Hrvatska

  • 07
  • Kol

Facebook/IstraMet

Glavno obilježje fronte bio je vjetar (sjeverozapadnjak i sjeverac) koji je lokalno puhao brzinom većom od 100 km/h! Posebno je iznenadila snaga vjetra u unutrašnjosti Istre gdje su srušena brojna stabla, a vjetar je nosio kante za smeće, crijepove i lomio grane. Neke lokalne ceste na Žminjštini i Tinjanštini jedva su prohodne, a dio područja ostao je bez električne energije. Srušenih stabla ima i u Poreču, ali i drugdje uz zapadnu obalu Istre.

nevrijeme u istri 5530fb03a15f4a349fb4c1cae817678c view article new

Što se tiče kiše, izuzev zapadne Buzeštine i Rovinja gdje je palo 30-ak mm nisu zabilježene obilnije količine koje bi izazvale ozbiljnije plavljenje cesta i podruma, a na svu sreću izostala je i tuča. S obzirom na informacije s terena čini se da će u ponedjeljak ujutro glavni posao mnogim turističkim djelatnicima i poljoprivrednicima biti zbrajanje štete od još jedne neuobičajeno snažne ljetne oluje. Više o događaju možete pogledati ovdje

Izvor: istramet.hr 

  • 07
  • Kol

Kineski investitor Jiangxiong Hu bio je spreman investirati 2,7 milijardi eura ukoliko kompanija izađe na burzu u Hong Kongu. Todorić nije bio zadovoljan prijedlogom zbog toga što bi izlazak na burzu u Hong Kongu zahtijevao promjenu vlasničke i upravljačke strukture Agrokora. Najvredniji dio Agrokora prema kineskom investitoru je Konzum iza kojeg slijedi Belje.
Kineska investicijska iskustva u Hrvatskoj do sada su bila uspješna. Jedna od gospodarskih grana za koju su posebno zainteresirani je turizam.

  • 07
  • Kol

Udruga poreznih obveznika ''Lipa'' nastavlja prikupljati potpise za peticiju protiv uvođenja poreza na nekretnine. Trenutno je peticiju potpisalo više do 107 000 građana.
Dok Vlada tvrdi da će komunalna naknada od 1. siječnja 2018. prerasti u porez na nekretnine, u udruzi poreznih obveznika "Lipa" ističu da je riječ o potpuno novom nametu za porezne obveznike. Ovakav porez će pogoditi velik broj stanovništva i rezultirati padom vrijednosti nekretnina te ukupnog bogatstva hrvatskih građana. Prema tome, udruga "Lipa" je na internetu pokrenula mogućnost potpisivanja peticije protiv uvođenja poreza. Također, negativno će utjecati i na građevinski sektor koji se još uvijek oporavlja od krize. Stoga, peticiju možete potpisati na već spomenutoj internetskoj stranici udruge ''Lipa''.
Također, sa stranice možete preuzeti formular za potpisivanje peticije te ga poslati poštom ili skenirati. Formular je moguće preuzeti klikom ovdje. Potpisani formular možete poslati na adresu udruge (Hebrangova 21, Zagreb), a skenirani na e-mail (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.). 

  • 07
  • Kol

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje te Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ potpisali su Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020. za projekt “Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke“.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 80.057.649 kuna od čega će Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije ovim Ugovorom osigurati 66.200.193 kuna bespovratnih sredstava, a razliku sredstava osigurat će Javna ustanova „Nacionalni park Krka“.

Riječ je o projektu referentnog broja KK.06.1.2.01.0003 prijavljenom na Poziv na dostavu projektnih prijedloga Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, broj KK.06.1.2.01 u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“. “Srednji i gornji tok Krke izuzetno je bogat prirodnim fenomenima, kulturnom i povijesnom baštinom te Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ proteklo desetljeće intenzivno radi na valorizaciji i afirmaciji uzvodnog toka te uređenju novih posjetiteljskih sadržaja kako bi, s jedne strane, potaknuli razvoj lokalnog gospodarstva, a s druge strane, postigli prostornu i vremensku disperziju posjetitelja te rasteretili Skradinski buk, najposjećeniji slap na rijeci Krki.” ističu iz NP Krke te kako će projekt „Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke“ dodatno valorizirati upravo spomenuto područje NP „Krka“.

