Hrvatska

  • 19
  • Tra

Kupovina konoplje u Hrvatskoj legalna je u obliku kapsula preko liječničkog recepta od kraja 2015. godine, no ti troškovi mjesečno mogu iznositi i do nekoliko tisuća kuna. Većini građana takva vrsta liječenja i dalje je financijski nedostupna.

 

Trenutno su u tijeku pripreme za potpisivanje peticije za potpunu legalizaciju konoplje u medicinske svrhe u organizaciji Društva multiple skleroze Dubrovačko-neretvanske županije, koje će se održati u subotu, 21. travnja u Dubrovniku. Hrvatska društva multiple skleroze drugih hrvatskih gradova također su krenula s prikupljanjem potpisa u tu svrhu.

stinging nettle 503939 1280

Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) zadužio je voditeljicu hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravku Šuicu da podnese izvješće o upotrebi konoplje u medicinske svrhe. Tema je to koja izaziva sve više pozornosti među hrvatskim građanima jer bi se omogućavanjem korištenja konoplje olakšao svakodnevni život oboljelima od multiple skleroze, malignih bolesti, AIDS-a, epilepsije i sličnih oboljenja. 

 

„Osobito mi je drago što mi je dodijeljeno ovo važno izvješće, posebno zbog toga što ova tema postaje sve važnija u Hrvatskoj. Učinit ću sve da se omogući korištenje konoplje isključivo u medicinske svrhe te da na ovaj način oboljelima olakšamo put ka ozdravljenju. S obzirom da se, kroz rad u grupi Zastupnici protiv raka u Europskom parlamentu, ali i organiziranjem konferencija "Fight&Win" diljem Hrvatske, aktivno bavim borbom protiv raka, posebno me raduje činjenica da je ENVI odbor, između ostalih, odabrao i mene kao autoricu ovog važnog izvješća“, izjavila je ovom prigodom zastupnica Šuica.

Dubravka Suica vote

  • 19
  • Tra

Nogomet se često smatra „jednom od najvažnijih sporednih stvari na svijetu“. Budući da se ove godine u Rusiji tijekom lipnja i srpnja održava Svjetsko nogometno prvenstvo DEKRINA studija istražila je navike i ponašanja osoba koje prate nogomet i nogometne utakmice te utvrditi njihova razmišljanja o uspjehu Hrvatske momčadi na nadolazećem svjetskom prvenstvu.

Jedna od djelatnosti DEKRA-e, agencije specijalizirane za područje ljudskih potencijala, je i istraživanje tržišta. DEKRA posjeduje bazu u koju se prijavljuju osobe različitih profila (različitog spola, dobi, obrazovanja, radnog statusa, zanimanja…) sa željom da sudjeluju u raznovrsnim oblicima istraživanja tržišta.


Od kraja siječnja do početka ožujka 2018. godine provedeno je istraživanje na prigodnom uzorku od 482 osobe oba spola s ciljem utvrđivanja navika i ponašanja osoba koje prate nogomet i nogometne utakmice, te njihovog stava o uspjehu Hrvatske na ovogodišnjem Svjetskom nogometnom prvenstvu.
Više od 50% ispitanika posjećuje nogometne utakmice, no manji broj njih je bio i na dosadašnjim svjetskim/europskim nogometnim prvenstvima. Jedan od potencijalnih razloga može biti veliki trošak odlaska na sam event (cijena karte za utakmice, troškovi prijevoza, troškovi smještaja i sl.).
Preko 40% ispitanika smatra kako će se Hrvatska plasirati u osminu finala na prvenstvu u Rusiji, dok ih više od 30% smatra da će uspjeti doći i do četvrtine finala. Najveći favorit na ovogodišnjem natjecanju po mišljenju ispitanika je Njemačka. U grupnom dijelu prvenstva najbolji rezultat Hrvatske predviđaju u utakmici s Nigerijom, a najlošiji s Argentinom za koju 11% ispitanika misli da bi čak mogla osvojiti prvenstvo.

man 290186 1280
Kao što je i uvriježeno mišljenje, najveći broj muških ispitanika prati utakmice više od 3 sata za vrijeme prvenstva, dok žene prate samo one dane kad igra Hrvatska reprezentacija. Iako veliki broj kafića organizira gledanje utakmica na velikim platnima ili plazma tv-ima, preko 70% naših ispitanika preferira gledati nogometne utakmice kod kuće.
Više od 80% muških ispitanika i 90% ženskih ispitanika nikada nije lagalo šefu kako bi izbjegli posao i bili u mogućnosti pogledati utakmicu. Taj postotak je mnogo manji kada je riječ o izbjegavanju obiteljskih događanja. Njih nije pokušalo izbjeći 64% muškaraca i 83% žena kako bi pratili nogometni dvoboj.
Budući da se klađenje često povezuje s nogometom, iako klađenje na manje iznose, evo kakva je situacija kod ispitanika. Podaci su pokazali kako se preko 44% muškaraca i 16% žena kladilo na nogometne utakmice. Od toga je preko 76% muškaraca i 45% žena osvojilo više puta manje dobitke što ukazuje da prilikom klađenja ne preferiraju riskirati već igraju na „sigurnije“ parove.

stadium 2791693 1280
U posljednjem dijelu ispitnika ispitivali su se prioriteti navijača. Ispitanici su odgovorili kako bi radije izabrali vođenje ljubavi sa svojim/om partnerom/icom naspram gledanja finala svjetskog nogometnog prvenstva. Razlog tome može biti i što svega 3% ispitanika smatra da Hrvatska ima šanse pobijediti na svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji. Ispitanici bi također radije izabrali izlazak s njima najseksipilnijom ženom/muškarcem na svijetu u odnosu na igranje na svjetskom nogometnom prvenstvu te dobitak na lotu naspram sudjelovanja Hrvatske u finalu svjetskog/europskog nogometnom prvenstva.

