanju loših kredita, u sprezi s vrlo visokom adekvatnošću kapitala i oporavkom kreditiranja, pokazuju trajnu sposobnost zadovoljavanja potražnje za kreditima, iako se Hrvatska u međunarodnim usporedbama pozicionira veoma visoko prema omjeru loših kredita, između Bugarske i Irske. Tako visok omjer povezan je s problemom naslijeđa - slabošću institucija koje uređuju postupke naplate i rješavanje problema prezaduženih trgovačkih društava te nerazvijenim tržištem kapitala. Rizici povezani s time i dalje priječe brži rast", naglašava u zaključcima analize direktor HUB-a Zdenko Adrović.

Izvor: dnevnik.hr

  • 05
  • Ruj

Jedan od europskih trendova koji se rapidno širi po europskim gradovima korištenje sustava javnih bicikala, a sve pod motom zdrav život i podizanje ekološke svijesti građana. Ekološki javni prijevoz sve više postaje realnost, a ne samo nadolazeći trend te građani sve više razmišljaju zeleno, a samim time i biraju turističke destinacije za svoj odmor koje su ekološki osviještene.

To govore i podaci Europske biciklističke federacije ( ECF ) kako u europskim gradovima bicikli iz dana u dan postaju među glavni prijevoznim sredstvima. Prema pisanju Euronewsa, Zagreb je zauzeo šesto mjesto na ljestvici ‘bike friendly’ glavnih gradova Europe, zahvaljujući 10,1 posto stanovnika koji svakodnevno kao glavno prijevozno sredstvo koriste bicikl.

Apsolutni pobjednici su Kopenhagen i Amsterdam s 35, odnosno 32 posto građana koji se svaki dan koriste ovim prijevoznim sredstvom. Ispred Zagreba su još Berlin, Ljubljana i Helsinki, no njihovih 13, 12 i 11 posto. 

bikeeu

London planira izgradnju ‘biciklističkih autocesta’, a u Nizozemskoj se planira gradnja brzih traka za bicikliste. Europska biciklistička federacija je u suradnji s javnim vlastima, poslovnom zajednicom i nevladinim udrugama izradila EU strategiju biciklizma, čiji je cilj povećati udio bicikala u prijevozu s osam na 12 posto.

Biciklistička autocesta u Njemačkoj

Njemačka je prošle godine počela izgradnju 100 kilometara duge autoceste namijenjene isključivo biciklistima, i to na ruti napuštenih željezničkih tračnica. Suvremeni “Cyclo – Bahn” trebao bi povezati deset gradova na zapadu države, a prvih pet kilometara koji povezuju gradove Duisburg, Bochum i Hamm već je završeno i ovih je dana pušteno u promet. Projekt je pokrenut jer u Njemačkoj ima 70 milijuna biciklista, a prema podacima njemačkog biciklističkog kluba, čak 60 milijuna ljudi redovito se vozi biciklom. Novoizgrađena ruta trebala bi omogućiti da se broj automobila na cestama smanji za 50.000.

Zagreb je kao prvi grad u Hrvatskoj sa sustavom javnih bicikala

Svakako kako je ovo priči treba dodati i kako je Zagreb prvi grad u Hrvatskoj koji je uveo sustav javnih bicikala, a za koji je zaslužan NextBike sustav javnih bicikala. Popularni Nextbike oblik prijevoza dostupan je u 15 hrvatskih gradova i općina: Zagrebu, Karlovcu, Gospiću, Brinju, Slavonskom Brodu, Ivanić Gradu, Velikoj Gorici, Sisku, Zadru, Šibeniku, Makarskoj,Metkoviću pa čak i na otoku Lastovu. Nextbike sustav javnih bicikala u Hrvatskoj već sada broji 20.000 registriranih korisnika koji su ga prepoznali kao najpovoljniji, najbrži, najzdraviji i najzabavniji prijevoz u gradu.

