Hrvatska

  • 10
  • Ruj

Sasa Miljevic/PIXSELL/Arhiva

Prema podacima Hrvatskih voda, mjerna postaja Karbuna-Šepčići zabilježila je ekstremno nagli porast vodostaja

U Istri je tijekom noći i jutra ponegdje palo i oko 100 mm kiše dok je Pula ponovo potopljena s 40 mm padalina, piše iPress.

Prema podacima s meteoroloških postaja Istrameta najviše kiše palo je u zaleđu Matulja. Gotovo nestvarno djeluje podatak o 222 mm koliko je od ponoći zabilježila meteorološka postaja Stara Pošta. Ekstremnih 177 mm palo je i u Poljanama, a više od 100 mm zabilježila je i postaja na zapadnom izlazu iz tunela Učka.

I Pazinštinu je natopila ekstremna kiša. Nabujala je Pazinčica, a poplavljene su brojne njive na širem području. Obilne kiše bilo je i na Tinjanštini (70-ak mm), ali i na Žminjštini gdje je zabilježeno do 104 mm, navodi Istramet.

Bujica je odnijela privremeni nasip preko rijeke Raše koji je izgrađen za prijelaz vozila dok traje obnova mosta. Iako je prema riječima očevidaca ispod nasipa puštena cijev za protok vode širine 1 m, to očito nije bilo dovoljno da primi svu vodu koja se sručila s pritoka.

Prema podacima Hrvatskih voda, mjerna postaja Karbuna-Šepčići zabilježila je ekstremno nagli porast vodostaja. U noći je vodostaj tako iznosio samo 8 cm, a već rano ujutro popeo se na 267 cm!

Promet je tijekom dana pojačan na cestama u Istri (Istarskom ipsilonu u smjeru graničnih prijelaza Kaštel i Plovanija kolona vozila duga je oko 3 km a dijelom proteže i na Istarski ipsilon, te na A7 GP Rupa-Diračje u smjeru graničnog prijelaza Rupa.

Stoga je potreban povećan oprez. Na dionicama cesta na kojima su u tijeku radovi, te na područjima koja su zahvaćena oborinskim nevremenom mogući su povremeni zastoji i vožnja u koloni.

Jak vjetar povremeno usporava promet na autocesti A7 između čvora Jurdani i NP Rupa, i A1 između čvorova Gornja Ploča i Gospić.

Izvor: vijesti.hr 

  • 10
  • Ruj

Ivo Cagalj/PIXSELL

Muškarac (29) za kojeg se sumnja da je u četvrtak navečer podmetnuo požar u mjestu Krilo Jesenice kod Omiša priveden je jučer Općinskom državnom odvjetništvu. Mladić je uhićen iste večeri kada je i podmetnuo požar, a kako doznaje Slobodna Dalmacija istražiteljima je prvo rekao da je to napravio zbog nesporazuma s djevojkom, da bi tu priču potom demantirao. Isti izvor doznaje da se mladić prije nekoliko dana vratio s broda, a mještani otkrivaju da mu to nije prvi put da pali.

Protiv muškarca je podnesena kaznena prijava zbog dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.

Izvor: vijesti.hr 

  • 09
  • Ruj

Uz Muzej Krapinskih neandertalaca i Muzej Ljudevita Gaja, Krapina od je dobila još jedan muzej – Muzej oldtimera Presečki, najveći muzej takve vrste u Hrvatskoj.

Dugogodišnji je to san strastvenog kolekcionara Antuna Preseščkog, a od ideje i realizacije trajalo je 25 godina i investicija oko 6 milijuna kuna. Muzej oldtimera Presečki moderna je muzejska institucija koja se prostire na 1100 četvornih metara izložbenog prostora te na jednom mjestu upoznaje javnost s poviješću ovog važnog aspekta tehničke kulture.
Osim reprezentativnih primjeraka automobila iz pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, posjetitelji će imati prilike uživati i u razgledavanju 60 motocikala, autobusa, bicikala procijenjene vrijednosti preko 5 milijuna kuna, ali i drugih muzejskih primjeraka raznovrsnih fotografija, časopisa, knjiga, plakata i uređaja. A ubrzo će zaživjeti i dio u kojem će se moći vidjeti kako majstori restauratori oživljavaju stara vozila. Novi muzej turistima će svakako biti razlog više za posjet Krapini i Krapinsko-zagorskoj županiji.

