Hrvatska

  • 02
  • Svi

"Srbi kontinuirano lažu kao što to ovih dana radi u sredstvima informiranja srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić navodeći da Srbija u Drugom svjetskom ratu nije bila uz Hitlera i provodila holokaust." - tvrde u jutros poslanom priopćenju iz Stranke hrvatskog zajedništva.

Prenosimo priopćenje:

"Iz knjige Ljubice Štefan, „Mitovi i zatajena povijest", Zagreb,1999., str.80.,81.,82.,86.,88.,90.,91., navodimo:

Uoči Drugog svjetskog rata u Srbiji je bujao i razbuktavao se anitisemitizam, pri čemu su glavni generatori bili fašistička stranka „Zbor" Dimitrija Ljotića i visoki crkveni velikodostojnici, kao i crkveni tisak. Uzor i ideal za Ljotića bio je vođa Trećeg Reicha, kojega je veličao. Veliki broj pravoslavnih svećenika bili su vrlo aktivni članovi „Zbora". Najistaknutiji među njima bio je glavni ideolog pravoslavlja i antisemitizma u srpskoj crkvi episkop Nikolaj Velimirović, koji je već 1934. godine dobio od Hitlera odličje. Vjerojatno u znak zahvalnosti on je 1935. u svojoj knjižici o sv. Savi pisao: „Mora se odati poštovanje sadašnjem nemačkom vođi, koji je u XX veku došao na ideju Svetog Save i kao laik poduzeo u svom narodu posao koji priliči jedino svetitelju, geniju i heroju". Nekoliko godina kasnije 1939.-on javno propovijeda rasizam. „Mi smo ljudi arijevske rase, kojoj je sudba dodelila počasnu ulogu...da plemena slabije rase i niže vere ne bi...". U „Glasniku Srpske pravoslavne patrijaršije" nisu bili rijetki slučajevi ovakvog pisanja o Židovima: „Jevreji su neprijatelj lukav kao zmija i opasan". U tom listu objavljene su i ove izjave tadašnjeg patrijarha Varnave dane njemačkim novinama 1937. godine: „ Fuhrer vodi borbu koja služi na korist celom čovečanstvu", „Bog je poslao nemačkom narodu jednog dalekovidnog Fuhrera. Mi verujemo njegovoj iskrenoj reči." Nešto prije toga Varnava je nazvao sovjetsku vlast „židovskom varaličkom bandom".

Zahvaljujući zdušnoj suradnji svih srpskih vlasti i policije s Nijemcima, esesovac Harald Turner već je sredinom 1942. godine izvijestio: „Srbija (je) zemlja u kojoj je pitanje Židova i Cigana riješeno.". Franz Rademacher iz nacističkog Ministarstva vanjskih poslova javio je: „Židovsko pitanje u Srbiji nije više akutno, sada samo preostaje da se riješe zakonska pitanja koja se tiču imovine". Šef njemačke službe sigurnosti u Srbiji A. Schafer pohvalio se: Beograd-jedini veći grad Europe očišćen od Židova, postao je Judenfrei". Podsjetimo na povijesnu činjenicu: neslavno prvo mjesto u Europi u genocidu nad Židovima Srbija je zauzela samo tri mjeseca poslije sastanka Reinharda Heydricha, šefa njemačke službe sigurnosti, Heinricha Eichmanna, šefa specijalnog odijela za Židove održanog 20. Siječnja 1942. Godine na jezeru Wansee kraj Berlina, kada je donijeta odluka da se (tek!) pristupi „ konačnom rješenju židovskog pitanja".

Židove u Srbiji nisu hvatali i ubijali samo Nijemci, nego i srpska policija, Nedićevi dobrovoljci i četnici. Većina srpskih Židova ubijena je u logorima Banjica i Sajmište. Nijedan Židov nikada nije uspio pobjeći iz logora. Najveći dio srpskih Židova ubijen je u logoru Sajmište. Pretpostavlja se da broj žrtava najmanje 11.000.

Nije uopće poznato da je itko od pravoslavnih svećenika u Srbiji spasio ma i jednog Židova ili bar to pokušao, ali su neki od njih nerijetko u svojim propovijedima otvoreno izražavali antisemitske stavove, huškajući tako svoju pastvu protiv Židova. A mitropolit Josif, kao poglavar srpske crkve, u ratno vrijeme mirno je stavio svoj potpis ispod naredbe da je Židovima zabranjen prijelaz u pravoslavnu vjeru, iako bi to za njih bila slamka spasa. Tri episkopa prva su stavili svoje potpise na „Apel srpskom narodu", kojim intelektualna elita Srbije, njih preko 500, kolovoza 1941. godine javno izražava podršku okupatorima i kvislinzima, što je jedinstven slučaj u Europi u tom ratnom vihoru."