Također, Zagreb osim Sljemena kao zanimljive bike rute s fenomenalnim pogledom na cijeli grad, svakako ima neiskorišten potencijal povezivanja uz nasip rijeke Save, a koja se također proteže sve do Siska, Sl.Broda i Županje. Ako gledamo širu sliku, čak rijeka Sava skoro povezuje i Ljubljanu i Zagreb, pa tako možemo pričati i o velikoj biciklističkoj stazi od Ljubljane preko Zagreba pa sve do Beograda.

Prednosti vožnje bicikla kao prijevoznog sredstva ne treba posebno naglašavati, tu se ubrajaju mali troškovi, pozitivan učinak na zdravlje i okoliš. Također, integrirani javni prijevoz budućnost je koja već sada stiže u Hrvatsku te posjetitelji i turisti mogu koristiti autobus, vlak, automobil i sustav javnih bicikala kao čari kombiniranog prijevoza.

Izvor: hrturizam.hr

  • 04
  • Ruj

Moskva opet kritizira Hrvatsku zbog Ukrajine. Rusko ministarstvo vanjskih poslova izražava zabrinutost zbog posjeta Ukrajini saborskog izaslanstva na čelu s Vesnom Škare-Ožbolt tijekom kojeg se s Ukrajincima raspravljalo o integraciji područja na istoku Ukrajine, koji su pod kontrolom ruskih paravojnih snaga.

Rusi u priopćenju tvrde da su hrvatska iskustva s integracijom okupiranih područja loša s obzirom da su, kako se navodi, hrvatske vojne operacije 1995. rezultirale s 250.000 srpskih izbjeglica i brojnim poginulim. Time se aludira na vojnu operaciju "Oluju" kojom je u ustavno-pravni poredak vraćen cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije.

"Moskva želi njegovati prijateljske odnose s Hrvatskom i poziva Zagreb da upotrijebi sve mogućnosti i potakne Kijev na ustrajnu i potpunu primjenu sporazuma iz Minska kako bi se na miroljubiv način i uz stvaranje uvjeta za održivu stabilizaciju stanja na ukrajinskom jugoistoku što prije riješila unutarnja ukrajinska kriza", stoji u izjavi ruskog Ministarstva vanjskih poslova.

Izvor: vijesti.hr 

  • 04
  • Ruj

Četvrto izdanje najzabavnije atletske utrke u Hrvatskoj, Istrian Wine Runa, okupilo je umaškom Stella Marisu natjecatelje iz čak 36 zemalja širom svijeta.

Unatoč olujnom nevremenu koje je uz snažan vjetar ponegdje bilo praćeno i tučom, odlučni trkači nisu se dali smesti te su atraktivnu trasu utrke, koja prolazi kroj slikovUmagite krajolike sjeverozapadne Istre, istrčali do samoga kraja.

U izazovnim vremenskim uvjetima najbolje se snašao Slovenac Mujel Janez iz AK Radovljica, koji je s vremenom od 03.06 slavio u kategoriji maratona ispred drugoplasiranog Vedrana Dakića iz Torpedo Runnersa. Prvi je to put da je glavna nagrada, količina vrhunskog istarskog vina u protuvrijednosti težine pobjednika, otišla izvan granica „Lijepe naše“. „Po završetku sportskog programa, zbog neumorne kiše i snažnog orkanskog vjetra koji je nosio sve što je stigao i tako nam pomrsio račune, nažalost izostao je nastavak zabavnog programa. No, sudeći po pozitivnim komentarima natjecateljima, koji su se posebno zabavljali na startu polumaratona i štafete u Brtonigli, ali i duž trase, gdje su ih po okrijepnim stanicama animirali zabavljači, iza nas je još jedna nezaboravna utrka“, istaknuo je predstavnik organizatora Senad Hodžić, pritom dodavši: „Dodatno bih se zahvalio svim sudionicima koji su se vedro suočili s nepovoljnim vremenski uvjetima i u pravom sportskom duhu priveli ovogodišnju „pustolovnu“ utrku kraju.“