muzejold3

Izvor: hrtuirzam.hr 

  • 08
  • Ruj

Manifestacija Vinkovačke jeseni uspješno već 52. godinu ponosno čuvaju i njeguju hrvatsku tradicijsku kulturu i baštinu, a ove godine od 08. do 17. rujna donose niz novina koje će obogatiti ovu uglednu i poznatu folklornu, turističku, gospodarsku i kulturnu manifestaciju i privući i više od 150 tisuća posjetitelja.

Iako su glavna i atraktivnija događanja u petak, subotu i nedjelju, 15. 16. i 17. rujna, uvodne priredbe počinju već 8. rujna kada se otvara Sajam gospodarstva, tradicijskih obrta i rukotvorina i trajat će svih dana Vinkovačkih jeseni gdje će poduzetnici i obrtnici na 36 štandova, deset malih i deset velikih kućica pokazati dio onoga što proizvode – od tradicijskih proizvoda, pletenih košara, špencli, šokačkih kapa do rukotvorina, mirisnih sapuna. Predstavit će se ugostitelji, medari, proizvođači suhomesnatih delicija, rakije i vina, opreme za pčelarenje, drvenih igračaka i drugi obrtnici.

“Zahvaljujem medijima na potpori i što Vinkovačke jeseni koje nemaju konkurenciju među manifestacijama na kontinentu, prikazuju onakvima kakvima i jesu. Vinkovci i cijela Hrvatska žive za ove 52. Vinkovačke jeseni od 8. do 17. rujna kada 10-ak tisuća ljudi sudjeluje u njima i kada će naš grad posjetiti 100 do 150 tisuća posjetitelja. Pozivam goste na posjete naš grad u vrijeme održavanja 52. Vinkovačkih jeseni i provedu 10 lijepih dana kod nas” istaknuo je vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić, predsjednik Organizacijskog odbora 52. Vinkovačkih jeseni.

U večernjim sati otvaraju se folklorne večeri Vukovarsko-srijemske županije gdje će sudjelovati 60-tak KUD-ova, a najbolji će predstavljati županiju na državnoj smotri izvornog hrvatskog folklora. Već 47 godina se, u sklopu Vinkovačkih jeseni, održavaju Dječje jeseni gdje će ove godine na međužupanijskoj smotri dječjih folklornih skupina i svečanom mimohodu nastupiti 60-tak skupina mališana s 2500 izvođača. “Svečano otvorenje je u petak 8. rujna pod geslom „Ex Slavonia“ prema scenariju naše stalne scenaristice Ane Cvenić gdje će biti preko 200 izvođača. Međužupanijska smotra dječjih folklornih skupina i svečani mimohod je u subotu i nedjelju 9. i 10. rujna, a u subotu i nedjelju je Državna smotra izvornog hrvatskog folklora gdje će se predstaviti 40 najboljih folklornih skupina. Najatraktivnija priredba i vrhunac Jeseni je nedjeljni mimohod u kojemu će biti 81 KUD, te 30 svečano ukrašenih konjskih zaprega i jahača. Mislim da je program bogat i da će posjetitelji i gosti našeg grada imati što vidjeti” rekao je Đurković, tajnik OO i ZAKUD-a .

Mirjam Jukić, direktorica Promo Cibalae d.o.o. je zahvalila novinarima na zanimanju za ovu manifestaciju dodajući kako se ogroman broj novinara javio za akreditacije. “Slavonski sokak je novost od 50. izdanja manifestacije, a ove je to Vinski grad kojega organizira tvrtka Vinart iz Zagreba. U Gradu će se predstaviti najbolji domaći, ali i strani vinari, a nakana nam je da uz slavonski kulen i rakiju, promoviramo kulturu pijenja vina. Na našem Sokaku pak novost je pozornica koja je ove godine postavljena na ulaz Sokaka, a i u tom dijelu pripremili smo bogat program svih deset dana” rekla je Jukić.