  • 02
  • Svi

Jučer u 12,20 na letu TUI Airways-a iz London Gatwick-a za Pulu prvi puta je u Zračnu luku Pula sletio zrakoplov Boeing 787 – 900 Dreamliner.

IMG 3951


Zrakoplov Boeing 787 – 900 Dreamliner je širokotrupni zrakoplov srednje veličine koji se najčešće koristi za tzv. „long haul“ destinacije. Kapacitet zrakoplova kompanije TUI jest 345 sjedišta s maksimalnim doletom od preko 14.000 kilometara. To je prvi zrakoplov u povijesti koji je konstruiran pretežno od lakih kompozitnih materijala i s kombinacijom dvaju motora najnovije generacije s potiskom od 320 kN (po motoru) smanjuje potrošnju za 20% u odnosu na zrakoplov te veličine (Boeing 767).

IMG 3936


Zrakoplov je isto tako usklađen s najstrožim ekološkim zahtjevima što se tiče buke i emisije štetnih plinova.

"Ovo je prvi puta da je zrakoplov ovog tipa sletio u Pulu i velika nam je čast ugostiti ga na našoj zračnoj luci. Za sve znatiželjne posjetitelje zračne luke ovaj će zrakoplov prometovati svakog utorka u periodu od 1. svibnja do 2. listopada s predviđenim vremenom dolaska u 12:35 sati." - istaknuo je direktor zračne luke Svemir Radmilo. Pula je ove godine uvela petnaestak novih linija te će biti povezana s ukupno šezdeset gradova. Ove godine očekuje se 700 000 putnika što je impresivno i hvalevrijedno povećanje od petnaest posto u odnosu na lani.

IMG 3932

Na vrlo kreativan način djelatnici zračne luke omogućili su i svim pratiteljima na društvenim mrežama unutarnje razgledavanje zrakoplova i razgovor s pilotom u kabini koji i vi možete pogledati na njihovoj službenoj Facebook stranici.

  • 01
  • Svi

U Hrvatskoj je prvi svibnja prvi puta obilježen još 1890. godine.

U spomen na velike radničke prosvjede koji su se održali u Chicagu 1. svibnja 1886. godine taj datum se diljem svijeta obilježava kao Međunarodni praznik rada.

Zamah industrijalizacije u 19. stoljeću obilježio je nemilosrdno iskorištavanje mase radnika od vlasnika i poslodavaca. Male nadnice, dnevni rad i do 18 sati, iskorištavanje dječje radne snage i život na rubu egzistencije rezultirali su nizom štrajkova u kojima su se zahtjevali dostojniji uvjeti rada i života. Najveći radnički pokreti dogodili su se u zemlji koja je imala najbrže rastuću industriju – SAD-u.

Vrhunac se dogodio u Chicagu kada je na ulice izašla masa od oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Vlast je na prosvjednike poslala jake policijske snage te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

Tri godine kasnije na prvom kongresu Druge internacinale odlučeno je da će se svakog 1. svibnja održavati prosvjedi dok god radnici ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao Međunarodni dan opće solidarnosti radništva.

Trebalo je proći nekoliko desetljeća dok su se radnici, prvestveno u demokratskim zemljama, djelovanjem sve jačih sindikata uspjeli izboriti za svoja prava sporazumjevajući se s poslodavcima uz posredovanje države. U totalitarnim režimima i nerazvijenim državama radnici su bili zaštićeni samo deklarativno, a u stvari su bili izrabljivani za boljitak države.

U Hrvatskoj je prvi svibnja prvi puta obilježen još 1890. godine kada su radnici također tražili prava sažeta u zahtjeve tri osmice. U Zagrebu je održano niz skupova i prosvjeda, a najveći je održan u zgradi Hrvatskog doma gdje su govornici naglašavali: “Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi”.