Cilj projekta je aktivirati neiskorišteni posjetiteljski i gospodarski potencijal područja sjevernog dijela Nacionalnog parka „Krka” izgradnjom infrastrukture i kapaciteta ključnih dionika, razvoj novih edukativnih posjetiteljskih proizvoda i usluga da bi se postigao kvalitetniji prostorni i vremenski raspored posjetitelja te ukupni društveni, gospodarski i ekološki boljitak.

Eko kampus Puljane, istraživačko-znanstveni i edukativno-prihvatni centar u nastajanju, jedinstvenog je karaktera na području županije koji će nedvojbeno biti generator razvoja uzvodnog dijela NP „Krka“ i područja koja mu gravitiraju. JU „NP Krka“ je u Eko kampus Puljane uložila 8 milijuna kuna vlastitih sredstava za uređenje postava objekta arheološke zbirke, građevinske radove na adaptaciji objekta u kojem će biti uređena blagovaonica i Internet centar i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Dodatno su uređeni i opremljeni konferencijska dvorana i apartman za smještaj gostiju.

Ustanova je također vlastitim sredstvima uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurala izvođenje građevinskih radova na adaptaciji objekta laboratorij prirodoznanstvenika, škole u prirodi, parkirališta i ogradnog zida u iznosu od 6,3 milijuna kuna.

Izvor: hrturizam.hr

  • 07
  • Kol

Konferencija Može li hrvatski turizam 365? održat će se 4.10.2017.g. u Zagrebu, u hotelu Sheraton. Lideri hrvatskog turizma te brojni domaći i inozemni stručnjaci identificirat će potencijale, mogućnosti, pozitivne prakse i rješenja za razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj

Političari, turistički djelatnici i svi uključeni u turizam već godinama govore kako je potrebno produljiti turističku sezonu. Iskustva i turistički rezultati susjednih zemalja pokazuju da je turizam 365 dana u godini nešto čemu trebamo težiti. No, je li to doista moguće i u Hrvatskoj ili se radi o snovima u koje želimo vjerovati?

Konferencija Hrvatski turizam 365 dovodi eminentne turističke stručnjake iz šire regije i predstavnike najvažnijih turističkih institucija u Hrvatskoj kako bi se jasno definirao put prema pokretanju hrvatskog turizma koji traje 365 dana u godini. Pokušat će se ustanoviti potencijali i zablude o cjelogodišnjem turizmu u Hrvatskoj te odgovoriti na pitanje jesmo li spremni za 12-mjesečni turizam. Konferencija će također dati prijedloge kako biti drugačiji i produljiti sezonu te što stvarno treba poduzeti država, što lokalna samouprava, a što turistički privatni sektor kako bismo to i ostvarili. Stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske podijelit će svoja uspješna iskustva, kao i svoje sugestije i smjernice za daljnji razvoj hrvatskog turizma. Na konferenciji će se ponuditi nova znanja i ideje malim i srednjim subjektima te motivacija velikim turističkim subjektima.

„Cilj ove konferencije je prije svega identificirati potencijale, mogućnosti, pozitivne prakse i rješenja za razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj pri čemu će zasigurno pripomoći iskustva i prakse susjednih zemalja. Ovom konferencijom želimo predstaviti rješenja i aktivnosti za osiguranje tražene kvalitete i inovativnosti koja nam je potrebna kako bismo ostvarili turizam koji traje cijele godine. Današnji turisti su ponovo putnici u potrazi za novim autentičnim iskustvima, a ne masovni turisti koji traže unificiranu ponudu u bilo kojem dijelu svijeta, a Hrvatska to zasigurno može ponuditi, i to svih 12 mjeseci u godini.“ izjavila je Ivana Kolar, direktorica tvrtke Julius Rose i organizatorica konferencije, dosad dugogodišnja direktorica Terma Tuhelj.