Najživlje će biti u Slavonskom sokaku, na platou ispred hotela Slavonija, gdje će uz Sajam, svakog dana biti tamburaški ili zabavni koncert, a u šatoru Vinkovačkih jeseni će se izmjenjivati folkloraši i zvijezde hrvatske zabavne glazbe. Također, po prvi put održava se ‘Vinski grad’ u kojemu se predstavljaju hrvatski i inozemni vinari.

U petak, 15. rujna je svečanost otvorenja 52. Vinkovačkih jeseni koje se ove godine održavaju pod nazivom “Iz Slavonije”, dok će se u nedjelju održati svečani mimohod 52. Vinkovačkih jeseni u kojemu će vinkovačkim ulicama i trgovima prodefilirati 80 KUD-ova, 50 konjanika i 25 svečano ukrašenih konjskih zaprega, ukupno više od 8000 sudionika.

Znate kako ide pjesma: Dođite u Vinkovce.

Više o programu i svim aktivnostima pogledajte ovdje

Izvor: hrturizam.hr 

  • 08
  • Ruj

Prošetate li upravo sada između polja soli i ornitološkim dijelom Solane Nin doživjeti ćete jednostavno iskustvo tj. imati ćete prilike vidjeti i fotografirati skupinu egzotičnih ptica plamenaca ili flamingosa. Da, flamingosi, koji su prije dva dana sletjeli na područje ninske solane.

Prošle godine sletio je jedan plamenac koji se zadržao u Ninu poprilično dugo pa čak i uz olujnu buru. “Ove godine sletio je jedan odrasli plamenac, možda baš onaj od protekle godine, a s njime nekoliko mladih od ukupno šest ptica. Mladunci su puno svijetlije boje jer kod odraslih pocrveni perje, kljun i noge zbog hrane koju uzimaju iz močvarnih staništa. ” ističe Marija Dejanović, direktorica TZ Nina

Svakako kako se dolazak ovih egzotičnih ptica smatra kao rijetka pojava, no poznato je da ova ružičasta ptica pronalazi hranu u muljevitim područjima, budući da su plamenci primjećeni blizu Venecije u Regionalnom parku delte rijeke Po pretpostavka je da je Nin pticama svojevrsno odmorište na njihovom preletu. Također, velika je vjerojatnost da će se plamenci naviknuti pa će svake godine navratiti u Ninsku lagunu, što bi svakako bio dodatni motiv za dolazak u Nin kao birdwatching destinaciju.

Nin – destinacija za birdwatching

Nin je nakon dobivanja nagrade EDEN – Europske destinacije izvrsnosti u 2010. koja uključuje brigu i napore oko održivog razvoja posredstvom lokalne turističke zajednice započeo s edukacijskim procesima kroz ekološke susrete na poljima Solane Nin i zaštićenom području lokaliteta ljekovito blata uz Kraljičinu plažu te kroz obilježavanje Europskog dana prebrojavanja ptica. “Proteklih sedam godina uloženi su napori pri oblikovanju novog turističkog proizvoda tzv. birdwatching turizma. U tu svrhu destinacija je započela sa uređenjem tematskih staza u Ninskoj laguni i aktivnom promidžbom ptica koje su lagunu odabrale za svoj dom. Pored već značajne ptice vlastelice sada se pojavljuje atraktivna ptica plamenac koja lagunu posjećuje dvije godine zaredom.” ističe Dejanović.

Ukupna promidžba EDEN destinacije Nin usmjerena je na ekološki turizam s naglaskom na ptičji svijet te ostale oblike turizma koje u svojoj osnovi imaju održivi razvoj. Ninska laguna s muljevitim i pjeskovitim plitkim obalama te s močvarnim predjelima u okruženju solane, iznimna je biološka vrijednost i predstavlja jedno od rijetkih staništa na hrvatskoj obali i na tlu Europe.

Videozapis možete pogledati klikom OVDJE.

