Hrvatska

  • 27
  • Tra

Treća po redu konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“, u organizaciji voditeljice hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravke Šuice, održana je u prepunoj konferencijskoj dvorani hotela Osijek.

Svoja iskustva u liječenju onkoloških bolesti kao pacijenti, političari i liječnici, iznijeli su ministar zdravstva Republike Hrvatske prof. dr. sc. Milan Kujundžić, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, bivši slovenski premijer Alojz Peterle (MEP), stručni tajnik Hrvatske lige protiv raka doc. dr. sc. Domagoj Eljuga, ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Osijek doc. dr. sc. Željko Zubčić, osnivačica portala i udruge „Nismo same“ te kandidatkinja za nagradu „Europski građanin“ Ivana Kalogjera Brkić, kao i članovi Hrvatske lige protiv raka te osobe oboljele od raka.


Kao i na dosadašnjim konferencijama, i u Osijeku je cilj bio ustvrditi zajedničke smjernice u borbi protiv karcinoma te pronaći način kako poboljšati kvalitetu života svih onih koji su zahvaćeni ovom teškom bolešću.

Suica FightWin konferencija Osijek
Dubravka Šuica istaknula je kako brz razvoj medicine i novih metoda liječenja svakim danom pružaju novu šansu ljudima oboljelima od karcinoma. „U ovom trenutku znanstvenici istražuju tisuće lijekova koji će već sutra nekome promijeniti i spasiti život, a većina tih lijekova upravo je za onkološke bolesti. To mi daje vjeru u budućnost i sigurna sam da to bolesnicima daje snagu za ustrajnost u borbi s bolešću“, poručila je zastupnica Šuica.


Na konferenciji se mogao čuti zabrinjavajući podatak o niskom odazivu na postojeće programe ranog otkrivanja karcinoma, što pak smanjuje šanse oboljelih osoba da nakon dijagnoze dobiju pravovremeno i prikladno liječenje. Ministar Kujundžić, naglasivši kako je i sam vodio borbu s karcinomom, najavio je nove screeninge na kojima će građani moći besplatno dobiti pregled ako sumnjaju na rak.


Ivana Kalogjera Brkić ustvrdila je: „S edukacijom je važno krenuti od najranije dobi. Postoji velika stigma u našem društvu po pitanju oboljelih od raka. Mnogo ljudi tijekom i nakon liječenja ostaje bez posla što postaje sve veći socijalni problem budući da od raka obolijevaju sve mlađi i mlađi ljudi, a radno zakonodavstvo ide u smjeru produženja radnog vijeka“.

laboratory 2815641 1280
U Hrvatskoj se u posljednje vrijeme sve više govori o važnosti kliničkih ispitivanja, a nedavne odluke Vlade otvorile su nove mogućnosti bolesnicima, podsjetila je Šuica. „Pacijenti koji sudjeluju u kliničkim ispitivanjima imaju mogućnost pristupa najnovijim lijekovima, kojih inače nema na tržištu Republike Hrvatske. To je posebno izraženo u slučaju onkoloških pacijenata kojima su klinička ispitivanja često zadnja, ali i najbolja mogućnost za nastavak liječenja i produljenje života, kao i u slučaju rijetkih bolesti. Najvažnije, velik broj pacijenata dobio bi priliku za liječenje najnovijim terapijama, bez ikakvog troška za hrvatski zdravstveni sustav“, zaključila je Dubravka Šuica.


Na konferenciji je istaknuta potreba implementacije sveobuhvatnog Nacionalnog plana borbe protiv raka po uzoru na druge europske države kako bi se građanima osigurala bolja prevencija, dijagnostika i liječenje učinkovitim terapijama. Europska pučka stranka (EPP) je također prepoznala ovaj problem i usvojila strategiju za borbu protiv karcinoma. Nakon uspješnih konferencija Fight&Win u Dubrovniku, Splitu i Osijeku, slijede još konferencije u Varaždinu, Rijeci i Zadru, a velika završna konferencija održat će se krajem godine u Zagrebu uz potporu Vlade RH i premijera Andreja Plenkovića koji podržava ovu akciju buđenja svijesti u javnosti o borbi protiv raka i želi da se Hrvatska sustavno i što aktivnije angažira u toj borbi.