U neovisnoj Hrvatskoj 1996. godine Sabor je donio odluku da je 1. svibnja neradni dan koji se obilježava kao praznik pod nazivom Blagdan rada, to je izmjenjeno 2001. godine kada je službeni naziv izmjenjen u Praznik rada.

piše: Dražen Krajcar/izvor: povijest.hr

  • 30
  • Tra

Povodom Međunarodnog dana odgoja bez batina Hrabri telefon predstavio je rezultate istraživanja o stavovima o tjelesnom kažnjavanju djece provedenom u sklopu projekta Od politike do stvarnosti – promjena stavova i praksi od tjelesnog kažnjavanja do mjera za zaštitu djece, provedenog tijekom kolovoza 2017.

Istraživanje je provedeno online, a rezultati se temelje na reprezentativnom uzorku od 500 sudionika iz cijele Republike Hrvatske. Istraživanje je utvrdilo da:
• svaka druga osoba (52%) smatra da se tjelesno kažnjavanje generalno ne bi trebalo koristiti, no smatra ga opravdanim u nekim situacijama.
• nešto manje od dvije petine sudionika (39%) prepoznaje štetnost tjelesnog kažnjavanja i smatra da se ono nikada ne bi trebalo koristiti.
• svaki treći sudionik (34%) smatra da tjelesno kažnjavanje ne bi trebalo zabraniti roditeljima u odgoju djece.
• Zabrinjavajuća je informacija kako čak 41% sudionika ne zna je li tjelesno kažnjavanje u RH zakonom zabranjeno.

first aid 1882049 1280

Ovaj dvogodišnji projekt provodi se na području Hrvatske, Latvije i Poljske, a usmjeren je na suzbijanje i prevenciju tjelesnog kažnjavanja djece u uključenim zemljama kroz suradnju i razmjenu iskustava između relevantnih dionika i stručnjaka.

„Rezultati ukazuju na to da građani i dalje smatraju da je tjelesno kažnjavanje opravdano u nekim situacijama, smatraju ga učinkovitom odgojnom metodom i imaju slabu svijest o zakonskoj zabrani tjelesnog kažnjavanja u Hrvatskoj. Jedan od glavnih ciljeva projekta je osnažiti stručnjake iz dječjih vrtića u radu s roditeljima, posebice o problematici tjelesnog kažnjavanja. Kada govorimo o predškolskoj dobi, govorimo o kritičnom razvojnom razdoblju u kojemu roditelji često ne znaju kako drugačije postupiti. Zajednički cilj nam je biti uz roditelje onda kada im je podrška najpotrebnija i pomoći im prepoznati učinkovito i pozitivno roditeljstvo u njima samima. Već godinama im pružamo podršku putem našeg Hrabrog telefona za mame i tate (0800-0800), a sada smo to mogli činiti i putem ovog projekta.“, istaknula je Hana Hrpka, prof. psihologije, predsjednica Hrabrog telefona.
Hrabri telefon na temelju dobivenih rezultata radi na osnaživanju stručnjaka predškolskih ustanova kako bi roditeljima informacije o tjelesnom kažnjavanju bile što dostupnije i kako bi pomogli promjeni slike o tjelesnom kažnjavanju u hrvatskom društvu.

Istraživanje je za Hrabri telefon provela tvrtka Kantar Millward Brown. Detaljniji rezultati istraživanja dostupni su na linku: http://bit.ly/Hrabri_tjelesnokaznjavanje

child 1154951 1280

  • 27
  • Tra

Treća po redu konferencija „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“, u organizaciji voditeljice hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravke Šuice, održana je u prepunoj konferencijskoj dvorani hotela Osijek.

Svoja iskustva u liječenju onkoloških bolesti kao pacijenti, političari i liječnici, iznijeli su ministar zdravstva Republike Hrvatske prof. dr. sc. Milan Kujundžić, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, bivši slovenski premijer Alojz Peterle (MEP), stručni tajnik Hrvatske lige protiv raka doc. dr. sc. Domagoj Eljuga, ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Osijek doc. dr. sc. Željko Zubčić, osnivačica portala i udruge „Nismo same“ te kandidatkinja za nagradu „Europski građanin“ Ivana Kalogjera Brkić, kao i članovi Hrvatske lige protiv raka te osobe oboljele od raka.


Kao i na dosadašnjim konferencijama, i u Osijeku je cilj bio ustvrditi zajedničke smjernice u borbi protiv karcinoma te pronaći način kako poboljšati kvalitetu života svih onih koji su zahvaćeni ovom teškom bolešću.