Stoga se upravo na prostoru Ninske lagune zadržavaju ptice gnjezdarice, selice i zimovalice, a taj su prostor izabrale za svoj dom jer vegetacija slanjača (halofita) pruža optimalne uvjete močvarnim vrstama ptica za život i produženje vrste.” Promatrači ptica ovdje sa zadovoljstvom mogu promatrati pojedine vrste ptica, poput rijetke vlastelice (Himantopus himantopus) upisane u IUCN Crvenu listu ugroženih vrsta, morskog kulika, pijukavica i dr. Upravo je za pticu vlastelicu koju se može smatrati endemičnom, zabilježeno povećanje broja parova koji posjećuju lagunu svake godine. Velika je to radost jer se populacija te vrste ptice u Europi opasno smanjila. Još uvijek možete vidjeti posljednja 2 para vlastelice koji se još zadržavaju na poljima soli i prikupljaju snagu za dugi let i selidbu u toplije krajeve” istaknula je Dejanović te dodaje kako je cjelovito područje Nina i okolice jedinstveni krajobraz rijetkih biljnih i životinjskih vrsta sa 8 NATURA 2000 staništa, 5 endemične, 4 krit. ugrožene, 1 ugrožena i 5 osjetljive biljke.

Samo u Velikoj Britaniji godišnje se na birdwatching potroši čak 500 milijuna eura, a zanimljivo kako čak 60 milijuna Amerikanaca promatra ptice. Koliki je potencijal u birdwathing turizmu govori i podatak da Murizt, nacionalni park u Njemačkoj glavninu prihoda ostvaruje od birdwatchera, kroz 600 posjeta godišnje, što regiji donosi 13 milijuna eura i 628 stalnih radnih mjesta. Inače, radi se o tržištu Velike Britanije, Nizozemske, Danske, Francuske i Švedske koji su predvodnici birdwatchnig turizam u Europi.

Izvor: hrturizam.hr 

  • 07
  • Ruj

Ivan Friščić, predsjednik Udruge dragovoljaca HOS-a, pročitao je priopćenje udruga HOS-a, u kojem se, među ostalim, kaže da je jedina svrha postavljanja spomen-ploče u Jasenovcu davanje pijeteta jedanaestorici mladića koji su dali život u obrani domovine, te da ih se ne bi smjelo dovoditi u vezu s niti jednim političkim pokretom ili ideologijom.

"Vezani smo isključivo za Domovinski rat, to je jedini pokret kojem smo pripadali", kaže Friščić.

"Spomen ploča bit će premještena u izvornom obliku na područje grada Novske", potvrdio je Friščić, izrazivši nadu da će ploča postati mjesto hodočašća. "Mnogi politički piromani podmeću vatru i nadam se da će Vlada, ako ne ova onda druga, to riješiti. Na ploči će uvijek stajati grb HOS-a i ispod će stajati "Za dom spremni". Svi koji govore da je to izdaja imaju pravo da tako misle. Ali pitam ih kad je udruga dragovoljaca HOS-a pozvala na postavljanje ploče u Jasenovac, ali mnogi od njih nisu došli. Danas svi oni imaju svoje mišljenje, ali im ne zamjeram", rekao je Friščić, dodajući da mu je najviše žao obitelji koje su dale svoje sinove za neovisnu državu Hrvatsku.

Ploča bi trebala u Novskoj biti postavljena tijekom današnjeg dana, potvrdio je Friščić te dodao da će sve udruge HOS-a u svojim statutima imati i pozdrav "Za dom spremni". "Nema šanse da bi ploča danas bila skinuta da nismo dobili "Za dom spremni" rješenje", rekao je Friščić. Danas je, naime, ovjeren statut UDHOS-a Zagreb u kojem je opis grba s natpisom "Za dom spremni". Čelnici udruga potvrdili su da im je upravo to bio cilj, da se legalizira njihov grb s takvim natpisom. Rješenje su dobili u srijedu od Grada Zagreba uz prethodno pozitivno mišljenje Ministarstva uprave, a na snagu je stupilo danas. Sve udruge HOS-a kojima dosad nije bio odobren ovakav grb, a podnijele su zahtjev, trebao bi im uskoro biti odobren.

Anto Đapić, nekadašnji čelnik HSP-a, je rekao da je time taj pozdrav praktički legaliziran i da se normalno može koristiti pri obilježavanju HOS-ovih obljetnica. "To što će sad skakati Josipović i drugi je u demokracijama dopustivo. Mi nismo htjeli dolijevati ulje na vatru, nego smo u miru razgovarali i pobijedili smo svoje protivnike. U ovom trenutku imamo pozdrav Za dom spremni u kontekstu korištenja HOS-a i u znakovlju HOS-a", rekao je Đapić.

