Hrvatska

  • 08
  • Ruj

Prošetate li upravo sada između polja soli i ornitološkim dijelom Solane Nin doživjeti ćete jednostavno iskustvo tj. imati ćete prilike vidjeti i fotografirati skupinu egzotičnih ptica plamenaca ili flamingosa. Da, flamingosi, koji su prije dva dana sletjeli na područje ninske solane.

Prošle godine sletio je jedan plamenac koji se zadržao u Ninu poprilično dugo pa čak i uz olujnu buru. “Ove godine sletio je jedan odrasli plamenac, možda baš onaj od protekle godine, a s njime nekoliko mladih od ukupno šest ptica. Mladunci su puno svijetlije boje jer kod odraslih pocrveni perje, kljun i noge zbog hrane koju uzimaju iz močvarnih staništa. ” ističe Marija Dejanović, direktorica TZ Nina

Svakako kako se dolazak ovih egzotičnih ptica smatra kao rijetka pojava, no poznato je da ova ružičasta ptica pronalazi hranu u muljevitim područjima, budući da su plamenci primjećeni blizu Venecije u Regionalnom parku delte rijeke Po pretpostavka je da je Nin pticama svojevrsno odmorište na njihovom preletu. Također, velika je vjerojatnost da će se plamenci naviknuti pa će svake godine navratiti u Ninsku lagunu, što bi svakako bio dodatni motiv za dolazak u Nin kao birdwatching destinaciju.

Nin – destinacija za birdwatching

Nin je nakon dobivanja nagrade EDEN – Europske destinacije izvrsnosti u 2010. koja uključuje brigu i napore oko održivog razvoja posredstvom lokalne turističke zajednice započeo s edukacijskim procesima kroz ekološke susrete na poljima Solane Nin i zaštićenom području lokaliteta ljekovito blata uz Kraljičinu plažu te kroz obilježavanje Europskog dana prebrojavanja ptica. “Proteklih sedam godina uloženi su napori pri oblikovanju novog turističkog proizvoda tzv. birdwatching turizma. U tu svrhu destinacija je započela sa uređenjem tematskih staza u Ninskoj laguni i aktivnom promidžbom ptica koje su lagunu odabrale za svoj dom. Pored već značajne ptice vlastelice sada se pojavljuje atraktivna ptica plamenac koja lagunu posjećuje dvije godine zaredom.” ističe Dejanović.

Ukupna promidžba EDEN destinacije Nin usmjerena je na ekološki turizam s naglaskom na ptičji svijet te ostale oblike turizma koje u svojoj osnovi imaju održivi razvoj. Ninska laguna s muljevitim i pjeskovitim plitkim obalama te s močvarnim predjelima u okruženju solane, iznimna je biološka vrijednost i predstavlja jedno od rijetkih staništa na hrvatskoj obali i na tlu Europe.

Videozapis možete pogledati klikom OVDJE.

Stoga se upravo na prostoru Ninske lagune zadržavaju ptice gnjezdarice, selice i zimovalice, a taj su prostor izabrale za svoj dom jer vegetacija slanjača (halofita) pruža optimalne uvjete močvarnim vrstama ptica za život i produženje vrste.” Promatrači ptica ovdje sa zadovoljstvom mogu promatrati pojedine vrste ptica, poput rijetke vlastelice (Himantopus himantopus) upisane u IUCN Crvenu listu ugroženih vrsta, morskog kulika, pijukavica i dr. Upravo je za pticu vlastelicu koju se može smatrati endemičnom, zabilježeno povećanje broja parova koji posjećuju lagunu svake godine. Velika je to radost jer se populacija te vrste ptice u Europi opasno smanjila. Još uvijek možete vidjeti posljednja 2 para vlastelice koji se još zadržavaju na poljima soli i prikupljaju snagu za dugi let i selidbu u toplije krajeve” istaknula je Dejanović te dodaje kako je cjelovito područje Nina i okolice jedinstveni krajobraz rijetkih biljnih i životinjskih vrsta sa 8 NATURA 2000 staništa, 5 endemične, 4 krit. ugrožene, 1 ugrožena i 5 osjetljive biljke.

Samo u Velikoj Britaniji godišnje se na birdwatching potroši čak 500 milijuna eura, a zanimljivo kako čak 60 milijuna Amerikanaca promatra ptice. Koliki je potencijal u birdwathing turizmu govori i podatak da Murizt, nacionalni park u Njemačkoj glavninu prihoda ostvaruje od birdwatchera, kroz 600 posjeta godišnje, što regiji donosi 13 milijuna eura i 628 stalnih radnih mjesta. Inače, radi se o tržištu Velike Britanije, Nizozemske, Danske, Francuske i Švedske koji su predvodnici birdwatchnig turizam u Europi.

Izvor: hrturizam.hr 

  • 07
  • Ruj

Ivan Friščić, predsjednik Udruge dragovoljaca HOS-a, pročitao je priopćenje udruga HOS-a, u kojem se, među ostalim, kaže da je jedina svrha postavljanja spomen-ploče u Jasenovcu davanje pijeteta jedanaestorici mladića koji su dali život u obrani domovine, te da ih se ne bi smjelo dovoditi u vezu s niti jednim političkim pokretom ili ideologijom.