Suica FightWin konferencija Osijek
Dubravka Šuica istaknula je kako brz razvoj medicine i novih metoda liječenja svakim danom pružaju novu šansu ljudima oboljelima od karcinoma. „U ovom trenutku znanstvenici istražuju tisuće lijekova koji će već sutra nekome promijeniti i spasiti život, a većina tih lijekova upravo je za onkološke bolesti. To mi daje vjeru u budućnost i sigurna sam da to bolesnicima daje snagu za ustrajnost u borbi s bolešću“, poručila je zastupnica Šuica.


Na konferenciji se mogao čuti zabrinjavajući podatak o niskom odazivu na postojeće programe ranog otkrivanja karcinoma, što pak smanjuje šanse oboljelih osoba da nakon dijagnoze dobiju pravovremeno i prikladno liječenje. Ministar Kujundžić, naglasivši kako je i sam vodio borbu s karcinomom, najavio je nove screeninge na kojima će građani moći besplatno dobiti pregled ako sumnjaju na rak.


Ivana Kalogjera Brkić ustvrdila je: „S edukacijom je važno krenuti od najranije dobi. Postoji velika stigma u našem društvu po pitanju oboljelih od raka. Mnogo ljudi tijekom i nakon liječenja ostaje bez posla što postaje sve veći socijalni problem budući da od raka obolijevaju sve mlađi i mlađi ljudi, a radno zakonodavstvo ide u smjeru produženja radnog vijeka“.

laboratory 2815641 1280
U Hrvatskoj se u posljednje vrijeme sve više govori o važnosti kliničkih ispitivanja, a nedavne odluke Vlade otvorile su nove mogućnosti bolesnicima, podsjetila je Šuica. „Pacijenti koji sudjeluju u kliničkim ispitivanjima imaju mogućnost pristupa najnovijim lijekovima, kojih inače nema na tržištu Republike Hrvatske. To je posebno izraženo u slučaju onkoloških pacijenata kojima su klinička ispitivanja često zadnja, ali i najbolja mogućnost za nastavak liječenja i produljenje života, kao i u slučaju rijetkih bolesti. Najvažnije, velik broj pacijenata dobio bi priliku za liječenje najnovijim terapijama, bez ikakvog troška za hrvatski zdravstveni sustav“, zaključila je Dubravka Šuica.


Na konferenciji je istaknuta potreba implementacije sveobuhvatnog Nacionalnog plana borbe protiv raka po uzoru na druge europske države kako bi se građanima osigurala bolja prevencija, dijagnostika i liječenje učinkovitim terapijama. Europska pučka stranka (EPP) je također prepoznala ovaj problem i usvojila strategiju za borbu protiv karcinoma. Nakon uspješnih konferencija Fight&Win u Dubrovniku, Splitu i Osijeku, slijede još konferencije u Varaždinu, Rijeci i Zadru, a velika završna konferencija održat će se krajem godine u Zagrebu uz potporu Vlade RH i premijera Andreja Plenkovića koji podržava ovu akciju buđenja svijesti u javnosti o borbi protiv raka i želi da se Hrvatska sustavno i što aktivnije angažira u toj borbi.

  • 26
  • Tra

Kozmetičke i čudne izmjene izbornog zakona kako u svojoj drugoj referendumskoj inicijativi predlaže grupacija okupljena oko Željke Markić i Krešimira Planinića, unose zbrku u državotvorno biračko tijelo, nisu dostatne i smatramo ih u ovom trenutku nepotrebnim, zbunjujućim i kontraproduktivnim iz više razloga.- ističe Karlo Starčević, predsjednik HSP-a.

"Prvi i najbitniji razlog je da nam ne trebaju kozmetičke promjene samo izbornog Zakona, (kojega je gđa. Markićka sa svojim asistentom Planinićem već provodila) nego korjenite promjene nakaradnog jugokomunističkog političkog sustava.

Drugi je i ne manje važan razlog da je referendum pokrenut ad hoc i da nikome nije jasno što se želi postići i koji su ciljevi referendumske inicijative. Nejasno je želi li se na krilima druge referendumske inicijative, one o Otkazivanju Istanbulske konvencije (koju HSP podržava) uzeti dio medijskog kolača i lakše odradi Izbornu inicijativu budući da se radi o sličnim ili istim volonterima ili je cilj unijeti posvemašnji nered i razdor u obje inicijative? Čini nam se ovo drugo." - nastavlja.

Nadalje, pitanja do sada nisu jasno i decidirano prezentirana, a u javnost se izlazi sa - kako tvrdi - „sirovim" i zbunjujućim materijalom.