Borislav Barišić, predsjedni Saveza udruga dragovoljaca HOS-a, rekao je da su umorni jer im se stalno izvlači natpis "Za dom spremni".

"Mislim da je vrijeme da se neke stvari riješe u Hrvatskoj. Ne možemo ostaviti neke stvari svojoj djeci. Najlakše je bilo reći da nas ne zanima i da nećemo razgovarati, da smo izdajice. Noćima ne spavamo, nije nam lako, ali cilj smo postigli", rekao je Barišić, dodajući da je kontekst puno širi od same ploče.

"Kompromis, rješenje i dijalog je bio neophodan da bi UDHOS Zagreb dala dozvolu da se ploča premjesti. Ploča se ne uklanja, nego se premješta onakva kakova je, sa svim simbolima HOS-a koje smo nosili u ratu. Ratna oznaka HOS-a ostaje i mislim da će ostati dok smo mi živi", rekao je Barišić, dodajući da su svoj cilj postigli jer je znak HOS-a neupitan.

"Nismo fašisti, mi smo jedni od prvih antifašista u Hrvatskoj", rekao je Barišić, dodajući da ne želi da itko od HOS-ovaca snosi sankcije zbog toga što nosi obilježja HOS-a.

Barišić je potvrdio da su predstavnici Vlade još na prvim pregovorima koji su se odvijali još prije komemoracije u Jasenovcu, tražili da se s ploče skine natpis "Za dom spremni". Rekao je da je to riješeno i da se to neće više osporavati. "Statut HOS-a, u kojima stoji i "Za dom spremni", je danas ovjeren", rekao je Barišić.

Skejo: "Ploče nam miču oni koji su nam pobili te hrvatske sinove"

Marko Skejo, zapovjednik ratne postrojbe HOS-a "Rafael vitez Boban", je novinare pozdravio sa "Hvaljen Isus i Marija".

"Nismo sretni iz više razloga. Tih 11 momaka, dragovoljaca HOS-a koji su bili za dom spremni, to je najsvetije što može biti u našem narodu. Došli smo u poziciju da nam miču ploče oni koji su nam pobili te hrvatske sinove, a to je petokraka uz pomoć četnika koji danas na hrvatskom tlu s devet spomenika i muzeja šalju na ćirilici poruke protiv hrvatske države", rekao je Skejo, dodajući da su i oni dali suglasnost za izmještanje ploče.

Skejo je na kraju opet pozdravio "starim hrvatskim pozdravom": "Bog i Hrvati! Za dom spremni", na što su mu neki odgovorili sa "spremni".

"Onaj tko se nije ustao u obranu svoje domovine i naroda, on je nitko i ništa. Ustanici su od pamtivjeka ustajali za obranu. I mi smo ustali. A '91. kad je napadnuta Hrvatska mi smo ustali i pozdravljali smo našeg vrhovnog zapovjednika Franju Tuđmana s poglavnikom", rekao je Skejo kojeg su novinari podsjetili da je svoje vojnike sam nazivao ustašama.

"HOS-ovci nisu pozdravljali sa "Smrt fašizmu - sloboda narodu", nego sa "Za dom - spremni", rekao je Anto Đapić, nekadašnji čelnik HSP-a. Dodao je da je vrijeme pokazalo da oni što su ih napadali zbog ploče u Jasenovcu nisu imali dobre namjere, nego su ih htjeli etiketirati.

Štromar zatečen: "Nemam informaciju o rješenju"

Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade, ostao je zatečen informacijom da je HOS-ovcima legaliziran pozdrav ZDS. "Ne znam ništa o tome, nemam informaciju, ispričavam se", rekao je Štromar novinarima, dodajući da samo premještanjem ploče iz Jasenovca u Novsku nije zadovoljan.

"Nismo zadovoljni, ne želimo "Za dom spremni" u javnosti. Nećemo podržati kada dođe zahtjev da on ostane", kazao je Štromar.