Konferencija je namijenjena: direktorima i predsjednicima uprava velikih turističkih kompanija, poduzetnicima i obrtnicima koji sudjeluju u turističkom procesu i prihodu, predstavnicima turističkih i gospodarskih institucija, predstavnicima turističkih zajednica, stručnim te drugim udrugama, te svim osobama i subjektima koji jesu, ili bi tek mogli biti, uključeni u hrvatski turizam, a koji žele imati direktan utjecaj na razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj.

Na stranici se mogu pronaći sve informacije o konferenciji te prijava, a postoji i mogućnost aktivnog uključivanju u konferenciju. Isto tako možete vidjeti poziv na uključivanje svojim prijedlozima i idejama te informacijama o planiranim i realiziranim projektima za unapređenje cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj. Najzanimljiviji prijedlozi biti će prezentirani na samoj konferenciji.

Izvor: hrturizam.hr

  • 07
  • Kol

U Sinju je održana 302. Alkarska svečanost. Ova hrvatska viteška igra dodana je na popis nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a u Europi.
Alka dolazi od turske riječi halqa što znači prsten ili obruč. U Alci sudjeluju članovi Viteškog alkarskog društva u Sinju. Cilj kopljanika je u tri trke osvojiti što više punata. To se ostvaruje gađanjem koluta s četiri praznine, u punom trku na konju. Pogodak u središnji kolut naziva se ˝u sridu˝ i donosi tri boda, pogodak u prazninu iznad nje donosi dva boda, a pogodak sa strane po jedan bod.
Alka se održava svake godine u prvoj trećini mjeseca kolovoza, a do 1820. trčala se na pokladni utorak. Nastala je u spomen na daleku godinu 1715. kada su Sinjani pobijedili Turke koji su željeli osvojiti Sinjsku tvrđavu - Stari Grad.

Autorica: Danijela Simović

  • 06
  • Kol

Davor Puklavec/PIXSELL

Nije moguće plaćanje putem ZABA POS uređaja, odnosno onemogućeno je plaćanje cestarine putem debitnih i kreditnih kartica na svim naplatnim postajama. Ovaj tehnički problem dodatno otežava promet.

Trenutne kolone na autocestama

Na autocesti A1 pred naplatom Lučko u smjeru Zagreba kolona je oko 6 km, pred naplatom Demerje oko 2 km dok na ulasku prema moru nema dužih čekanja. Između tunela Sveti Rok i čvora Zadar 2 promet je pojačan u oba smjera.
Na Istarskom ipsilonu se stvorila kolona prema graničnim prijelazima Kaštel i Plovanija oko 4 km, pred tunelom Učka u smjeru Rijeke kolona je oko 5 km.
Na autocesti A7 zastoj pred graničnim prijelazom Rupa u smjeru Slovenije.
Na Krčkom mostu prema Krku kolona je oko 1 km, dok je na izlazu s Krka oko 4 km.
Na autocesti A6 jak vjetar dodatno otežava promet između Kikovice i tunela Tuhobić.

Vozači se upozoravaju na prilagodbu brzine i načina vožnje uvjetima na cestama te da se održava sigurnosni razmak između vozila .

  • 06
  • Kol

Prema podacima Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo kroz hrvatske je zračne luke u prošloj godini prošlo 8,1 milijuna putnika, što je 12,8 posto više nego 2015. godine. S obzirom na trend rasta prometa putnika posljednjih godina, i ove se godine očekuje porast putnika u domaćim zračnim lukama za otprilike 10 posto.

