Hrvatska

  • 11
  • Kol

roto-kruna.hr

Hrvatski inovatori osvojili su na izložbi Japan Design and Invetion Expo, održanoj u Tokiju čak devet odličja. Autori Ivan, Tomislav i Roman Krunić dobitnici su prve nagrade sa svojim izloškom ˝roto-rašpe˝. ROTO RAŠPA je univerzalni alat za kutne brusilice namijenjen za obradu drveta, plastike, guma, umjetnih smola i ostalih “mekih” materijala, pa i za obradu bakra i aluminija. Zbog njegove konstrukcije, moguće je odstranjivati veći volumen materijala u odnosu na brusne ploče ili brusni papir, a vijek trajanja je i nekoliko desetaka puta dulji od npr. ploče sa lamelarnim brusnim papirima. Dakle postiže se veća brzina rada uz manju potrošnju alata! Jednostavnost ugradnje i uporaba ne zahtijeva posebna stručna znanja i vještine.

Bez naslovda

Za više informacija o ponudi i roto rašpama pogledajte OVDJE.

Zlatna odličja osvojili su i autorica Mirjana Brlečić, autor Almir Karabegović sa izumom kontracepcijske spirale za pse te autor Vjekoslav Majetić sa multifunkcionalnim komunalnim električnim vozilom i Mini elektronski boks Pavla Potočkog. Ostali dobitnici su srebrnih odličja, a treba istaknuti i važnost ove izložbe za cjelokupan hrvatski dizajn u izvaneuropskim okvirima.

 

  • 11
  • Kol

Facebook/IstraMet

Na zapadnu obalu Istre stiglo je veliko nevrijeme iz Italije. Olujna fronta sa sivim oblacima oko 14 h prouzrokovala je štete. Nemirno more i snažan vjetar samo su pospješili razvoj oluje. Bili su to valovi i do dva metra visoki. Vjetar je nosio stabla, što u Puli a što u Savudriji, Poreču i Umagu. Upozoreni su nautičari na otvorenom moru da su u opasnosti. Nakon što se iz Istre proširilo prema Kvarneru, nevrijeme je u večernjim satima stiglo i do Zagreba. Crikvenica je bila sva u kiši, grmljavini i snažnom vjetru. U Zagrebu se nekoliko prometnih linija obustavilo zbog kaosa koje je izazvalo nevrijeme. U Zagorju je bilo tuče, a u Mariji Bistrici je nestalo struje. Pri padu krova sa zgrade, u Čakovcu, je ozlijeđen dječak. 

Autorica: Danijela Simović

  • 11
  • Kol

Ponovo očekujemo velike prometne gužve koje će se stvoriti ovoga vikenda na većini Hrvatskih autocesta. HAK je najavio pojačan promet i gužve povodom blagdana Velike gospe, pa vozače upozorava i na hodočasnike koji će pohoditi marijanska svetišta.
U utorak, 15. kolovoza, slavimo blagdan Velike gospe. Mnogi će stoga spojiti produženi vikend i putovati na produženi odmor. Svi hodočasnici pješaci koji će pohoditi marijanska svetišta mogli bi izazvati dodatan prometni nered, koji će već ionako započeti u petak. Njima se savjetuje da prilikom hodanja nose reflektirajuće prsluke kako bi ih vozači mogli pravodobno uočiti. Tada očekujemo jačanje prometa ka moru, kako bi se izbjegle subotnje gužve. Naplata Lučko jedna je od stanica gdje se očekuju veće kolone zbog putnika iz oba pravca, kako prema moru tako i prema unutrašnjosti. Preporučuje se izbjeći ovu naplatu naplatnom postajom Demerje gdje se može platiti i gotovinom. 