Ploča uklonjena iz Jasenovca, seli u Novsku

Radnici kojima na odijelima piše Novokom Novska počeli su jutros skidati ploču HOS-a u Jasenovcu. Iako su branitelji dežurali cijelu noć pred pločom, radnike jutros nitko ne sprečava u njihovom poslu. Još uvijek nema službenih informacija o tome kakav je dogovor postignut između HOS-ovaca i Vlade, ali neslužbeni izvori u HOS-u nam tvrde da se natpis "Za dom spremni" neće micati s ploče.

Da se ploča izmješta potvrdili su nam i čelnici HOS-a, a prema njihovim tvrdnjama ploča će biti postavljena u Novskoj i to već danas u poslijepodnevnim satima. Više o svemu odlučili su progovoriti tek na konferenciji za novinare u 11 sati. Na stol za kojim sjede čelnici udruga zalijepili su natpis "Svi smo mi za dom spremni".

Iznenadan poziv za konferenciju

Čelnici udruga HOS-a su poziv za konferenciju uputili u srijedu kasno navečer s tek naznačenom temom bez otkrivanja detalja.

Nekoliko pripadnika HOS-a proteklu noć je dežuralo kod ploče u Jasenovcu, a Tomo Medved, ministar branitelja, jutros uoči sjednice Vlade novinarima nije znao reći zbog čega se dežuralo pred pločom. "Ne znam zbog čega su oni noćas dežurali, zaista nisam upoznat s tim", rekao je Medved.

Na pitanje je li što dogovoreno s čelnicima udruga HOS-a, Medved je novinarima poručio da odu na konferenciju udruga HOS-a te da će tamo saznati što je dogovoreno. "Molim vas popratite tiskovnu konferenciju i kolege iz udruga HOS-a će vas informirati o tome što je usuglašeno s Vladom“, poručio je novinarima Medved.

Proteklih mjeseci su čelnici udruga HOS-a tvrdili da nikakvo skidanje njihove ploče ne dolazi u obzir, no posljednjih dana su neki njihovi predstavnici izrazili spremnost da se ploča izmjesti u Novsku ili pak da se s ploče u Jasenovcu makne pozdrav "Za dom spremni".

Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade, je u srijedu za Dnevnik Nove TV rekao kako je siguran da ploče s tim grbom neće biti u Jasenovcu, ali o rokovima za njeno micanje nije htio precizno govoriti. "Prihvatljivo je da nema ustaškog pozdrava u javnosti Republike Hrvatske. Da li je to danas ili prekosutra, mislim da je to najmanje bitno. Mi se toga moramo riješiti, ali sad trebamo dati pijetet svim onima stradalima u Jasenovcu i ukloniti ploču odande", rekao je Štromar.

I sam premijer Andrej Plenković je na sjednici Vlade prošlog tjedna rekao da "kontekst ustaškog logora u Jasenovcu i pozdrav "Za dom spremni" u tom istom Jasenovcu ne idu zajedno" te najavio da će se ta tema zakonski regulirati u ožujku.

Tada je rekao i da će se rješenje, kojim bi se to pitanje riješilo, pronaći u sljedeća dva tjedna.

Izvor: dnevnik.hr

  • 07
  • Ruj

"I sami znate da smo Vas nekad smatrale i oslovljavale kraljicom Balkana i u Vama vidjele nadu za neka bolja vremena i odnose na ovim prostorima. Nažalost, grdno smo se prevarile. Vaše izjave o Bosni i Hercegovini i Bošnjacima koji su najveća žrtva stradanja na ovim prostorima i pokušaj da se od njih naprave teroristi, ekstremisti i nekakva "islamska prijetnja Evropi" neodoljivo nas podsjećaju na period koji je prethodio agresiji na BiH. Tada su takve izjave dolazile iz Srbije, a na kraju je sve okončano genocidom nad Bošnjacima. I sami znate da i danas, dvadeset i dvije godine nakon genocida tražimo kosti naše djece i muževa", kaže se, među ostalim, u otvorenom pismu udruge Majke Srebrenice upućenom Kolindi Grabar-Kitarović.