"Vezani smo isključivo za Domovinski rat, to je jedini pokret kojem smo pripadali", kaže Friščić.

"Spomen ploča bit će premještena u izvornom obliku na područje grada Novske", potvrdio je Friščić, izrazivši nadu da će ploča postati mjesto hodočašća. "Mnogi politički piromani podmeću vatru i nadam se da će Vlada, ako ne ova onda druga, to riješiti. Na ploči će uvijek stajati grb HOS-a i ispod će stajati "Za dom spremni". Svi koji govore da je to izdaja imaju pravo da tako misle. Ali pitam ih kad je udruga dragovoljaca HOS-a pozvala na postavljanje ploče u Jasenovac, ali mnogi od njih nisu došli. Danas svi oni imaju svoje mišljenje, ali im ne zamjeram", rekao je Friščić, dodajući da mu je najviše žao obitelji koje su dale svoje sinove za neovisnu državu Hrvatsku.

Ploča bi trebala u Novskoj biti postavljena tijekom današnjeg dana, potvrdio je Friščić te dodao da će sve udruge HOS-a u svojim statutima imati i pozdrav "Za dom spremni". "Nema šanse da bi ploča danas bila skinuta da nismo dobili "Za dom spremni" rješenje", rekao je Friščić. Danas je, naime, ovjeren statut UDHOS-a Zagreb u kojem je opis grba s natpisom "Za dom spremni". Čelnici udruga potvrdili su da im je upravo to bio cilj, da se legalizira njihov grb s takvim natpisom. Rješenje su dobili u srijedu od Grada Zagreba uz prethodno pozitivno mišljenje Ministarstva uprave, a na snagu je stupilo danas. Sve udruge HOS-a kojima dosad nije bio odobren ovakav grb, a podnijele su zahtjev, trebao bi im uskoro biti odobren.

Anto Đapić, nekadašnji čelnik HSP-a, je rekao da je time taj pozdrav praktički legaliziran i da se normalno može koristiti pri obilježavanju HOS-ovih obljetnica. "To što će sad skakati Josipović i drugi je u demokracijama dopustivo. Mi nismo htjeli dolijevati ulje na vatru, nego smo u miru razgovarali i pobijedili smo svoje protivnike. U ovom trenutku imamo pozdrav Za dom spremni u kontekstu korištenja HOS-a i u znakovlju HOS-a", rekao je Đapić.

Borislav Barišić, predsjedni Saveza udruga dragovoljaca HOS-a, rekao je da su umorni jer im se stalno izvlači natpis "Za dom spremni".

"Mislim da je vrijeme da se neke stvari riješe u Hrvatskoj. Ne možemo ostaviti neke stvari svojoj djeci. Najlakše je bilo reći da nas ne zanima i da nećemo razgovarati, da smo izdajice. Noćima ne spavamo, nije nam lako, ali cilj smo postigli", rekao je Barišić, dodajući da je kontekst puno širi od same ploče.

"Kompromis, rješenje i dijalog je bio neophodan da bi UDHOS Zagreb dala dozvolu da se ploča premjesti. Ploča se ne uklanja, nego se premješta onakva kakova je, sa svim simbolima HOS-a koje smo nosili u ratu. Ratna oznaka HOS-a ostaje i mislim da će ostati dok smo mi živi", rekao je Barišić, dodajući da su svoj cilj postigli jer je znak HOS-a neupitan.

"Nismo fašisti, mi smo jedni od prvih antifašista u Hrvatskoj", rekao je Barišić, dodajući da ne želi da itko od HOS-ovaca snosi sankcije zbog toga što nosi obilježja HOS-a.

Barišić je potvrdio da su predstavnici Vlade još na prvim pregovorima koji su se odvijali još prije komemoracije u Jasenovcu, tražili da se s ploče skine natpis "Za dom spremni". Rekao je da je to riješeno i da se to neće više osporavati. "Statut HOS-a, u kojima stoji i "Za dom spremni", je danas ovjeren", rekao je Barišić.

Skejo: "Ploče nam miču oni koji su nam pobili te hrvatske sinove"

Marko Skejo, zapovjednik ratne postrojbe HOS-a "Rafael vitez Boban", je novinare pozdravio sa "Hvaljen Isus i Marija".

"Nismo sretni iz više razloga. Tih 11 momaka, dragovoljaca HOS-a koji su bili za dom spremni, to je najsvetije što može biti u našem narodu. Došli smo u poziciju da nam miču ploče oni koji su nam pobili te hrvatske sinove, a to je petokraka uz pomoć četnika koji danas na hrvatskom tlu s devet spomenika i muzeja šalju na ćirilici poruke protiv hrvatske države", rekao je Skejo, dodajući da su i oni dali suglasnost za izmještanje ploče.

Skejo je na kraju opet pozdravio "starim hrvatskim pozdravom": "Bog i Hrvati! Za dom spremni", na što su mu neki odgovorili sa "spremni".