  • 26
  • Tra

Kozmetičke i čudne izmjene izbornog zakona kako u svojoj drugoj referendumskoj inicijativi predlaže grupacija okupljena oko Željke Markić i Krešimira Planinića, unose zbrku u državotvorno biračko tijelo, nisu dostatne i smatramo ih u ovom trenutku nepotrebnim, zbunjujućim i kontraproduktivnim iz više razloga.- ističe Karlo Starčević, predsjednik HSP-a.

"Prvi i najbitniji razlog je da nam ne trebaju kozmetičke promjene samo izbornog Zakona, (kojega je gđa. Markićka sa svojim asistentom Planinićem već provodila) nego korjenite promjene nakaradnog jugokomunističkog političkog sustava.

Drugi je i ne manje važan razlog da je referendum pokrenut ad hoc i da nikome nije jasno što se želi postići i koji su ciljevi referendumske inicijative. Nejasno je želi li se na krilima druge referendumske inicijative, one o Otkazivanju Istanbulske konvencije (koju HSP podržava) uzeti dio medijskog kolača i lakše odradi Izbornu inicijativu budući da se radi o sličnim ili istim volonterima ili je cilj unijeti posvemašnji nered i razdor u obje inicijative? Čini nam se ovo drugo." - nastavlja.

Nadalje, pitanja do sada nisu jasno i decidirano prezentirana, a u javnost se izlazi sa - kako tvrdi - „sirovim" i zbunjujućim materijalom.

"Pitanje izbora za hrvatsko izvandomovinstvo nije ni spomenuto. Za ovaj značajan dio Hrvata koji žive izvan Hrvatske, a imaju pravo glasa na nacionalnim izborima dogovorom SDP-a i HDZ-a je smanjen na samo tri zastupnika u državnom Saboru. Čemu dopisno i elektronsko glasovanje ako neće biti povećan broj zastupnika iz izvandomovinstva. O čemu se ovdje radi?? Je li to strah od neuspjeha zbog protivljenja jednog dijela medija i javnosti da izvandomovinstvo ima zastupljenost proporcionalno brojnosti birača izašlih na izbore." - pitaju se u HSP-u.

  • 26
  • Tra

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel i predsjednica Saveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) Lidija Jerkić potpisali su na zajedničkom graničnom prijelazu Bregana-Obrežje Zajedničku izjavu o kvalitetnim radnim mjestima, obvezavši se aktivno surađivati na daljnjem razvoju uključivih tržišta rada i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta. Zajednička izjava potpisana je u sklopu tradicionalnih 12. susreta SSSH i ZSSS-a Sindikati bez granica.
Kako je istaknuto, države članice Europske unije koje su ostvarile najbolje rezultate u smanjenju nezaposlenosti i u uspostavi održivih sustava socijalne sigurnosti upravo su zemlje s najviše kvalitetnih radnih mjesta. Ključni alati su sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje.

slika 1
- Ne prihvaćamo tvrdnje kako je bilo kakav posao – dobar posao! U Hrvatskoj je previše egzistencijalno ucijenjenih i trend rasta prekarnosti se mora zaustaviti. Dobro organizirana i funkcionirajuća tržišta rada osiguravaju i broj i kvalitetu radnih mjesta, uz socijalnu uključenost i suzbijanje svih oblika diskriminacije, poručio je tom prilikom Mladen Novosel.


- Dugogodišnja suradnja SSSH i ZSSS odražava međusobni interes radnika. Radnici s obje strane granice suočavaju se s istim problemima, zbog čega je neophodna bliska suradnja i izmjena iskustva. U izazovu vremena, koje dolazi i pojavama novih oblika rada, koja radnike stavljaju u još ovisniji položaj, suradnja je još potrebnija, rekla je Lidija Jerkić.

  • 23
  • Tra

Iz Hrvatske se prema procjenama demografa iselilo više od 80 tisuća građana, od kojih je velika većina mladih.

Zapošljavanje mladih u fokusu je europske politike koja shvaća da su gospodarstvo, tržište rada, zdravstvena zaštita, mirovine, okoliš, međugeneracijska solidarnost i rezultati izbora vođeni upravo demografijom. Europska unija dom je za više od 500 milijuna ljudi, no za razliku od europske, svjetska je populacija rasla brže te je više nego udvostručena u istom razdoblju i danas doseže oko 7,3 milijardi. Zbog sporijeg rasta u EU dugoročno se očekuje i njezin pad, dok s druge strane svjetska populacija bilježi snažan rast, a projekcije govore kako će ona do 2055. premašiti 10 milijardi ljudi.