Majke Srebrenice dodaju da ne znaju je li hrvatska Predsjednica svjesna koliku štetu radi Bosni i Hercegovini na njezinu europskom putu svojim neistinitim izjavama, jer što će Europi "zemlja s potencijalnih deset tisuća terorista".

"Time ste obeshrabrili investicije u ovoj zemlji, tjerate turiste iz BiH, a najveću štetu nanosite u odnosima Hrvata i Bošnjaka u BiH. Vaše izjave su vjerovatno potaknule i druge evropske zvaničnike da ponavljaju neistine i islamofobične teze o BiH i Bošnjacima. Smatramo da su Vaša retorika i Vaša nimalo prijateljska politika koju u posljednje vrijeme vodite prema BiH i Bošnjacima u dobroj mjeri inspirisale vlasnika kafane iz Kiseljaka Miljenka Goluba. Ako ste već poslali obavještajne službe u BiH da vas izvještavaju o nekakvim islamskim ekstremistima, baš nam je čudno da ne znate da je pomenuti kafandžija 5. augusta u noćnim satima napao Jasminu Kurt i njenu maloljetnu kćerku samo zato što je muslimanka i što je nosila mahramu na glavi, i to u prisustvu njenog muža ratnog vojnog invalida", kaže se u pismu.

Majke Srebrenice pitaju Grabar-Kitarović je li svjesna da svojom politikom stvara atmosferu u kojoj će takvi slučajevi postati svakodnevica.

"Gospođo Kolinda, pozivamo Vas, kao majke Srebrenice da prestanete nanositi štetu nama u BiH jer od prvog susjeda i prijateljske zemlje ničim to nismo zaslužili. Nemojte ponovo prizivati zlo kojem smo svjedočili 90-tih godina prošlog stoljeća. Sljedeći put prije nego što olako date izjavu sjetite se naše dobrodošlice i poštovanja koje smo Vam iskazali u Srebrenici", stoji u pismu uz poziv da ih ponovo posjeti pa da zajedno obiđu BiH kako bi se sama uvjerila da ta zemlja i narod nisu nikome nikakva prijetnja.

Izvor: dnevnik.hr 

  • 07
  • Ruj

WRC Promotor i FIA dali su zeleno svjetlo, WRC bi u Hrvatskoj mogao biti realiziran u 2019. godini !

Svjetsko prvenstvo u rallyu prati više od 700 milijuna gledatelja na godišnjoj razini, od čega je četiri milijuna gledatelja uz stazu pratilo 2016. 13 godišnjih WRC utrka. Medijski Svjetsko prvenstvo u rallyu prati 1350 akreditiranih novinara, proizvede se više 12.000 sati TV programa, a WRC program emitira se u 155 zemalja svijeta. To je samo dio vrtoglavih brojki i podataka koje čine WRC potencijalno najvećom manifestacijom ikada održanih u Hrvatskoj.

Hrvatskoj je odobren WRC već 2018. godine, međutim Turska je bila brža pa je tako u gotovo tjedan dana pribavila sve potrebne dozvole i državne garancije te potpisala ugovor s WRC promotorom za termin krajem rujna, kojem su se nadali hrvatski organizatori. Nakon toga termin ponuđen Hrvatskoj bio je u srpnju 2018., što nikako nije bilo prihvatljivo s obzirom na sezonske gužve i špicu turističke sezone, a želja organizatora je da se WRC u Hrvatskoj organizirati u travnju, svibnju, početkom lipnja, krajem rujna ili u listopadu.