"Pitanje izbora za hrvatsko izvandomovinstvo nije ni spomenuto. Za ovaj značajan dio Hrvata koji žive izvan Hrvatske, a imaju pravo glasa na nacionalnim izborima dogovorom SDP-a i HDZ-a je smanjen na samo tri zastupnika u državnom Saboru. Čemu dopisno i elektronsko glasovanje ako neće biti povećan broj zastupnika iz izvandomovinstva. O čemu se ovdje radi?? Je li to strah od neuspjeha zbog protivljenja jednog dijela medija i javnosti da izvandomovinstvo ima zastupljenost proporcionalno brojnosti birača izašlih na izbore." - pitaju se u HSP-u.

  • 26
  • Tra

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel i predsjednica Saveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) Lidija Jerkić potpisali su na zajedničkom graničnom prijelazu Bregana-Obrežje Zajedničku izjavu o kvalitetnim radnim mjestima, obvezavši se aktivno surađivati na daljnjem razvoju uključivih tržišta rada i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta. Zajednička izjava potpisana je u sklopu tradicionalnih 12. susreta SSSH i ZSSS-a Sindikati bez granica.
Kako je istaknuto, države članice Europske unije koje su ostvarile najbolje rezultate u smanjenju nezaposlenosti i u uspostavi održivih sustava socijalne sigurnosti upravo su zemlje s najviše kvalitetnih radnih mjesta. Ključni alati su sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje.

slika 1
- Ne prihvaćamo tvrdnje kako je bilo kakav posao – dobar posao! U Hrvatskoj je previše egzistencijalno ucijenjenih i trend rasta prekarnosti se mora zaustaviti. Dobro organizirana i funkcionirajuća tržišta rada osiguravaju i broj i kvalitetu radnih mjesta, uz socijalnu uključenost i suzbijanje svih oblika diskriminacije, poručio je tom prilikom Mladen Novosel.


- Dugogodišnja suradnja SSSH i ZSSS odražava međusobni interes radnika. Radnici s obje strane granice suočavaju se s istim problemima, zbog čega je neophodna bliska suradnja i izmjena iskustva. U izazovu vremena, koje dolazi i pojavama novih oblika rada, koja radnike stavljaju u još ovisniji položaj, suradnja je još potrebnija, rekla je Lidija Jerkić.

  • 23
  • Tra

Iz Hrvatske se prema procjenama demografa iselilo više od 80 tisuća građana, od kojih je velika većina mladih.

Zapošljavanje mladih u fokusu je europske politike koja shvaća da su gospodarstvo, tržište rada, zdravstvena zaštita, mirovine, okoliš, međugeneracijska solidarnost i rezultati izbora vođeni upravo demografijom. Europska unija dom je za više od 500 milijuna ljudi, no za razliku od europske, svjetska je populacija rasla brže te je više nego udvostručena u istom razdoblju i danas doseže oko 7,3 milijardi. Zbog sporijeg rasta u EU dugoročno se očekuje i njezin pad, dok s druge strane svjetska populacija bilježi snažan rast, a projekcije govore kako će ona do 2055. premašiti 10 milijardi ljudi.


„Demografska istraživanja o stanju u EU koja je provela Služba za istraživanje Europskoga parlamenta pokazuju da stanovništvo EU sve više stari kako se očekivana životna dob povećava, a stope fertiliteta su niže nego u prošlosti. Svakodnevno svjedočimo kako se i naša zemlja bori s istim problemom. Potrebno je učiniti više te osnažiti odgovarajuće politike kako bismo naše mlade zadržali u Hrvatskoj jer smo suočeni s jednom od najgorih pošasti današnjice, bijelom kugom“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.

woman 2692433 1280


Istraživanje Europskog parlamenta pokazalo je kako se životni vijek stanovništva na razini Europske unije povećao za više od 10 godina u odnosu na rane 1960-e pri čemu žene i dalje u prosjeku žive duže od muškaraca, no zabrinjavajući je trend pada prosječnog broja djece od oko 2,5 djece po ženi 1960. godine na 1,6 danas. To je daleko ispod 2,1 rođenih po ženi što je brojka za koju se smatra da je neophodna za razvijene zemlje u dugoročnom održavanju populacije u odsustvu migracija.