„Demografska istraživanja o stanju u EU koja je provela Služba za istraživanje Europskoga parlamenta pokazuju da stanovništvo EU sve više stari kako se očekivana životna dob povećava, a stope fertiliteta su niže nego u prošlosti. Svakodnevno svjedočimo kako se i naša zemlja bori s istim problemom. Potrebno je učiniti više te osnažiti odgovarajuće politike kako bismo naše mlade zadržali u Hrvatskoj jer smo suočeni s jednom od najgorih pošasti današnjice, bijelom kugom“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.

woman 2692433 1280


Istraživanje Europskog parlamenta pokazalo je kako se životni vijek stanovništva na razini Europske unije povećao za više od 10 godina u odnosu na rane 1960-e pri čemu žene i dalje u prosjeku žive duže od muškaraca, no zabrinjavajući je trend pada prosječnog broja djece od oko 2,5 djece po ženi 1960. godine na 1,6 danas. To je daleko ispod 2,1 rođenih po ženi što je brojka za koju se smatra da je neophodna za razvijene zemlje u dugoročnom održavanju populacije u odsustvu migracija.


Vidljivo je kako je srednja dob do 2016. porasla u svim državama članicama. Irska populacija pritom ostaje najmlađa s prosječnom dobi od 37 godina. Nasuprot njoj, najstarija populacija jest ona Njemačka s prosječnom dobi od 46 godina dok je u Hrvatskoj ta brojka 42 godine. Prema projekciji Eurostata s početka 2018. godine, Italija će biti zemlja koja će imati najveću prosječnu dob od 46,3 godine te će biti prva od država članica koja će doseći srednju dob od 50 godina do 2029. godine.
Istraživanje također donosi podatke o broju djece po ženi u državama članicama za 2015. godinu iz kojih je vidljivo kako Francuska (s 1,96) ima najveću stopu fertiliteta, dok Portugal (s 1,31) ima najmanju. Ostale države članice s relativno visokim stopama fertiliteta su Irska (1,92), Švedska (1,85) i UK (1,80) dok su na drugom kraju ljestvice uz Portugal, Poljska i Cipar (1,32), Grčka i Španjolska (1,33) te Italija (1,35).


Demograf Stjepan Šterc osvrnuo se na istraživanje kazavši kako je „neupitno da to postaje ključna problematika suvremene Europe i Hrvatske koja se još uvijek politički ne promatra kao ključni problem gospodarskog i ukupnog razvoja, sigurnosno i pitanje i pitanje izvjesne budućnosti“, kazao je Šterc.

Vidljivo je također kako najmanji broj stranih državljana u svojoj zemlji ima Malta (obje vrijednosti na otprilike 0,05 milijuna stanovnika) dok Njemačka daleko vodi ispred svih zemalja s izrazito velikim brojem stranih državljana, kako onih iz drugih članica EU, tako i onih iz ne-EU zemalja. Objašnjenje za ovakvu situaciju u Njemačkoj jest svakako izbjeglička kriza tijekom koje je u Njemačku pristiglo mnogo osoba iz ne-EU zemalja, ali i njezina politika „otvorenih vrata“.
Danas je migracija postala sve važniji i gotovo jedini faktor za širenje ili održavanje populacije EU. I u 2015. i u 2016. prirodni prirast stanovništva bio je blago negativan te je stoga za vidljivi rast stanovništva tih godina „zaslužna“ upravo unutrašnja migracija stanovništva.

travel 778338 1280


Prema tom istraživanju, ti su trendovi kombinirano rezultirali drastičnim starenjem stanovništva u državama članicama EU te padom broja radno sposobne populacije (od 15 do 64 godine). Takav je pad prvi put zabilježen 2010. godine te se očekuje njegov nastavak svake godine do 2060. S druge strane očekuje se kako će se udio stanovništva starijeg od 80 godina do 2050. godine udvostručiti te će dosegnuti udio od 11,4 posto. I dok su 2006. na svaku osobu iznad 65 godina dolazile četiri radno sposobne osobe (15 – 64 godine), prema procjenama do 2050. godine taj će se broj dvostruko smanjiti.