Nakon što je Croatia Rally, kao slijednik INA Delta Rallya, u statusu European Rally Championship preselio 2013. u Istru, ekipa oko Auto Kluba D.T. iz Poreča, A.K. Cro Dakar Team iz Zagreba i A.K. Delta Sport iz Zagreba, uz neizbježnu podršku predsjednika Hrvatskog Auto i Karting saveza (HAKS) Matka Bolanče, potpredsjednika HAKS-a Domagoja Kamenskog i tajnika HAKS-a Zrinka Gregureka, počela je konkretnije raditi na ideji dovođenja WRC-a u Hrvatsku. Zahvaljujući Zrinku Gregureku, tajniku HAKS-a, hrvatskim ljepotama, turističkoj infrastrukturi te zavojitim, kliskim, brdovitim i uskim istarskim i kvarnerskim cestama, uz upornost projekt menadžera Daniela Šaškina, Marina Frčka i njihove ekipe, WRC je pred vratima. “Radi se o najvišem športskom tijelu svjetske automobilističke federacije FIA-e pa ga to čini i najviše rangiranim Hrvatom u jednom svjetskom športskom savezu. Njegova pozicija znatno je ubrzala i u stvari omogućila da najvažniji ljudi WRC-a i FIA-e posjete Hrvatsku kako bi im se prezentirale naše ideje i mogućnosti. Na sastanku u Banskim dvorima Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković postavio je samo jedno pitanje: Što ja moram napraviti da Hrvatska dobije Svjetsko prvenstvo u Rallyu? Čelnici WRC-a i FIA-e nakon tri dana provedena u Hrvatskoj bili su oduševljeni onime što im je pokazano i onime što su čuli.” ističe Zrinko Gregurek je jedan od četrnaestorice članova World Motorsport Council-a pri FIA-i.

Hrvatska turistička zajednica će u sljedećim mjesecima odigrati ključnu ulogu u dovođenju WRC-a u Hrvatsku, s obzirom da FIA i WRC Promotor uvjetuju dovođenje jedne stanice WRC-a aktivno sudjelovanjem državnih institucija u projektu i to na više razina. Ministar turizma Gari Capelli i novi direktor HTZ-a Kristijan Staničić potvrdili su kako postoji veliki interes turističke branše za ovim projektom, pa su tako iskazali spremnost na suradnju jer kako sami navode produljenje turističke sezone, o kojoj se naveliko priča, moguće je ostvariti jedino novim sadržajima i snažnim zabavnim i sportskim događanjima u pred i post sezoni.

Na temelju podataka ostalih WRC utrka u svijetu i studije isplativosti, dokazano je da se radi o projektu od izuzetno velike koristi za Republiku Hrvatsku. U najkonzervativnijim izračunima generirana potrošnja bi iznosila 22 milijuna eura. Direktna dobit za državu, samo kroz PDV, iznosi najmanje četiri milijuna eura, dok indirektna dobit projekta kroz medijske učinke iznosi ogromnih 41 milijun eura!

Prošle godine u Portugalu utrku pratilo preko 900.000 gledatelja

Službeni podaci WRC-a u Portugalu su gotovo nevjerojatni. 2016. godine WRC utrku je uživo pratilo 910.000 gledatelja (50% bilo je stranaca; od toga polovica iz susjedne Španjolske). Direktni učinak na Portugalsko gospodarstvo iznosio je vrtoglavih 67,6 milijuna eura dok su indirektni učinci iznosili 61,7 milijuna eura. Turistički, Portugal samo od WRC-a ostvari godišnje više od 1.5 milijuna noćenja!

Hrvatska bi se, kao jedna od najbrže rastućih svjetskih turističkih destinacija, zasigurno mogla u nekoliko godina približiti tim brojkama, a zašto ne i premašiti ih.

WRC bi svakako startao u Istri i Kvarneru, a želja organizatora je «seliti» WRC po Hrvatskoj svakih nekoliko godina. Interes je već iskazala Turistička zajednica Šibensko Kninske županije dok organizatori priželjkuju jednoga dana WRC dovesti u i Slavoniju, točnije u Vukovar, Vinkovce i Osijek. “Dovođenje više od polovice svjetske automobilističke industrije u Hrvatsku nije samo sport, turizam i zabava. Jednoga dana, uz pravilno usmjeravanje i podršku državnih institucija to može postati i puno više, ali to je već jedna druga priča.” ističu organizatori te postavljauu hipotezu: Može li WRC Hrvatskoj donijeti uz veliku dobrobit za gospodarstvo i novi preporod automobilizma koji je u konstantnoj krizi već više od desetljeća?

WRC je na pragu Hrvatske, a iskreno se nadamo kako će biti i realiziran jer ovo je prilika koju ne smijemo propustiti.

WRC 2017 možete pogledati OVDJE

Izvor: hrturizam.hr 

 

Stranica 7 od 306

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se