"Onaj tko se nije ustao u obranu svoje domovine i naroda, on je nitko i ništa. Ustanici su od pamtivjeka ustajali za obranu. I mi smo ustali. A '91. kad je napadnuta Hrvatska mi smo ustali i pozdravljali smo našeg vrhovnog zapovjednika Franju Tuđmana s poglavnikom", rekao je Skejo kojeg su novinari podsjetili da je svoje vojnike sam nazivao ustašama.

"HOS-ovci nisu pozdravljali sa "Smrt fašizmu - sloboda narodu", nego sa "Za dom - spremni", rekao je Anto Đapić, nekadašnji čelnik HSP-a. Dodao je da je vrijeme pokazalo da oni što su ih napadali zbog ploče u Jasenovcu nisu imali dobre namjere, nego su ih htjeli etiketirati.

Štromar zatečen: "Nemam informaciju o rješenju"

Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade, ostao je zatečen informacijom da je HOS-ovcima legaliziran pozdrav ZDS. "Ne znam ništa o tome, nemam informaciju, ispričavam se", rekao je Štromar novinarima, dodajući da samo premještanjem ploče iz Jasenovca u Novsku nije zadovoljan.

"Nismo zadovoljni, ne želimo "Za dom spremni" u javnosti. Nećemo podržati kada dođe zahtjev da on ostane", kazao je Štromar.

Ploča uklonjena iz Jasenovca, seli u Novsku

Radnici kojima na odijelima piše Novokom Novska počeli su jutros skidati ploču HOS-a u Jasenovcu. Iako su branitelji dežurali cijelu noć pred pločom, radnike jutros nitko ne sprečava u njihovom poslu. Još uvijek nema službenih informacija o tome kakav je dogovor postignut između HOS-ovaca i Vlade, ali neslužbeni izvori u HOS-u nam tvrde da se natpis "Za dom spremni" neće micati s ploče.

Da se ploča izmješta potvrdili su nam i čelnici HOS-a, a prema njihovim tvrdnjama ploča će biti postavljena u Novskoj i to već danas u poslijepodnevnim satima. Više o svemu odlučili su progovoriti tek na konferenciji za novinare u 11 sati. Na stol za kojim sjede čelnici udruga zalijepili su natpis "Svi smo mi za dom spremni".

Iznenadan poziv za konferenciju

Čelnici udruga HOS-a su poziv za konferenciju uputili u srijedu kasno navečer s tek naznačenom temom bez otkrivanja detalja.

Nekoliko pripadnika HOS-a proteklu noć je dežuralo kod ploče u Jasenovcu, a Tomo Medved, ministar branitelja, jutros uoči sjednice Vlade novinarima nije znao reći zbog čega se dežuralo pred pločom. "Ne znam zbog čega su oni noćas dežurali, zaista nisam upoznat s tim", rekao je Medved.

Na pitanje je li što dogovoreno s čelnicima udruga HOS-a, Medved je novinarima poručio da odu na konferenciju udruga HOS-a te da će tamo saznati što je dogovoreno. "Molim vas popratite tiskovnu konferenciju i kolege iz udruga HOS-a će vas informirati o tome što je usuglašeno s Vladom“, poručio je novinarima Medved.

Proteklih mjeseci su čelnici udruga HOS-a tvrdili da nikakvo skidanje njihove ploče ne dolazi u obzir, no posljednjih dana su neki njihovi predstavnici izrazili spremnost da se ploča izmjesti u Novsku ili pak da se s ploče u Jasenovcu makne pozdrav "Za dom spremni".

Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade, je u srijedu za Dnevnik Nove TV rekao kako je siguran da ploče s tim grbom neće biti u Jasenovcu, ali o rokovima za njeno micanje nije htio precizno govoriti. "Prihvatljivo je da nema ustaškog pozdrava u javnosti Republike Hrvatske. Da li je to danas ili prekosutra, mislim da je to najmanje bitno. Mi se toga moramo riješiti, ali sad trebamo dati pijetet svim onima stradalima u Jasenovcu i ukloniti ploču odande", rekao je Štromar.

I sam premijer Andrej Plenković je na sjednici Vlade prošlog tjedna rekao da "kontekst ustaškog logora u Jasenovcu i pozdrav "Za dom spremni" u tom istom Jasenovcu ne idu zajedno" te najavio da će se ta tema zakonski regulirati u ožujku.

Tada je rekao i da će se rješenje, kojim bi se to pitanje riješilo, pronaći u sljedeća dva tjedna.

Izvor: dnevnik.hr

  • 07
  • Ruj

"I sami znate da smo Vas nekad smatrale i oslovljavale kraljicom Balkana i u Vama vidjele nadu za neka bolja vremena i odnose na ovim prostorima. Nažalost, grdno smo se prevarile. Vaše izjave o Bosni i Hercegovini i Bošnjacima koji su najveća žrtva stradanja na ovim prostorima i pokušaj da se od njih naprave teroristi, ekstremisti i nekakva "islamska prijetnja Evropi" neodoljivo nas podsjećaju na period koji je prethodio agresiji na BiH. Tada su takve izjave dolazile iz Srbije, a na kraju je sve okončano genocidom nad Bošnjacima. I sami znate da i danas, dvadeset i dvije godine nakon genocida tražimo kosti naše djece i muževa", kaže se, među ostalim, u otvorenom pismu udruge Majke Srebrenice upućenom Kolindi Grabar-Kitarović.