„Na tako veliko povećanje prometa putnika, koje iz godine u godinu bilježe hrvatske zračne luke, najviše je utjecao porast bruto domaćeg proizvoda u državama odakle dolaze putnici kao i brojni drugi faktori, od kojih se najviše ističe sigurnost. Naime, putnici se, prije svega, odlučuju za odlazak u ona turistička odredišta u kojima će se osjećati sigurno“, rekao je predsjednik Udruženja zračnog prometa pri HGK Tonći Peović te dodao kako su na povećanje prometa u hrvatskim zračnim lukama, među ostalim, utjecali i sami zrakoplovni prijevoznici koji su dijelom smanjili prosječne cijene karata u zračnom prometu, što je, pak, posljedica smanjenja cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu.

Uz to, na povećanje zračnog prometa u Hrvatskoj utjecao je i skraćeni boravak turista na pojedinim tržištima za oko dva do tri dana, i to zahvaljujući internetskim rezervacijskim sustavima kao što su Booking.com ili Airbnb.com. „U ljetnoj sezoni značajno su se aktivirali čarter-letovi, pa tako dolazi do znatnog intenziviranja zračnog prometa prema hrvatskim turističkim odredištima, veće frekventnosti već postojećih i uvođenja novih zrakoplovnih linija“, istaknuo je Peović dodajući da se značajan iskorak događa i otvaranjem bliskoistočnog čvorišta, preko kojeg se otvara tržište Bliskog i Dalekog Istoka.

„Ovakav dinamičan rast prometa, međutim, postavlja pred nas i izazove izgradnje kapaciteta zračnih luka (vozne staze, platforme, terminali, parkirališta, pristupne prometnice, ljudski resursi) koji moraju odgovoriti zahtjevima vršnih opterećenja, s obzirom na to da se može očekivati udvostručenje prometa u roku od 7 godina, a zasigurno, proces izgradnje kapaciteta za ovakav rast u hrvatskim uvjetima traje puno dulje. Isto tako potrebno je definirati krajnje kapacitete nekih zračnih luka, kako bi na vrijeme počele pripreme za premještanje na lokacije gdje se može početi novi nesmetani razvoj u desetljećima koja slijede“, pojašnjava Peović naglašavajući da je potrebno istaknuti i efekte velikih investicija u zračnim lukama koje pomažu posrnulom građevinskom sektoru, jer se kapitalne investicije nakon Zračne luke Franjo Tuđman, događaju i na zračnim lukama Dubrovnik, Split, Brač, ali i rekonstrukcije pista i manevarskih površina u Puli te Zadru.

Promet putnika u prvi šest mjeseci u rastu 18 posto

Ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama u prvih šest mjeseci 2017. iznosio je 3.411.325 putnika, što je u usporedbi s istim razdobljem 2016., u kojem je promet putnika iznosio 2.894.787 putnika, porast za 17,7 posto, pokazuju podaci Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo. U prvih šest mjeseci 2017. najveći rast broja putnika, u odnosu na isto razdoblje lani, bilježi Zračna luka Brač od čak 50,9 posto, dok je Zračna luka Franjo Tuđman u Zagrebu imala rast broja putnika od 10,1, a Zračna luka Split 27,3 posto. Zračna luka Dubrovnik zabilježila je rast od 20,4 posto. Rast broja putnika imala je još i Zračna luka Pula i to 37 posto, dok je Zračna luka Zadar zabilježila rast od 16,3 posto.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u prvih šest mjeseci 2017. iznosio je 49.119, što je u usporedbi s brojem slijetanja i polijetanja od 45.580 u prvih šest mjeseci 2016., porast od 7,8 posto. Ukupan promet tereta u hrvatskim zračnim lukama u prvih šest mjeseci 2017. iznosio je 3.264,5 tona, što je u usporedbi s prometom od 2.360,1 tona u prvih šest mjeseci 2016. porast od 38,3 posto.

Izvor: hrturizam.hr 

 

Stranica 6 od 291

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se