Autorica: Danijela Simović

  • 11
  • Kol

U organizaciji Turističke zajednice Grada Nina 12. kolovoza 2017. održat će se na prekrasnim pješčanim plažama koje su obilježje destinacije Nin, a gdje obilje pijeska pruža nezaobilaznu inspiraciju na temu piješčanih skulptura. Duge prirodne pješčane plaže Nina jedan su od njegovih zaštitnih znakova i impresivna slika koju pamte svi koji su barem jednom ovdje bili.

Ukupna je dužina ninskih plaža iznosi čak 8000 metara, a najdulja i najpoznatija među njima je 3 kilometara duga, pješčana Kraljičina plaža. Na plaži s legendom ili Kraljičinoj plaži nalazi se baby plaža, a uz nju klimatsko i talasoterapijska klinika na otvorenom s ljekovitim blatom gdje se liječenje i rehabilitacija s peloidnom terapijom uspješno provodi već 50 godina. Skulpture od pijeska rade se od 7 do 11 sati ujutro na dvije lokacije i to na Kraljičinoj plaži i plaži Ždrijac.

Dodatnu draž daje izbor najboljih skulptura u kojem sudjeluju umjetnici, stanovnici i turisti. Stoga se pozivaju zainteresirani sudionici da ponesu potreban alat, naoružaju se veselim raspoloženjem i posjete Kraljičinu plažu i plažu Ždrijac 12. kolovoza te budu dio čarolije koja nastaje i nestaje, zabavljaju se, grade skulpture od pijeska i osvoje nagrade ističu iz TZ Nina.

festivalpijeska2

Uz vodstvo kipara mentora na plažama cilj je da posjetitelji grade poznate motive iz ninske bogate baštine poput prepoznatljivih crkvica ili nešto po vlastitoj ideji. Festival je zamišljen kao jedinstvena izložba raznih kreacija dječje mašte i svih odraslih koji su sačuvali dječji pogled na svijet.

Festival pijeska, tako logično i fenomenalno, svakako odličan i poseban turistički sadržaj za sve turiste.

Izvor: hrturizam.hr 

  • 11
  • Kol

Importanne Resort Dubrovnik

U izboru regionalnog izdanja „KONGRES Magazin“ između sedamdeset i jednog grada u različitim kategorijama srednje i jugoistočne Europe, Dubrovnik je na prvom mjestu, kao najbolja destinacija u kategoriji destinacije koja može ugostiti oko tisuću kongresnih sudionika.

Meetings Star regionalna je nagrada za iznimna ostvarenja u kongresnom turizmu srednje i jugoistočne Europe, koju dodjeljuje međunarodni specijalizirani časopis Kongres, i to u području marketinške komunikacije destinacija, kongresa, evenata i dobavljača kongresnih usluga. Nagrada prepoznaje pojedince i poslovne subjekte koji se ističu svojom kreativnošću i znanjem, ali i mjerljivim postignućima u domeni kongresne industrije. “Dubrovnik je još jednom dokazao da je uspješna svjetska turistička destinacija rangiranjem pri samom vrhu najboljih u kongresnoj industriji u Europi, te kao najbolja u regiji.” ističu iz TZ Dubrovnika.

Uredništvo magazina Kongres i ove je godine pripremilo pregled najboljih kongresnih destinacija u regiji, koje su bile procijenjene u kontekstu projekta KONGRES MEETOLOGUE. Destinacije su ocjenjivane po kriterijima – prirodni i kulturni čimbenici; sigurnost, opća i prometna infrastruktura; turistička infrastruktura i kongresna infrastruktura, ICCA index, kvaliteta života i dr. Prema rezultatima tajnog glasovanja, Dubrovnik je dobio ukupnu ocjenu 4,27 (od 5), te se nalazi na vrhu tablice ispred Villacha i Klagenfurta u Austriji.