Majke Srebrenice dodaju da ne znaju je li hrvatska Predsjednica svjesna koliku štetu radi Bosni i Hercegovini na njezinu europskom putu svojim neistinitim izjavama, jer što će Europi "zemlja s potencijalnih deset tisuća terorista".

"Time ste obeshrabrili investicije u ovoj zemlji, tjerate turiste iz BiH, a najveću štetu nanosite u odnosima Hrvata i Bošnjaka u BiH. Vaše izjave su vjerovatno potaknule i druge evropske zvaničnike da ponavljaju neistine i islamofobične teze o BiH i Bošnjacima. Smatramo da su Vaša retorika i Vaša nimalo prijateljska politika koju u posljednje vrijeme vodite prema BiH i Bošnjacima u dobroj mjeri inspirisale vlasnika kafane iz Kiseljaka Miljenka Goluba. Ako ste već poslali obavještajne službe u BiH da vas izvještavaju o nekakvim islamskim ekstremistima, baš nam je čudno da ne znate da je pomenuti kafandžija 5. augusta u noćnim satima napao Jasminu Kurt i njenu maloljetnu kćerku samo zato što je muslimanka i što je nosila mahramu na glavi, i to u prisustvu njenog muža ratnog vojnog invalida", kaže se u pismu.

Majke Srebrenice pitaju Grabar-Kitarović je li svjesna da svojom politikom stvara atmosferu u kojoj će takvi slučajevi postati svakodnevica.

"Gospođo Kolinda, pozivamo Vas, kao majke Srebrenice da prestanete nanositi štetu nama u BiH jer od prvog susjeda i prijateljske zemlje ničim to nismo zaslužili. Nemojte ponovo prizivati zlo kojem smo svjedočili 90-tih godina prošlog stoljeća. Sljedeći put prije nego što olako date izjavu sjetite se naše dobrodošlice i poštovanja koje smo Vam iskazali u Srebrenici", stoji u pismu uz poziv da ih ponovo posjeti pa da zajedno obiđu BiH kako bi se sama uvjerila da ta zemlja i narod nisu nikome nikakva prijetnja.

Izvor: dnevnik.hr 

  • 07
  • Ruj

WRC Promotor i FIA dali su zeleno svjetlo, WRC bi u Hrvatskoj mogao biti realiziran u 2019. godini !

Svjetsko prvenstvo u rallyu prati više od 700 milijuna gledatelja na godišnjoj razini, od čega je četiri milijuna gledatelja uz stazu pratilo 2016. 13 godišnjih WRC utrka. Medijski Svjetsko prvenstvo u rallyu prati 1350 akreditiranih novinara, proizvede se više 12.000 sati TV programa, a WRC program emitira se u 155 zemalja svijeta. To je samo dio vrtoglavih brojki i podataka koje čine WRC potencijalno najvećom manifestacijom ikada održanih u Hrvatskoj.

Hrvatskoj je odobren WRC već 2018. godine, međutim Turska je bila brža pa je tako u gotovo tjedan dana pribavila sve potrebne dozvole i državne garancije te potpisala ugovor s WRC promotorom za termin krajem rujna, kojem su se nadali hrvatski organizatori. Nakon toga termin ponuđen Hrvatskoj bio je u srpnju 2018., što nikako nije bilo prihvatljivo s obzirom na sezonske gužve i špicu turističke sezone, a želja organizatora je da se WRC u Hrvatskoj organizirati u travnju, svibnju, početkom lipnja, krajem rujna ili u listopadu.

Nakon što je Croatia Rally, kao slijednik INA Delta Rallya, u statusu European Rally Championship preselio 2013. u Istru, ekipa oko Auto Kluba D.T. iz Poreča, A.K. Cro Dakar Team iz Zagreba i A.K. Delta Sport iz Zagreba, uz neizbježnu podršku predsjednika Hrvatskog Auto i Karting saveza (HAKS) Matka Bolanče, potpredsjednika HAKS-a Domagoja Kamenskog i tajnika HAKS-a Zrinka Gregureka, počela je konkretnije raditi na ideji dovođenja WRC-a u Hrvatsku. Zahvaljujući Zrinku Gregureku, tajniku HAKS-a, hrvatskim ljepotama, turističkoj infrastrukturi te zavojitim, kliskim, brdovitim i uskim istarskim i kvarnerskim cestama, uz upornost projekt menadžera Daniela Šaškina, Marina Frčka i njihove ekipe, WRC je pred vratima. “Radi se o najvišem športskom tijelu svjetske automobilističke federacije FIA-e pa ga to čini i najviše rangiranim Hrvatom u jednom svjetskom športskom savezu. Njegova pozicija znatno je ubrzala i u stvari omogućila da najvažniji ljudi WRC-a i FIA-e posjete Hrvatsku kako bi im se prezentirale naše ideje i mogućnosti. Na sastanku u Banskim dvorima Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković postavio je samo jedno pitanje: Što ja moram napraviti da Hrvatska dobije Svjetsko prvenstvo u Rallyu? Čelnici WRC-a i FIA-e nakon tri dana provedena u Hrvatskoj bili su oduševljeni onime što im je pokazano i onime što su čuli.” ističe Zrinko Gregurek je jedan od četrnaestorice članova World Motorsport Council-a pri FIA-i.