Iako polazna točka, brzina i opseg starenja variraju između država članica, ovisno o njihovim različitim stopama fertiliteta, očekivanom životnom vijeku i razinama migracije, u nadolazećim godinama u svim će državama članicama biti vidljivo daljnje starenje stanovništva. Demografski trendovi utječu na regije EU na različite načine i stoga ne postoji jedinstveni opis svih demografskih kretanja. Ipak, nekoliko osnovnih demografskih generalizacija može se iznijeti. Primjerice, pad stanovništva može se promatrati u dijelovima istočne Europe - baltičkih država, Bugarske, Rumunjske, istočne Njemačke, Portugala, Grčke, Španjolske, Italije, Hrvatske i središnjih regija Francuske. Međutim, nedavni trendovi migracija iz zemalja koje nisu članice EU-a mijenjale su demografsku ravnotežu u različitim regijama EU.


Značajan porast stanovništva zabilježen je u Zapadnoj Irskoj, u Ujedinjenoj Kraljevini, Belgiji, Nizozemskoj, Austriji i u gradskim središtima, kao što su Pariz i London. Kad je u pitanju njihov porast, profitirali su i dijelovi zapadne Njemačke, kao i sjeverna Italija, te južni dio Skandinavije.
Krajnji zaključak istraživanja EPRS i EUI jest da Zemlja kao takva općenito stari, a europsko stanovništvo posebno. Unatoč tome, navode kako će Europljani rođeni danas imati ipak dulji životni vijek zbog poboljšanja zdravstvenih uvjeta i otkrivanja novih tehnologija. U posljednjoj godini za koju su dostupni podaci Eurostata (2015.), zabilježeno je da je životna dob diljem EU-a u prosjeku 63,3 godine za žene i 62,6 godine za muškarce.

  • 19
  • Tra

Kupovina konoplje u Hrvatskoj legalna je u obliku kapsula preko liječničkog recepta od kraja 2015. godine, no ti troškovi mjesečno mogu iznositi i do nekoliko tisuća kuna. Većini građana takva vrsta liječenja i dalje je financijski nedostupna.

 

Trenutno su u tijeku pripreme za potpisivanje peticije za potpunu legalizaciju konoplje u medicinske svrhe u organizaciji Društva multiple skleroze Dubrovačko-neretvanske županije, koje će se održati u subotu, 21. travnja u Dubrovniku. Hrvatska društva multiple skleroze drugih hrvatskih gradova također su krenula s prikupljanjem potpisa u tu svrhu.

stinging nettle 503939 1280

Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) zadužio je voditeljicu hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravku Šuicu da podnese izvješće o upotrebi konoplje u medicinske svrhe. Tema je to koja izaziva sve više pozornosti među hrvatskim građanima jer bi se omogućavanjem korištenja konoplje olakšao svakodnevni život oboljelima od multiple skleroze, malignih bolesti, AIDS-a, epilepsije i sličnih oboljenja. 

 

„Osobito mi je drago što mi je dodijeljeno ovo važno izvješće, posebno zbog toga što ova tema postaje sve važnija u Hrvatskoj. Učinit ću sve da se omogući korištenje konoplje isključivo u medicinske svrhe te da na ovaj način oboljelima olakšamo put ka ozdravljenju. S obzirom da se, kroz rad u grupi Zastupnici protiv raka u Europskom parlamentu, ali i organiziranjem konferencija "Fight&Win" diljem Hrvatske, aktivno bavim borbom protiv raka, posebno me raduje činjenica da je ENVI odbor, između ostalih, odabrao i mene kao autoricu ovog važnog izvješća“, izjavila je ovom prigodom zastupnica Šuica.

Dubravka Suica vote

  • 19
  • Tra

Nogomet se često smatra „jednom od najvažnijih sporednih stvari na svijetu“. Budući da se ove godine u Rusiji tijekom lipnja i srpnja održava Svjetsko nogometno prvenstvo DEKRINA studija istražila je navike i ponašanja osoba koje prate nogomet i nogometne utakmice te utvrditi njihova razmišljanja o uspjehu Hrvatske momčadi na nadolazećem svjetskom prvenstvu.

Jedna od djelatnosti DEKRA-e, agencije specijalizirane za područje ljudskih potencijala, je i istraživanje tržišta. DEKRA posjeduje bazu u koju se prijavljuju osobe različitih profila (različitog spola, dobi, obrazovanja, radnog statusa, zanimanja…) sa željom da sudjeluju u raznovrsnim oblicima istraživanja tržišta.