Kako se ističe Dubrovnik je zasluženo na vrhu ljestvice zbog moderne infrastrukture i odlično opremljene infrastrukture za kongrese među kojoj se ističu kongresne dvorane u hotelima Dubrovnik Palace, Excelsior, Bellevue, Grand Villa Argentina, Importanne Resort, Dubrovnik President, Valamar Lacroma and Radisson Blue, kao i profesionalne DMC i kreativne agencije kao suport kongresnom turizmu. 

Više o članku možete pročitati OVDJE.

Izvor: hrturizam.hr

 

  • 10
  • Kol

narod.hr

Predmet oporezivanja je svaka nekretnina. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 2,2 milijuna kuća i stanova koje će zahvatiti novi porez, a koliki će on biti znat će se tek nakon 30. studenog, do kada bi lokalne vlasti trebale donijeti odluke o koeficijentima na temelju kojih će se obračunavati porez.

Nedavna odluka primoštenskih vijećnika da o porezu na nekretnine raspišu lokalni referendum skrenula je pozornost na taj porez, društvene mreže su se užarile od komentara nezadovoljnih građana, a peticiju protiv još jednog poreznog nameta, koju je udruga Lipa pokrenula još u travnju, potpisalo je više od sto tisuća građana.

U najširoj javnosti se o samom oporezivanju nekretnina, tko će ga sve morati plaćati, za koje nekretnine i koliko, te o kakvom je uopće zakonu riječ, vrlo malo zna. Potražili smo stoga odgovore na ključna pitanja vezana uz oporezivanje nekretnina.

1. Koji zakon regulira porez na nekretnine?
Oporezivanje nekretnina, iako će pogoditi sve građane i pravne osobe, uključujući i crkvu i civilni sektor (udruge, sindikate...) nije regulirano posebnim zakonom. Čak ni po nazivu zakona ne možete zaključiti o čemu se radi, niti ga jednostavno možete naći preko internetskih tražilica. Razlog je prozaičan - zakon koji regulira porez na nekretnine, zove se, naime, Zakon o lokalnim porezima! Taj zakon osim poreza ne nekretnine uređuje još niz drugih lokalnih poreza, kao što su npr. porezi na motorna vozila ili porez na nasljedstva i darove.

2. Kada je zakon stupio na snagu, a kada će se početi primjenjivati?
Vlada je nacrt prijedloga Zakona o lokalnim porezima javnosti predstavila 10. studenog 2016., a Hrvatski sabor ga je usvojio 2. prosinca prošle godine. Zakon se počeo primjenjivati od početka ove godine, a jedini izuzetak su porezi na nekretnine koji bi se trebali početi obračunavati od 1. siječnja 2018.

U samo tri (3!) tjedna predstavljen je dakle prijedlog zakona, provedena je javna rasprava, rasprava u nekoliko radnih tijela parlamenta i, na kraju, zakon je usvojen na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora. Od 84 prisutna zastupnika za predloženi zakon su glasala 75 zastupnika, jedan je bio protiv (Tomislav Žagar koji je baš u to vrijeme prelazio iz Kluba SDP-a u Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista), a osam ih je bilo suzdržanih: "bandićevci" Vladimir Bilek i Ermina Lekaj Prljaskaj te "manjinci" Mile Horvat, Róbert Jankovics, Veljko Kajtazi, Boris Milošević, Milorad Pupovac i Furio Radin.

3. Zašto je do žestokih reakcija na porez došlo tek sada, nakon što je zakon na snazi oko osam mjeseci?
Porez na nekretnine prošao je u paketu porezne reforme koji je obuhvatio čak 15 raznih zakona. Pažnju građana i medija privukle se neke druge mjere porezne reforme, kao što su npr. smanjenje poreza na dohodak i dobit, ukidanje poreza na tvrtku te uvođenje PDV-a na ugostiteljske usluge od 25 posto.