Hrvatska turistička zajednica će u sljedećim mjesecima odigrati ključnu ulogu u dovođenju WRC-a u Hrvatsku, s obzirom da FIA i WRC Promotor uvjetuju dovođenje jedne stanice WRC-a aktivno sudjelovanjem državnih institucija u projektu i to na više razina. Ministar turizma Gari Capelli i novi direktor HTZ-a Kristijan Staničić potvrdili su kako postoji veliki interes turističke branše za ovim projektom, pa su tako iskazali spremnost na suradnju jer kako sami navode produljenje turističke sezone, o kojoj se naveliko priča, moguće je ostvariti jedino novim sadržajima i snažnim zabavnim i sportskim događanjima u pred i post sezoni.

Na temelju podataka ostalih WRC utrka u svijetu i studije isplativosti, dokazano je da se radi o projektu od izuzetno velike koristi za Republiku Hrvatsku. U najkonzervativnijim izračunima generirana potrošnja bi iznosila 22 milijuna eura. Direktna dobit za državu, samo kroz PDV, iznosi najmanje četiri milijuna eura, dok indirektna dobit projekta kroz medijske učinke iznosi ogromnih 41 milijun eura!

Prošle godine u Portugalu utrku pratilo preko 900.000 gledatelja

Službeni podaci WRC-a u Portugalu su gotovo nevjerojatni. 2016. godine WRC utrku je uživo pratilo 910.000 gledatelja (50% bilo je stranaca; od toga polovica iz susjedne Španjolske). Direktni učinak na Portugalsko gospodarstvo iznosio je vrtoglavih 67,6 milijuna eura dok su indirektni učinci iznosili 61,7 milijuna eura. Turistički, Portugal samo od WRC-a ostvari godišnje više od 1.5 milijuna noćenja!

Hrvatska bi se, kao jedna od najbrže rastućih svjetskih turističkih destinacija, zasigurno mogla u nekoliko godina približiti tim brojkama, a zašto ne i premašiti ih.

WRC bi svakako startao u Istri i Kvarneru, a želja organizatora je «seliti» WRC po Hrvatskoj svakih nekoliko godina. Interes je već iskazala Turistička zajednica Šibensko Kninske županije dok organizatori priželjkuju jednoga dana WRC dovesti u i Slavoniju, točnije u Vukovar, Vinkovce i Osijek. “Dovođenje više od polovice svjetske automobilističke industrije u Hrvatsku nije samo sport, turizam i zabava. Jednoga dana, uz pravilno usmjeravanje i podršku državnih institucija to može postati i puno više, ali to je već jedna druga priča.” ističu organizatori te postavljauu hipotezu: Može li WRC Hrvatskoj donijeti uz veliku dobrobit za gospodarstvo i novi preporod automobilizma koji je u konstantnoj krizi već više od desetljeća?

WRC je na pragu Hrvatske, a iskreno se nadamo kako će biti i realiziran jer ovo je prilika koju ne smijemo propustiti.

WRC 2017 možete pogledati OVDJE

Izvor: hrturizam.hr 

 

  • 06
  • Ruj

Igor Šoban/PIXSELL

"Zbog neispunjenih uvjeta u ovoj fazi ne možemo poduprijeti Hrvatsku", službena je najava Slovenije da neće dopustiti početak postupka za hrvatsko članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), javljaju slovenski mediji.

Stajalište je to koje je Slovenija predstavila na redovnom zasjedanju veleposlanika u zemljama članicama EU-a, na kojemu je Europska komisija obznanila širenje OECD-a. U načelu, članice Europske unije pri proširenju uvijek podupipiru kandidaturu druge članice. Međutim, u slučaju Hrvatske i Slovenije moglo bi biti suprotno. Argument Slovenije je da Hrvatska ne ispunjava uvjete, odnosno vladavinu prava.

Krajem rujna će OECD odlučiti o početku pregovora za nove potencijalne članice. Prema neslužbenim informacijama, glavni tajnik Organizacije José Angel Gurría za sada predlaže pregovore s Rumunjskom, Argentinom, Brazilom i Peruom. Na spisku su i Hrvatska te Bugarska, no za sada nemaju njegovu potporu, što u hrvatskom slučaju Slovenija podržava.