Istrian Wine Run je jedinstvena atletska utrka koja spaja natjecateljsko trčanje i degustiranje vrsnih istarskih vina. Održava se četvrtu godinu zaredom s ciljem promocije vinske i gastronomske ponude sjeverozapadne Istre kroz osiguravanje dodatnog i inovativnog turističkog sadržaja. Na atraktivnoj trasi koja spaja živopisni Momjan, Brtonigu, Buje i Umag, veseli trkači imali su prilike kušati različita vina od čak 16 renomiranih istarskih vinara poput: Cattunara, Coronica, Kabola, Novacco, Vina Prelac, Capo, Ravalica, Sinkovića, Veralda, Gambaletta, Kozlovića, Degrassija, Benčića, Frankovića, Cuja i Matoševića.

istra wine and walk 1

Istrian Wine Run nastao je kao nastavak uspješne i odlične priče Istra Wine & Walk-a, a koji se proširio i u Baranju. Istra Winw & Walk sastoji se od 11 km inspirativne šetnje, 9 vrhunskih istarskih vinara, 7 lokalnih proizvođača i ugostitelja te 7 okrepnih stajališta, a na svaka 2 km goste dočekuju istarski vinari i ostali lokalni proizvođači s gastro poslasticama i autohtonim istarskim vinima. Slobodno ga možete “kopirati” i u vašoj turističkoj destinaciji.

Istra Wine Run & Walk povezuju dvije strasti i doživljaja te tako daju odličan motiv za dolaskom u Istru. Povezuju autentičnu gastro i vinsku priču te trčanje kao životni stil života, a sve u odličnoj kombinaciji daje jedinstveno iskustvo i doživljaj.

Izvor: hrturizam.hr

  • 04
  • Ruj

Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić obratio se novinarima povodom prvog dana škole te se dotaknuo još uvijek aktualne teme promjene imena Trga maršala Tita, javlja N1. "Djeci bih poručio da što bolje uče, što manje markiraju", rekao je Bandić koji je bio upitan i što će biti sada nakon preimenovanja Trga, kada će ploča i gdje će biti pohranjena.

"Za mene je ta povijesna tema završena, tražite sugovornike za koje ona nije završena. To je tehničko pitanje, ne zamarajte gradonačelnika s tim, uputite pitanje Muzeju Grada Zagreba. Očekujem od Vlade da uklone sve ploče koje nose oznake totalitarnih režima. Državnici se trebaju državnički ponašati, mi smo u Zagrebu svoje napravili", rekao je Bandić koji je bio upitan ima li suglasnost kolege Zlatka Hasanbegovića za vraćanje Lole Ribara, na što je odgovorio da ne razumije pitanje.

Izvor: vijesti.hr 

  • 03
  • Ruj

Marko Prpic/PIXSELL

Ustav Republike Hrvatske u članku 65. kaže 'Osnovno je školstvo obvezno i besplatno'. Sukladno tome, Zelena lista traži da u 2018. godini udžbenici za osnovno školstvo budu besplatni za djecu odnosno roditelje.

Iz Zelene liste smatraju kako u ovom trenutku bogatije jedinice lokalne i regionalne samouprave financiraju kupovinu udžbenika za osnovno školstvo dok su roditelji u ostalim dijelovi Hrvatske prisiljeni iz siromašnog kućnog budžeta izdvojiti sredstva za kupovinu udžbenika. Današnji model donosi ekstra profite nakladnicima i distributerima, a to im omogućuju njihovi zaštitnici u sustavu obrazovanja.

Predlažu da država provede tzv. „zagrebački model“ besplatnih udžbenika u kojem bi uz male izmjene zakonodavstva u prvoj godini za cijelu Hrvatsku bilo potrebno oko 250 milijuna kuna, a svake iduće godine oko 100 milijuna kuna.

Od premijera Andreja Plenkovića traže da u proračunskoj 2018. predvidi sredstva za besplatne udžbenike. U slučaju da njihova inicijativa ne nađe podršku premijera, pokrenut će preostale tri mogućnosti: razgovor s koalicijskim partnerima i njihovo uvjetovanje ove mjere, ustavnu tužbu te pokretanje inicijative za referendum.

Izvor: vijesti.hr 

 

Stranica 8 od 305

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se