Do prvih žešćih reakcija nezadovoljnika došlo je tek u travnju ove godine kada je Ministarstvo graditeljstva predložilo da se uz porez na nekretnine uvede i građevinska renta. Budući da je novim zakonom o lokalnim porezima propisano da će se između ostalog oporezivati i građevinsko zemljište, javnost se s pravom počela pitati čemu onda građevinska renta. Također, Vlada je uvjeravala javnost da će porez na nekretnine, barem do 2020. biti zamjena za komunalnu naknadu te da se neće povećati ukupni porezni teret.

Prije nekoliko dana pozornost na porez skrenule su vijesti i o složenim upitnicima o nekretninama koje su građanima šalju općine i gradovi, a bliži se i krajnji rok (31. listopad) u kojemu građani mogu dostavljati potrebne podatke.

4. Zašto je vlada uvela porez na nekretnine?
Vjerovali ili ne, zato što općine i gradovi ne rade svoj posao. Tako barem piše u obrazloženju zakona, a kako je riječ o najslužbenijem dokumentu, kao mjerodavno uzet ćemo to obrazloženje. A u njemu doslovno piše: "Obveznim u vođenjem jednog davanja na nekretninu, koje će biti nenamjenski izvor prihoda, motivirat će jedinice lokalne samouprave da evidencije ažuriraju, a ažurne evidencije znače i više prihoda. Naime, veći nenamjenski prihod jedinicama lokalne samouprave preduvjet su za reformu i decentralizaciju financijskog sustava jedinica lokalne samouprave."

Vlada je uočila da 12 općina uopće ne naplaćuje komunalnu naknadu, te da općine i gradovi općenito ne ažuriraju svoje baze podataka o nekretninama na temelju kojih naplaćuju komunalnu naknadu i spomeničku rentu, niti rade na tome da temeljem te imovine povećavaju svoje prihode. Umjesto toga se općine i gradovi, pogotovo siromašniji, oslanjaju na dotacije iz državnog proračuna.

Uvođenje ovog poreza općenito se pravda i potrebom da se smanje porezna opterećenja rada i potrošnje, a poveća oporezivanje imovine, po uzoru na EU.

5. Što sve zamjenjuje porez na nekretnine?
Komunalnu naknadu i spomeničku rentu.

6. Ukida li se porez na kuće za odmor?
Ne! Porez na kuće za odmor ostaje (definiran je člancima Zakona od 25. do 28.), a može se kretati od 5 do 15 kuna po metru četvornom korisne površine kuće za odmor.

Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski. Dakle, ako ste, uz stan ili kuću u kojoj trajno stanujete, vlasnik još jednog (ili više njih) stana ili kuće, plaćat ćete porez na kuće za odmor. Visinu poreza određivat će općine i gradovi, u rasponu koji je postavljen Zakonom o lokalnim porezima.

Porez na kuće za odmor sada se ne plaća u dvjestotinjak lokalnih jedinica, a od iduće godine plaćat će se u svima, pa općine i gradovi moraju popisati nekretnine koje služe za odmor, odnosno nekretnine u kojima vlasnici trajno ne borave.

7. A što je onda nekretnina i na što se plaća porez na nekretnine?
Nekretnine su svaki stambeni i poslovni prostor, garaže i drugi pomoćni prostori te ostali prostori bez namjene, građevinsko zemljište koje se koristi za neku poslovnu djelatnost i neizgrađeno građevinsko zemljište ako se nalazi unutar građevinskog područja.

Porez će se, dakle, osim na stan ili kuću u kojoj živite plaćati na garaže, šupe, započete a nedovršene gradnje, ruševine starih kuća i građevinsko zemljište na kojem nije započeta nikakva gradnja, ali postoje uvjeti za nju (predviđeno je prostornim planom).

Jedna nekretnina ne može biti dvaput oporezivana, pa će se na nju plaćati ili porez na nekretnine ili porez na kuću za odmor. U ovoj fazi oporezivanja broj nekretnina u vlasništvu pojedinca neće imati utjecaj na visinu poreza nego njihova namjena.