Najava de facto blokade ulaska Hrvatske u OECD je prvi korak Slovenije kojim prijeti susjednoj zemlji nakon objave arbitražne odluke. OECD ima 35 država članica i okuplja razvijenije svjetske ekonomije. Hrvatska je pismo namjere o pristupanju uputila u sijenju ove godine, kada je premijer Andrej Plenković izjavio da bi članstvo u toj organizaciji bilo iznimno korisno.

Dodajmo da su ranije slovenski dužnosnici otvoreno prijetili da će blokirati pristup Hrvatske zoni Schengena.

Izvor: vijesti.hr

  • 06
  • Ruj

Goran Stanzl/PIXSELL

S prvim danom nove školske godine oko trećine zagrebačkih osnovnoškolaca dobilo je i komplete školskih odora, za što su stanovnici Zagreba izdvojili 12.446.250 kuna. Međutim, taj će novac, čini se, biti bačen u vjetar jer djeca zapravo svoje školske odore uopće ne moraju nositi.

Prema službenim informacijama u pilot-projekt uvođenja školskih odora uključeno je 48 zagrebačkih osnovnih škola, odnosno 23.272 učenika. Od toga će u u 31 školi odore dobiti svi učenici, dok su učenici 17 škola, u kojima ih nose samo pojedini razredi, svoje odore dobili još tijekom travnja. Tijekom rujna odore i obuću trebali bi dobiti svi učenici koji ih dosad nisu dobili.

Paket odora sadrži dvije majice kratkih rukava, jednu majicu dugih rukava s kapuljačom te startas tenisice. Za ovaj posao Grad Zagreb angažirao je tvrtku URIHO.

Međutim, niti jedan od tih 23.272 učenika svoju novu majicu, za koju su novac osigurale sve platiše gradskog prireza, nikad neće morati odjenuti. "Nošenje školskih odora nije obvezno niti u jednoj školi koja se odazvala inicijativi da se one nabave njihovim učenicima", potvrdio je za DNEVNIK.hr Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.

Lovrić objašnjava da su u dopisu njegova ureda, koji je svim osnovnim školama upućen 1. veljače 2017. godine, svi ravnatelji zamoljeni da oprezno i s uvažavanjem pristupe pitanju uvođenja školske odore u svojoj školi imajući u vidu demokratska načela koja uzimaju u obzir mišljenje učitelja, roditelja i učenika.

Postavlja se, međutim, pitanje zbog čega je Grad krenuo s projektom i izdvojio gotovo 12,5 milijuna kuna za opremu učenika koji ju uopće ne moraju nositi.

"Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport potiče nošenje odore kao svakodnevne školske odjeće, no isto je tako u dopisu, koji je u ožujku upućen svim školama, navedeno da se neće sankcionirati učenici koji ih ne budu redovito nosili, bez obzira na razloge", odgovara Lovrić.

Dodaje da svrha inicijative uvođenja školskih odora nije sankcioniranje za nenošenje školske odore, već promoviranje poticajna radnog okružja u kojem će se učenicima omogućiti aktiviranje maksimalnih kognitivnih potencijala i isticanje znanjem, pozitivnim ponašanjem, prijateljskom, vršnjačkom i kolegijalnom suradnjom i empatijom, a ne odjećom. "Nošenje školske odore ima cilj pomoći djeci u razvijanju osjećaja pripadnosti razrednom odjelu i školi u cjelini i nikako ne smije biti razlikovni čimbenik u bilo kojem pogledu", kaže Lovrić.

Izvor: dnevnik.hr

  • 06
  • Ruj

PIXELL

Projekt za koji je Ministarstvo financija odobrilo poseban grant u vrijednosti od 4,8 milijuna kuna obuhvaća javnu nabavu 45 tisuća mikroračunala za škole koje pokažu inicijativu i prijave se u program. Planom je predviđeno započeti s edukacijama nastavnika i profesora od 1. listopada, a prijaviti se mogu nastavnici bilo kojeg predmeta u školi koja se prijavi u projekt. Učenici 6. razreda svoja bi mikroračunala trebali dobiti početkom studenog te će ih osim u školi moći koristiti i kod kuće.

"Kontinuirano radimo na razvoju digitalnih kompetencija građana, a ova mikroračunala omogućit će djeci da razviju digitalne vještine potrebne za život", rekao je na početku predstavljanja projekta ravnatelj CARNeta Goran Kezunović.

Jedan od inicijatora projekta i osnivač Instituta za razvoj i inovativnost mladih Nenad Bakić istaknuo je kako su dosad mikroračunalima putem privatne inicijative pokrili 45 tisuća djece u Hrvatskoj i još 15 u regiji.

"Ovo je radikalni iskorak da informatika ne bude geto, već da pokažemo kako se ona može koristiti i u drugim segmentima života. Želimo da nam djeca budu ravnopravni građani svijeta u 21. stoljeću", istaknuo je Bakić i dodao kako je cilj ovog projekta da svako dijete u 6. razredu dobije mikroračunalo.

"Toliko zaostajemo za ostatkom svijeta. Stalno radimo neke zaokrete od 360 stupnjeva. Idemo napraviti jedan od 180 i krenimo naprijed", rekao je Bakić te dodao kako su sretni i zahvalni MZOS-u i CARNetu što su prepoznali važnost ovog projekta.