Od kraja siječnja do početka ožujka 2018. godine provedeno je istraživanje na prigodnom uzorku od 482 osobe oba spola s ciljem utvrđivanja navika i ponašanja osoba koje prate nogomet i nogometne utakmice, te njihovog stava o uspjehu Hrvatske na ovogodišnjem Svjetskom nogometnom prvenstvu.
Više od 50% ispitanika posjećuje nogometne utakmice, no manji broj njih je bio i na dosadašnjim svjetskim/europskim nogometnim prvenstvima. Jedan od potencijalnih razloga može biti veliki trošak odlaska na sam event (cijena karte za utakmice, troškovi prijevoza, troškovi smještaja i sl.).
Preko 40% ispitanika smatra kako će se Hrvatska plasirati u osminu finala na prvenstvu u Rusiji, dok ih više od 30% smatra da će uspjeti doći i do četvrtine finala. Najveći favorit na ovogodišnjem natjecanju po mišljenju ispitanika je Njemačka. U grupnom dijelu prvenstva najbolji rezultat Hrvatske predviđaju u utakmici s Nigerijom, a najlošiji s Argentinom za koju 11% ispitanika misli da bi čak mogla osvojiti prvenstvo.

man 290186 1280
Kao što je i uvriježeno mišljenje, najveći broj muških ispitanika prati utakmice više od 3 sata za vrijeme prvenstva, dok žene prate samo one dane kad igra Hrvatska reprezentacija. Iako veliki broj kafića organizira gledanje utakmica na velikim platnima ili plazma tv-ima, preko 70% naših ispitanika preferira gledati nogometne utakmice kod kuće.
Više od 80% muških ispitanika i 90% ženskih ispitanika nikada nije lagalo šefu kako bi izbjegli posao i bili u mogućnosti pogledati utakmicu. Taj postotak je mnogo manji kada je riječ o izbjegavanju obiteljskih događanja. Njih nije pokušalo izbjeći 64% muškaraca i 83% žena kako bi pratili nogometni dvoboj.
Budući da se klađenje često povezuje s nogometom, iako klađenje na manje iznose, evo kakva je situacija kod ispitanika. Podaci su pokazali kako se preko 44% muškaraca i 16% žena kladilo na nogometne utakmice. Od toga je preko 76% muškaraca i 45% žena osvojilo više puta manje dobitke što ukazuje da prilikom klađenja ne preferiraju riskirati već igraju na „sigurnije“ parove.

stadium 2791693 1280
U posljednjem dijelu ispitnika ispitivali su se prioriteti navijača. Ispitanici su odgovorili kako bi radije izabrali vođenje ljubavi sa svojim/om partnerom/icom naspram gledanja finala svjetskog nogometnog prvenstva. Razlog tome može biti i što svega 3% ispitanika smatra da Hrvatska ima šanse pobijediti na svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji. Ispitanici bi također radije izabrali izlazak s njima najseksipilnijom ženom/muškarcem na svijetu u odnosu na igranje na svjetskom nogometnom prvenstvu te dobitak na lotu naspram sudjelovanja Hrvatske u finalu svjetskog/europskog nogometnom prvenstva.

 

  • 11
  • Tra

U Izvješću o praćenju primjene Zakonodavstva Unije 2016. koje je objavila Europska komisija, a koje je na raspravi u Europskom parlamentu i za koje je hrvatska zastupnica Marijana Petir izvjestiteljica u čak dva odbora (Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbor za prava žena i jednakost spolova), Petir je posebnu pažnju posvetila slučajevima povrede prava u području okoliša s prekograničnom dimenzijom, kao i pravilnom prenošenju pa potom i primjeni europskog prava u budućim državama članicama što je i usvojeno.
„Najbliži primjer nama u Hrvatskoj je svakako primjer Slavonskog Broda i onečišćenja zraka koje je uzorkovano radom obližnje rafinerije Brod u Bosni i Hercegovini. Onečišćenje zraka trpe građani Hrvatske, ali i građani Bosne i Hercegovine. Primjenom europskog prava država koja pristupa Uniji treba usvojiti i primijeniti pravo Unije, smanjiti emisije onečišćujućih tvari u okoliš te osigurati visoku kakvoću zraka za građane toga područja neovisno o granici između država“, rekla je Petir te pozvala BiH da u duhu dobrosusjedskih odnosa i poštujući europsko zakonodavstvo riješi problem onečišćenja zraka kojem je uzrok rad rafinerije u Bosanskom Brodu.