8. Tko će sve plaćati porez?
Svi osim jedinica lokalne i područne samouprave te vjerskih zajednica za sakralne objekte i to u dijelu u kojem se obavljaju vjerski obredi.

Predmet oporezivanja je svaka nekretnina. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 2,2 milijuna kuća i stanova koje će zahvatiti novi porez, a temeljni dokumenti za utvrđivanje poreznih obveznika su digitalni katarski plan, Registar prostornih jedinica / Adresni registar, prostorni planovi i izdani akti za građenje u 2015. i 2016., Evidencija prometa nekretnina Informacijskog sustava Porezne uprave i podaci Porezne uprave iz OIB sustava.

Dodatno, općine i gradovi prikupljaju podatke od građana putem već spomenutih upitnika, a zakonom je predviđeno da nadležna tijela do podataka o vama i vašoj imovini dođu i praćenjem troškova stanovanja, provjeravanjem gdje ste zaposleni, gdje i kod kojeg liječnika ste prijavljeni, gdje podnosite poreznu prijavu, što vam piše u putovnici, ispitivanjem svjedoka...

Ako ne dostavite tražene podatke, porez će se razrezati na osnovi podataka s kojima raspolažu općine i gradovi i to s najvišim koeficijentima koje predviđa Zakon.

9. Je li ministar financija Zdravko Marić u pravu kada kaže da novi porez građanima neće donijeti nova opterećenja?
Nije! Koliki će biti porez ovisi o lokalnim vlastima budući da je njima prepušteno odlučivanje o tome. Zakonom o lokalnim porezima utvrđen je, naime, prilično širok okvir unutar kojeg lokalne vlasti mogu djelovati, pa će u praksi to donijeti velike razlike u visini poreza, osobito kada su u pitanju druga i svaka iduća nekretnina. Tako porez na nekretninu u jednoj općini može iznositi npr. 1000 kuna, a u drugoj, za sličnu nekretninu iste veličine, 6000 pa i više kuna, ovisno o koeficijentima kojeg odredi lokalna vlast.

Tvrdnje da novi porez građanima neće donijeti nova opterećenja Ministarstvo financija temelji na pretpostavci da će općine i gradovi aktualne vrijednosti komunalne naknade jednostavno pretočiti u porez na nekretnine te da u obračunu neće koristiti više koeficijente koje Zakon predviđa.

10. Koliki će biti porez na nekretnine?
U ovom trenutku, manje od četiri mjeseca prije početka oporezivanja, nitko ne zna koliko će zapravo iznositi porez. Zakonom je utvrđena samo formula za utvrđivanje poreza i to s pet nepoznanica (o svima odluke donose predstavnička tijela lokalne samouprave):

1. vrijednost boda

2. koeficijent zone - najviši koeficijent u 1. zoni općine ili grada može biti 1. Najmanji koeficijent nije propisan, a zoniranje grada ili općine lokalne vlasti mogu provesti prema "vlastitim uvjetima i mjerilima".

3. koeficijent namjene - tu je prostor za najveće razlike: za stanove i kuće u kojima se trajno stanuje, te garaže i ostale pomoćne prostorije koeficijent je 1, za građevinsko zemljište upola je manji. Za stanove u kojima se trajno ne stanuje, ili ih se iznajmljuje podstanarima ili turistima (apartmani, sobe i slično) koeficijent se kreće od 1 do 6.

Ako se nekretnina ili njen dio koristi za jednu ili više namjena, primjenjivat će se koeficijent namjene razmjerno površini koja se koristi za tu namjenu. Koeficijent namjene za poslovni prostor može iznositi između 1 i 10 (za hotele, apartmanska naselja i kampove najviši koeficijent je 5), a ako je poslovni prostor u kulturnopovijesnoj jezgri, koeficijent se može povisiti i na 12.