Ministrica Blaženka Divjak istaknula je kako "PROmicro nije mikroprojekt". Naime, osim MZOS-a i CARNeta u projekt su uključeni i Hrvatska udruga poslodavaca te Hrvatska pošta koja će besplatno dostaviti računala.

"Uvođenje mikroračunala hvale je vrijedna inicijativa i uklapa se u digitalnu transformaciju škola i ideje škole za život te će pomoći u razvoju digitalnih kompetencija, a nadamo se i potaknuti interes kod učenika", rekla je ministrica.

"Nemamo vremena čekati"

Dodala je kako su ovakvi projekti dobra praksa u svijetu. "Nemamo vremena čekati", naglasila je i dodala: "Nemojmo zaboraviti da mi stvaramo prilike za promjene i iskorak ka obrazovanju za 21. stoljeće."

Prof. Maja Mačinko Kovač demonstrirala je koliko je lako i jednostavno koristiti mikroračunalo te pojasnila kako i djeca mogu u samo 5 minuta savladati osnove programiranja takvog računala. Prof. Lidija Kralj istaknula je kako su školama poslani pozivi da se prijave u projekt koji će započeti edukacijom nastavnika, za što je IRIM osigurao 2500 micro:bitova koji će se koristiti u dvjestotinjak radionica diljem zemlje.

"Želimo odagnati strah od digitalne transformacije i promijeniti perspektivu i djece i nijhovih roditelja. Nastavnici koji se prijave ne moraju imati nikakvo prethodno znanje programiranja. Sve ćemo ih mi naučiti", rekao je Bakić.

Ministrica Divjak još je jednom naglasila kako za razvoj digitalnih kompetencija nisu potrebna skupa računala. "Uvijek postoji nekakav otpor prema promjenama jer one izazivaju probleme određenim interesnim skupinama koje su zadovoljne postojećim stanjem. No, projekti poput eŠkola i PROMikro trebaju nam jer mijenjaju poimanje škole i usredotočuju se na razvoj životnih vještina", istaknula je ministrica te dodala: "Moramo naučiti da su promjene nužne i da zajedničkim radom moramo stvoriti uvjete za promjene. Ne možemo čekati da se one same dogode."

Izvor: zimo.dnevnik.hr

  • 06
  • Ruj

Kada mi je Tim Clancy, stručnjak za planinski turizam i održivi i odgovorni razvoj turizma poslao kratku video reportažu iz Španjolske o novoj pojavi demonstracija protiv turizma i turista, prvi sam se puta susreo s pojmom „turizmofobija“.

Moram priznati da uradak djeluje pomalo zastrašujuće. Glavni epicentri neprijateljstva prema turizmu i turistima su Barcelona i Mallorca. Prosvjede predvodi ekstremna ljevičarska organizacija Arran. Pored demonstracija na kojima se uzvikuju parole i nose transparenti protiv turista i turizma, zabilježeno je i nekoliko incidenata: bacanje dimnih bombi u restoran, prepad na turistički autobus, zastrašivanje turista od strane maskiranih demonstranata, režu se gume na biciklima turista... Neugodno, neprijatno i u kombinaciji s nedavnim terorističkim napadima u Španjolskoj možda i pogubno za turističku budućnost nekih destinacija poput Barcelone.

OGROMNI HOTELSKI KAPACITETI

Neki mediji su se požurili za sve optužiti Airbnb, jer je umnogostručio ponudu kapaciteta za najam u privatnim stanovima, kućama. Zanimljivo je da se od mnoštva OTA platformi proziva samo Airbnb. Međutim glasnogovornik demonstranata Pau Pico je naveo drugi razlog za stvaranje „turizmofobije“: „Želimo zaustaviti uništavanje prostora i eksploataciju radničke klase od strane hotelske industrije“. U Barceloni koja ima 1,5 milijuna stanovnika samo Booking.com nudi smještaj u 303 hotela. Isti portal nudi smještaj na Mallorci u 382 hotela, 20 resorta, 12 hostela, 90 apartmana, 6 vila itd. Mallorca i Barcelona zajedno imaju više hotelskih kapaciteta od cijele naše zemlje. Cijela Hrvatska ima oko 600 hotela.

VISOKA STOPA NEZAPOSLENIH MLADIH

Paradoksalno zvuči da jedna od turistički najrazvijenijih europskih zemalja ima i jednu od najviših stopa nezaposlenih mladih ljudi u dobi do 25 godina. Veliki broj mladih Španjolaca u potrazi za boljim životom odlazi iz Španjolske, prije Brexita prvenstveno u Veliku Britaniju, a sada je Njemačka destinacija broj jedan. Razlog je jednostavan – turistička industrija nudi najčešće mogućnost tek sezonskog zapošljavanja. Ako se i radi u turizmu, plaće su male uz puno prekovremenog rada u teškim uvjetima. Loši utjecaji turizma na život lokalnog stanovništva gomilaju se godinama, desetljećima te jednom kada prekorače granicu izdržljivosti – javlja se „turizmofobija“.