Petir naglašava da je europsko zakonodavstvo zaštite okoliša vrlo kompleksno te da rana implementacija toga prava u postupku pristupanja može pomoći boljem korištenju sredstava pretpristupne pomoći i s druge strane osigurati visoke standarde okoliša i u graničnim područjima Unije.

Što se tiče primjene mehanizama protiv povrede prava Unije, zastupnica Petir je pozdravila dobru prasku rješavanja problema korištenjem EU Pilota, ali smatra da taj mehanizam treba unaprijediti povećanjem transparentnosti postupaka.

Za Hrvatsku postoji podatak da je u 2016. godini rješavano ukupno 30 slučaja putem EU Pilota zbog moguće povrede prava. Podaci govore da Hrvatska poštuje propisane rokove za dostavu obrazloženih odgovora. Međutim, javno nisu dostupni podaci o konkretnim predmetima na koje su se odnosili postupci EU Pilota, ali dostupni podaci Komisije navode kako je osam slučajeva otvoreno u području zaštite okoliša, pet po pitanjima povezanima s mobilnošću i prometom, četiri u vezi s funkcioniranjem zajedničkog tržišta, industrijom, poduzetništvom, te 13 iz drugih područja EU zakonodavstva. Upravo je to i razlog zbog kojih je zastupnica Petir zatražila veću transparentnost toga postupka.

Inače, pritužbe na europskoj razini protiv Republike Hrvatske nastavljaju trend opadanja od vrhunca koji je bio zabilježen 2014.

Glavna područja novopokrenutih prigovora protiv Hrvatske u 2016. godini bilježe se na području financijske stabilnosti, financijskih usluga i tržišta kapitala; zdravlja i sigurnosti hrane; migracija i unutarnjih poslova; unutarnjeg tržišta, industrije, poduzetništva te ostalih relevantnih područja poput komunikacijskih sustava, pravde i zapošljavanja, energetike itd.

Jedno od područja u kojima Hrvatska ponovo bilježi rekordan broj otvaranja novih slučajeva zbog kršenja europskog prava je kašnjenje u prenošenju zakonodavstva EU-a čime se građanima i poduzećima onemogućava da iskoriste zakonske prednosti, stvara se nesigurnost pri primjeni pravila te se narušava funkcioniranje kako unutarnjeg tržišta EU, tako i čitave Unije.

U 2016. godini Komisija je pokrenula 32 nova prekršajna spora protiv Hrvatske. Po pet sporova pokrenuto je u području funkcioniranja zajedničkog tržišta, industrije, poduzetništva, srednjeg i malog poduzetništva i u području zdravstva i sigurnosti hrane. Po četiri nova slučaja pokrenuta su u području zaštite okoliša te u području financijske stabilnosti, financijskih usluga i tržišta kapitala.

Tri slučaja pokrenuta su u području nadležnosti nad migracijama i unutarnjim poslovima. Takvi postupci odnose se primjerice na neprenošenje europskog zakonodavstva u propisanom roku ili kašnjenje prenošenja zbog neobavještavanja o nacionalnim mjerama kojima se provodi transpozicija Direktive o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja ili propusta da se u potpunosti prenesu tri direktive o javnoj nabavi i koncesijama.

Također, postupci zbog povrede propisa iz područja zaštite okoliša uključivali su nepostojanje planova vezanih uz gospodarenje otpadom i programa za prevenciju otpada koji su obvezni prema Okvirnoj direktivi o otpadu, kao i nepridržavanje prenesene Okvirne direktive o otpadu te neadekvatno gospodarenje otpadom u naselju Biljane Donje zbog čega je ovih dana pokrenut i postupak pred Europskim sudom. Također, treba spomenuti i postupak nepoštivanje transpozicije Direktive o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš.