4. koeficijent stanja - o ovom parametru se dosta govorilo u smislu da će on donijeti veću pravednost u oporezivanju, ali da bi porez na nekretninu bio niži, nekretnina bi morala biti toliko oštećena da nije prikladna za uporabu sukladno svojoj namjeni. Dakle, na niže poreze mogu računati vlasnici ruševina ili ozbiljno oštećenih kuća i stanova, neprikladnih za stanovanje. Za nekretnine koje imaju dodatne sadržaje, poput bazena ili saune, koeficijent se povećava na 1,2.

5. Koeficijent dobi - nekretnine su razvrstane u pet razreda, ovisno o godini gradnje: temeljni koeficijent 1 utvrđen je za nekretnine građene između 1971. i 1987. Najmanji koeficijent, 0,8, utvrđen je nekretnine koje su sagrađene do 1940., a najviši, 1,2, za one sagrađene od 2006. godine i dalje.

Odluke o područjima zona, vrijednosti boda, vrijednosti koeficijenta za pojedine zone, vrijednosti koeficijenata namjene i rokove plaćanja lokalne bi vlasti trebale donijeti do 30. studenog ove godine. Tek tada će se znati i visina poreza za svaku pojedinu nekretninu.

Dakle, za stan ili kuću u kojoj se trajno stanuje, porez bi trebao biti na razini aktualnih komunalnih naknada. No, porezni teret se povećava jer se uvodi porez na garaže, šupe, ljetne kuhinje, pomoćne prostorije, građevinsko zemljište, nedovršene kuće i stanove, ruševine i slično, a svaka dodatna nekretnina dobit će status kuće za odmor na koju se plaća i (dodatni) porez. Više poreze plaćat će i vlasnici novijih nekretnina, dok na niži namet mogu računati samo vlasnici nekretnina izgrađenih do 1971. godine.

Izvor: novaczasve.com

  • 10
  • Kol

Podsjećamo, novi pravilnik Ministarstva poljoprivrede po kojem je kontrola voća i povrća pri uvozu iz trećih zemalja poskupjela s 90 na 2000 kuna te se samim time izazvao trgovinski rat sa Srbijom, Crnom Gorom, Makedonijom te Bosnom i Hercegovinom od kojih su sve najavile protumjere.

Ministarstvo poljoprivrede izmijenilo je Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli voća i povrća utvrdivši naknadu u iznosu od 90 kuna za svaku pojedinu vrstu voća i povrća. U cijelosti prenosimo priopćenje za javnost, koje je objavilo Ministarstvo, o promjenama pravilnika: 

"Ministarstvo poljoprivrede izmijenilo je Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima. Izmjena se odnosi na naknadu za kontrolu usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima te iznosi 90,00 kuna za svaku pojedinu vrstu voća i povrća u okviru jedne kontrole koje provode poljoprivredna i fitosanitarna inspekcija. Pravilnik će biti objavljen u petak, 11. kolovoza 2017. u Narodnim novinama br. 79/2017.

Sa susjednim državama je dogovoreno da se od petka u potpunosti normaliziraju kontrole na granicama. Nadalje, analizirat će se cijene naknada inspekcijskog nadzora u okruženju kako bismo osigurali zaštitu potrošača i konkurentan položaj poljoprivrednika na način koji neće ometati trgovinsku razmjenu.

Uskoro očekujemo i sastanak na temu korištenja agrokemijskih sredstava koja nemaju odobrenje za uporabu u Europskoj uniji, kako bi se poljoprivredni proizvođači iz susjednih zemalja što kvalitetnije i brže prilagodili EU pravilima. Zaštita potrošača će biti prioritet Ministarstva poljoprivrede, a inspekcijski nadzor voća i povrća provodit će se istim intenzitetom.

Svaka pošiljka voća i povrća koja se uvozi u Hrvatsku mora i dalje biti u skladu s općim tržišnim standardima – neoštećena, zdrava, čista, ne prezrela te ispravno označena, a stanje plodova mora biti takvo da izdrži prijevoz i rukovanje kako bi na odredište stiglo u zadovoljavajućem stanju: bez štetnika, stranog mirisa ili vlažnosti.