Vidljivo je kako je srednja dob do 2016. porasla u svim državama članicama. Irska populacija pritom ostaje najmlađa s prosječnom dobi od 37 godina. Nasuprot njoj, najstarija populacija jest ona Njemačka s prosječnom dobi od 46 godina dok je u Hrvatskoj ta brojka 42 godine. Prema projekciji Eurostata s početka 2018. godine, Italija će biti zemlja koja će imati najveću prosječnu dob od 46,3 godine te će biti prva od država članica koja će doseći srednju dob od 50 godina do 2029. godine.
Istraživanje također donosi podatke o broju djece po ženi u državama članicama za 2015. godinu iz kojih je vidljivo kako Francuska (s 1,96) ima najveću stopu fertiliteta, dok Portugal (s 1,31) ima najmanju. Ostale države članice s relativno visokim stopama fertiliteta su Irska (1,92), Švedska (1,85) i UK (1,80) dok su na drugom kraju ljestvice uz Portugal, Poljska i Cipar (1,32), Grčka i Španjolska (1,33) te Italija (1,35).


Demograf Stjepan Šterc osvrnuo se na istraživanje kazavši kako je „neupitno da to postaje ključna problematika suvremene Europe i Hrvatske koja se još uvijek politički ne promatra kao ključni problem gospodarskog i ukupnog razvoja, sigurnosno i pitanje i pitanje izvjesne budućnosti“, kazao je Šterc.

Vidljivo je također kako najmanji broj stranih državljana u svojoj zemlji ima Malta (obje vrijednosti na otprilike 0,05 milijuna stanovnika) dok Njemačka daleko vodi ispred svih zemalja s izrazito velikim brojem stranih državljana, kako onih iz drugih članica EU, tako i onih iz ne-EU zemalja. Objašnjenje za ovakvu situaciju u Njemačkoj jest svakako izbjeglička kriza tijekom koje je u Njemačku pristiglo mnogo osoba iz ne-EU zemalja, ali i njezina politika „otvorenih vrata“.
Danas je migracija postala sve važniji i gotovo jedini faktor za širenje ili održavanje populacije EU. I u 2015. i u 2016. prirodni prirast stanovništva bio je blago negativan te je stoga za vidljivi rast stanovništva tih godina „zaslužna“ upravo unutrašnja migracija stanovništva.

travel 778338 1280


Prema tom istraživanju, ti su trendovi kombinirano rezultirali drastičnim starenjem stanovništva u državama članicama EU te padom broja radno sposobne populacije (od 15 do 64 godine). Takav je pad prvi put zabilježen 2010. godine te se očekuje njegov nastavak svake godine do 2060. S druge strane očekuje se kako će se udio stanovništva starijeg od 80 godina do 2050. godine udvostručiti te će dosegnuti udio od 11,4 posto. I dok su 2006. na svaku osobu iznad 65 godina dolazile četiri radno sposobne osobe (15 – 64 godine), prema procjenama do 2050. godine taj će se broj dvostruko smanjiti.


Iako polazna točka, brzina i opseg starenja variraju između država članica, ovisno o njihovim različitim stopama fertiliteta, očekivanom životnom vijeku i razinama migracije, u nadolazećim godinama u svim će državama članicama biti vidljivo daljnje starenje stanovništva. Demografski trendovi utječu na regije EU na različite načine i stoga ne postoji jedinstveni opis svih demografskih kretanja. Ipak, nekoliko osnovnih demografskih generalizacija može se iznijeti. Primjerice, pad stanovništva može se promatrati u dijelovima istočne Europe - baltičkih država, Bugarske, Rumunjske, istočne Njemačke, Portugala, Grčke, Španjolske, Italije, Hrvatske i središnjih regija Francuske. Međutim, nedavni trendovi migracija iz zemalja koje nisu članice EU-a mijenjale su demografsku ravnotežu u različitim regijama EU.


Značajan porast stanovništva zabilježen je u Zapadnoj Irskoj, u Ujedinjenoj Kraljevini, Belgiji, Nizozemskoj, Austriji i u gradskim središtima, kao što su Pariz i London. Kad je u pitanju njihov porast, profitirali su i dijelovi zapadne Njemačke, kao i sjeverna Italija, te južni dio Skandinavije.
Krajnji zaključak istraživanja EPRS i EUI jest da Zemlja kao takva općenito stari, a europsko stanovništvo posebno. Unatoč tome, navode kako će Europljani rođeni danas imati ipak dulji životni vijek zbog poboljšanja zdravstvenih uvjeta i otkrivanja novih tehnologija. U posljednjoj godini za koju su dostupni podaci Eurostata (2015.), zabilježeno je da je životna dob diljem EU-a u prosjeku 63,3 godine za žene i 62,6 godine za muškarce.

Stranica 3 od 314

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se