Primjeri postupaka protiv Hrvatske zbog povrede EU prava koji su bili u tijeku na dan 31. prosinca 2016.:
- nepoštivanje odluka Prüm o razmjeni informacija u borbi protiv terorizma i teškog kriminala (Uredba Europskog parlamenta i vijeća o određenim postupcima za razmjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Kosova, s druge strane; Odluka Vijeća o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala);
- propust obavještavanja o transpozicijskim mjerama Duhanske direktive;
- nepostojanje planova vezanih uz gospodarenje otpadom i programa za prevenciju otpada koji su obvezni prema Okvirnoj direktivi o otpadu;
- nepridržavanje transpozicije Okvirne direktiva o otpadu;
- nepridržavanje transpozicije Direktive o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš;
- neadekvatno gospodarenje otpadom u Biljane Donje;
- nepoštivanje odredbi o slobodnom kretanju roba i pravila EU o unutarnjem energetskom tržištu;
- neobavještavanje o svim nacionalnim mjerama transpozicije Direktive o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine (Direktiva o hipotekarnom kreditu);
- posebne ovlasti rezervirane za državu u INI (Industrija nafte d.d.) nakon privatizacije. Pridržavanje ovlasti ove vrste može ograničiti slobodno kretanje kapitala i sloboda poslovnog nastanka garantirane u okviru Ugovora o funkcioniranju Europske unije;
- neobavještavanje o nacionalnim mjerama kojima se provodi transpozicija Direktive o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja;
- smanjena stopa trošarina za male proizvođače etilnog alkohola - ova praksa je potencijalno u suprotnosti s Direktivom o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića (Direktive o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića);
- propust da se u potpunosti prenesu tri direktive o javnoj nabavi i koncesijama;
- diskriminirajući okvir za kupnju licence za sportski ribolov za ne-rezidente što je u suprotnosti s Direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu;
- nepravilno prenošenje i provedba Direktive EU o vozačkim dozvolama;
- ne ratifikacija protokola o pristupanju Međunarodnoj konvenciji Eurocontorol.

Europska komisija još od 1984. godine na zahtjev Europskog parlamenta objavljuje godišnje izvješće o praćenju primjene prava EU-a tijekom prethodne godine. „Izvješća ove vrste, o praćenju primjene Zakonodavstva Unije se provode svake godine jer predstavljaju bitan element nadzora nad primjenom zakonodavstva Europske unije u državama članicama. Pravodobna i ispravna primjena bitna je za funkcioniranje Unije. Samo praćenjem primjene ovog principa ravnopravnosti u državama članicama možemo stvarno procijeniti doseg i učinkovitost europskog zakonodavstva“, rekla je zastupnica Marijana Petir prilikom rasprave o Izvješću o praćenju primjene Zakonodavstva Unije 2016. u Europskom parlamentu.

Postupci nadzora primjene europskog prava uključuju postupke prije utvrđivanja povrede prava i one nakon pokretanja toga postupka. U prvom slučaju Europska komisija na temelju vlastite inicijative provodi provjeru primjene europskoga prava. U 2016. godini Komisija je pokrenula 520 takvih postupaka na razni Unije. Također, EK provjerava primjenu europskoga prava na temelju prigovora javnosti, građana i poduzetnika. U 2016. godina Komisija je zaprimila 3.783 takva prigovora i to većinom iz Italije (753) Španjolske (424) i Francuske (325). Većina prigovora na razini Unije odnosile se na pitanja pravde i prava potrošača (919), zapošljavanja (679) te funkcioniranja unutarnjeg tržišta (483). Uvijek je značajan i udio prigovora zbog poštivanja prava okoliša (348).

U tom segmentu EK je u 2016. godini nakon provjera pokrenula 790 postupaka korištenjem strukturiranog dijaloga putem mehanizma EU Pilota i to 520 na temelju istraživanja na vlastitu inicijativu te 270 na temelju provjerenih pritužbi građana.

„U slučaju utvrđenog kršenja EU prava, EK pokreće postupak povrede EU prava te je u 2016. godini Komisija pokrenula 986 novih postupaka i to najviše u području zakonodavstva iz područja funkcioniranja unutarnjeg tržišta (292), zdravstva i sigurnosti hrane (148), financija (120) te okoliša (89). Procesi zbog povrede prava Unije nisu lagani i traju više godina tako da je na kraju 2016. godine bilo otvoreno 1.657 predmeta“, rekla je Petir.

Na razini Unije najveći broj postupaka u koji su bili u tijeku na dan 31. prosinca 2016. godine bio je vezan uz zakonodavstvo iz područja funkcioniranja unutarnjeg tržišta (270), okoliša (269) te financija (230). Zastupnica Petir pojašnjava da se gotovo polovina postupaka odnosi na kasnu transpoziciju u nacionalno pravo dok se druga polovina odnosi na nepravilnu transpoziciju ili neprimjenu prava. Hrvatska je primjerice na dan 31. prosinca 2016. godine imala otvorena 44 postupka od kojih je 25 postupaka pokrenuto upravo zbog kasnog prenošenja.

U 2016. godini Komisija je zaključila 673 slučaja u raznim fazama postupka od kojih je dio (18) odlučila uputiti na postupanje Sudu EU.