OGRANIČENJA, RAST SIVE ZONE I NOVA NEZADOVOLJSTVA

Barcelona je već uvela moratorij na izdavanje dozvola za gradnju novih hotela ali u nedostatku kapaciteta i ulagačkih prilika, investitori zakupljuju i kupuju stanove te ih, na crno, nude turističkom tržištu. Uzurpirani stambeni kvartovi, stambene četvrti okupirane bučnim turistima, novi su razlog nezadovoljstva lokalnog stanovništva. Gradonačelnica prijeti drakonskim kaznama, pokrenuli su tužbu prema Airbnbu, donose uredbe sa zabranama najma stanova turistima, ali ništa nije utjecalo na smanjenje prometa do terorističkih napada i demonstracija protiv turista. Barcelona je jednostavno previše popularna, svi je žele doživjeti, godinama je bila među 10 top destinacija u svijetu. Konačno „turizmofobija“ i terorizam rezultiraju smanjenjem potražnje i padom cijena u svim vrstama smještaja. Ako se nastavi ovaj negativan proces, on bi mogao potaknuti nova nezadovoljstva svih onih koji su usmjerili svoj posao na usluge vezane uz masovni dolazak turista .

„TURIZMOFOBIJA“ U HRVATSKOJ

U špici ove turističke sezone neki su mediji u Hrvatskoj, potaknuti valjda vijestima iz Španjolske, pokrenuli priču o prevelikom udaru turista na našu obalu čime se stvaraju neželjene gužve, problemi u funkcioniranju infrastrukture i za sve optužili – obiteljski smještaj. Obiteljski smještaj u Hrvatskoj , kao i Airbnb u Španjolskoj, izmaknuli su, navodno, kontroli i glavni su razlog prevelikom broju turista koji remete normalno odvijanje života u našim turističkim mjestima. Kroz medijske spinove apelira se na zaustavljanje rasta kapaciteta u obiteljskom smještaju, moratorij na nova rješenja o kategorizaciji i slične poteze do trenutka kada će hotelski kapaciteti postati prevladavajuća vrsta smještaja.

Prema takvom prijedlogu valjalo bi izgraditi 200.000 postelja u oko 200 hotelskih resorta i istovremeno „maknuti s tržišta“ isto toliko postelja u domaćinstvima. Nešto više od 30.000 domaćinstava trebalo bi prestati ugošćavati goste. Kampovi koji mogu primiti i do 10.000 turista u jednom danu, za sada, nisu predmet medijskog „propitivanja“ opravdanosti postojanja. Nastojanja koja žele hrvatsku obalu pretvoriti u španjolsku, nisu nikakva novost. Za to se već duže vrijeme zalažu združeni domaći i strani konzultanti, igrom slučaja baš iz Španjolske i to iz Barcelone.

AKO NEMAŠ JASAN CILJ – SVAKI PUT JE DOBAR

Postavljanje turizma na mjesto neovisne industrije koja se promatra isključivo kroz profitne naočale, najčešća je greška ekonomskih planera. Turizam ne treba biti cilj već sredstvo za postizanje cilja – boljeg životnog standarda lokalnog stanovništva. Čini se da je još u vrijeme diktatora Franca u Španjolskoj postavljen temelj ovom prvom načinu razvoja turizma koji je godinama nekontrolirano bujao i nagrizao samoga sebe. „Veliki promet – mala zarada“, rekli bi ostali, a lokalno stanovništvo svedeno na sezonce i statiste pritisnuto brojnim komunalnim problemima, reći će da nema koristi od takvog, do jučer i za nas u Hrvatskoj primjernog, turizma.

Sve je očitije da centri moći Hrvatsku gledaju kao idealnu poziciju za gradnju svih vrsta rezidencija za provođenje slobodnog vremena. Veliki novac bježi iz politički nestabilnih i nedemokratskih zemalja i traži svoje utočište na prostoru gdje bi se brzo oprao pa čak donio i profit. Računicu remete „domorodci“ koji su se drznuli u svoje domove primiti turiste i to na legalan način pa se izgradnja novih smještajnih kapaciteta ne uklapa baš najbolje u planerske tablice. Cilj politike koja bi planirala uvođenje više stope poreza na nekretnine za stanove i kuće koji se legalno iznajmljuju i koja bi putem „rekategorizacije“ „izbacila iz igre“ desetke tisuća domaćinstava, sigurno ne bi bio demografska obnova, podizanje standarda života lokalnog stanovništva, ostanak mladih ljudi u Hrvatskoj u domovima svojih predaka.

Za takvu politiku bi se moglo reći da je promašila glavne ciljeve opstanka naroda koji nestaje sve bržim tempom. Ili bi cilj bio ubrzanje oslobađanja Hrvatske od njenih građana ? Nadam se da takva politika neće zaživjeti i da Hrvatska neće biti dovedena u stanje stvarne „turizmofobije“ na španjolski način.

Izvor: hrturizam.hr 

 

Stranica 7 od 305

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se