Ministarstvo poljoprivrede će, kao i do sada, intenzivno raditi na mjerama osiguranja kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane koja se prodaje u trgovinama u Hrvatskoj."

  • 10
  • Kol

Prema podacima oglasnika Crozilla.com prosječne tražene cijene zagrebačkih stanova tijekom srpnja bilježe porast vrijednosti u odnosu na isti mjesec 2015. i 2016. godine.

Najveća godišnja promjena zabilježena je u Novom Zagrebu gdje su oglašavane srpanjske cijene bile 6,4 posto više no u istom mjesecu lani, a za jedan se metar kvadratni, prema podacima oglasnika Crozilla.com, u prosjeku tražilo 1349 eura.

Na zapadnom dijelu Zagreba cijene stanova bilježe najmanje promjene, a tijekom srpnja su bile 2,9 posto više no u istom mjesecu lani. Prosječna tražena cijena tamošnjih stanova iznosila je 1513 eura po „kvadratu“. Na istočnom dijelu grada, cijene su na godišnjoj razini porasle za 4 posto, te su tijekom srpnja u prosjeku iznosile 1576 eura po metru kvadratnom. Osim porasta cijena stanova, na tom je dijelu Zagreba zabilježen i osjetan porast potražnje. Ivana Čikić, vlasnica agencije za nekretnine Dom ekspert d.o.o. iz Sesveta rekla je kako je stanje na tamošnjem tržištu izrazito dobro te kako je prodaja osjetno porasla: „Prodaje se novogradnja, ali isto tako i nekretnine starije gradnje. Potražnja je dosta velika, pa se prodaju i one nekretnine koje već neko vrijeme stoje na tržištu.“ ističe Čikić te dodaje kako je na tom dijelu grada trenutno potražnja veća od ponude, a nedostaje upravo onakvih nekretnina kakve se trenutno najviše traže, a to su dvosobni, trosobni i veći stanovi dobrog rasporeda prostorija.

Najtraženiji stanovi u središtu grada

Podaci oglasnika Crozilla.com pokazali su kako je u centru Zagreba prosječna oglašavana cijena stanova iznosila 1991 euro po „kvadratu“, a taj je iznos 5,8 posto veći nego u istom mjesecu lani, te 4,5 posto veći no 2015. godine. Kada je riječ o potražnji, centar je i tijekom srpnja ostao dio grada u kojem se putem oglasnika Crozilla.com najviše pretraživala ponuda stanova za prodaju. Nije novost da su stanovi u Zagrebu traženiji no u drugim gradovima, a osim za stanovanje, u posljednje se vrijeme kupuju i kako bi se preuređivali u smještajne jedinice za dnevni najam – za što postoji velik interes stranih i domaćih turista.

Prolazeći središtem Zagreba, ponekad se čini kako jednakom brzinom raste broj turista i broj smještajnih jedinica koje im se nude na raspolaganje. Bruno Babić, voditelj mreže „Apartmani u centru Zagreba“ za Crozilla.com kaže kako na zagrebačkom tržištu već dolazi do prezasićenja u ponudi: „2013. godine je bilo 250 jedinica. Danas ih je 3000 i brojka raste munjevito. Centar je atraktivan posjetiteljima bez automobila, dok su okolni kvartovi zanimljivi ako nude besplatan parking. Osim stranih turista, tu su domaći ljudi željni zagrebačkog Božića, koncerata, festivala itd., tu su i poslovnjaci koji nisu zanemariv udio i velik dio Hrvatske i okolnih zemalja koji dolazi u Zagreb zbog zdravstvenih razloga, što onih estetskih, a što onih znatno bitnijih.“ zaključio je Babić.

Izvor: hrturizam.hr 

Stranica 4 od 291

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se