Sud EU u 2016. godini donio je 28 presuda od kojih se niti jedna nije odnosila na Republiku Hrvatsku. Od 28 presuda samo su dvije bile u korist država članica dok su ostale potvrdile nalaz Komisije. U 2016. godini Sud EU je dosudio novčane kazne u dva slučaja i to protiv Grčke i Portugala. Na dan 31. prosinca 2016. godine na Sudu EU u fazi postupka bilo je 95 predmeta.

Petir je rekla kako bez sigurnosti u vladavinu prava i poštivanja istih pravila koja vrijede za sve u društvu i u svim državama članicama, nema sigurnosti, nema investicija, nema napretka. “Većina građana Hrvatske koje su svojim glasom poduprli ulazak Hrvatske u EU jednom od najvećih vrijednosti Unije smatrali su vladavinu prava. Od stjecanja vlastite neovisnosti pa do ulaska Hrvatske u EU, važnost funkcioniranja pravne države bila je tada, ali i danas, vrlo visoko na ljestvici prioriteta naših građana, te sam se uvjerila kako je pitanje vladavine prava važno i za građane drugih država članica,” rekla je Petir.

Izvješće Komisije o primjeni prava u 2016. godini daje mnogo podataka o provedbi mehanizama nužnih za djelotvornu primjenu prava, ali i statistiku postupaka vezanih za određena područja primjene europskog prava. Od problema u primjeni europskog prava vezanih uz nadležnost Odbora za zaštitu okoliša, zastupnica Petir ističe povećanje ukupnog broja povreda prava te povećanje broja povrede prava u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu u područjima zdravlja i sigurnosti hrane.

U odnosu na 2015. godinu broj podnesenih prigovora građana porastao je s 3450 na 3783 slučaja, broj novih EU pilota smanjen je s 881 na 790 a broj otvorenih EU pilota na kraju 2016. godine smanjen je s 1260 na kraju 2015. na 1175 otvorenih postupaka. U 2016. godini porastao je i broj otvorenih postupaka zbog povrede prava EU i to s 1368 na 1657 predmeta. U 2016. godini broj postupaka zbog povrede prava EU porastao je u području zdravlja i sigurnosti hrane na 147 predmeta te se počeo samostalno pojavljivati u statistikama. Smatra se da je tomu razlog nepravovremeno prenošenje nove Direktive o utvrđivanju standarda kvalitete i sigurnosti za postupke darivanja, prikupljanja, testiranja, obrade, čuvanja, skladištenja i distribucije tkiva i stanica iz područja zdravstva te Direktive o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilica i Direktive o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu svinja iz područja dobrobiti životinja.

  • 09
  • Tra

Motel "Maslenica" kod Masleničkog mosta u općini Jasenice (Zadarska županija) je bio u sastavu Nacionalnog parka Plitvička jezera, a kojega je prije 19 - godina kupio Ivan Strika hrvatski iseljenik iz Australije, koji je podrijetlom iz Lovinca, Općina Poličnik. Motel plitvice je i nakon 19 godina od kupnje  i dalje devastiran i neobnovljen.

 

U vezi prodaje Motela "Maslenice"  SHZ je sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama zatražio od NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERApo kojim uvjetima je prodan navedeni objektIvanu Striki.

Dostavljamo hrvatskoj javnosti odgovor Nacionalnog parka plitvička jezera:

 

Poštovani , 

Nastavno na e-mail Ustanove od 26. ožujka 2018. godine, te nakon izvršene provjere podataka iz arhive Ustanove ovim putem Vam odgovaramo na Vaš zahtjev za pristup informacijama kako slijedi. 

Dana 19. srpnja 1999. godine sklopljen je Ugovor o prodaji nekretninaizmeđu Ustanove kao prodavatelja i g. Ivana Strike kao kupca, kojim Ugovorom je Ustanova prodala g. Striki nekretnine u Maslenici koje u naravi predstavljaju Motel „Maslenicu" i pripadajuće zemljište ukupne površine 58 300 m2 za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 100.000,00 DEM uvećanu za iznos komunalne naknade od 40.000,00 DEM. Prije sklapanja navedenog Ugovora o prodaji nekretnina Ustanova je dobila suglasnost Upravnog vijeća Ustanove (25. rujna 1998. godine), kao i Vlade Republike Hrvatske (18. prosinca 1998. godine).

Stranica 3 od 313

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se