 

  • 11
  • Tra

U Izvješću o praćenju primjene Zakonodavstva Unije 2016. koje je objavila Europska komisija, a koje je na raspravi u Europskom parlamentu i za koje je hrvatska zastupnica Marijana Petir izvjestiteljica u čak dva odbora (Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbor za prava žena i jednakost spolova), Petir je posebnu pažnju posvetila slučajevima povrede prava u području okoliša s prekograničnom dimenzijom, kao i pravilnom prenošenju pa potom i primjeni europskog prava u budućim državama članicama što je i usvojeno.
„Najbliži primjer nama u Hrvatskoj je svakako primjer Slavonskog Broda i onečišćenja zraka koje je uzorkovano radom obližnje rafinerije Brod u Bosni i Hercegovini. Onečišćenje zraka trpe građani Hrvatske, ali i građani Bosne i Hercegovine. Primjenom europskog prava država koja pristupa Uniji treba usvojiti i primijeniti pravo Unije, smanjiti emisije onečišćujućih tvari u okoliš te osigurati visoku kakvoću zraka za građane toga područja neovisno o granici između država“, rekla je Petir te pozvala BiH da u duhu dobrosusjedskih odnosa i poštujući europsko zakonodavstvo riješi problem onečišćenja zraka kojem je uzrok rad rafinerije u Bosanskom Brodu.

Petir naglašava da je europsko zakonodavstvo zaštite okoliša vrlo kompleksno te da rana implementacija toga prava u postupku pristupanja može pomoći boljem korištenju sredstava pretpristupne pomoći i s druge strane osigurati visoke standarde okoliša i u graničnim područjima Unije.

Što se tiče primjene mehanizama protiv povrede prava Unije, zastupnica Petir je pozdravila dobru prasku rješavanja problema korištenjem EU Pilota, ali smatra da taj mehanizam treba unaprijediti povećanjem transparentnosti postupaka.

Za Hrvatsku postoji podatak da je u 2016. godini rješavano ukupno 30 slučaja putem EU Pilota zbog moguće povrede prava. Podaci govore da Hrvatska poštuje propisane rokove za dostavu obrazloženih odgovora. Međutim, javno nisu dostupni podaci o konkretnim predmetima na koje su se odnosili postupci EU Pilota, ali dostupni podaci Komisije navode kako je osam slučajeva otvoreno u području zaštite okoliša, pet po pitanjima povezanima s mobilnošću i prometom, četiri u vezi s funkcioniranjem zajedničkog tržišta, industrijom, poduzetništvom, te 13 iz drugih područja EU zakonodavstva. Upravo je to i razlog zbog kojih je zastupnica Petir zatražila veću transparentnost toga postupka.

Inače, pritužbe na europskoj razini protiv Republike Hrvatske nastavljaju trend opadanja od vrhunca koji je bio zabilježen 2014.

Glavna područja novopokrenutih prigovora protiv Hrvatske u 2016. godini bilježe se na području financijske stabilnosti, financijskih usluga i tržišta kapitala; zdravlja i sigurnosti hrane; migracija i unutarnjih poslova; unutarnjeg tržišta, industrije, poduzetništva te ostalih relevantnih područja poput komunikacijskih sustava, pravde i zapošljavanja, energetike itd.

Jedno od područja u kojima Hrvatska ponovo bilježi rekordan broj otvaranja novih slučajeva zbog kršenja europskog prava je kašnjenje u prenošenju zakonodavstva EU-a čime se građanima i poduzećima onemogućava da iskoriste zakonske prednosti, stvara se nesigurnost pri primjeni pravila te se narušava funkcioniranje kako unutarnjeg tržišta EU, tako i čitave Unije.

U 2016. godini Komisija je pokrenula 32 nova prekršajna spora protiv Hrvatske. Po pet sporova pokrenuto je u području funkcioniranja zajedničkog tržišta, industrije, poduzetništva, srednjeg i malog poduzetništva i u području zdravstva i sigurnosti hrane. Po četiri nova slučaja pokrenuta su u području zaštite okoliša te u području financijske stabilnosti, financijskih usluga i tržišta kapitala.

Tri slučaja pokrenuta su u području nadležnosti nad migracijama i unutarnjim poslovima. Takvi postupci odnose se primjerice na neprenošenje europskog zakonodavstva u propisanom roku ili kašnjenje prenošenja zbog neobavještavanja o nacionalnim mjerama kojima se provodi transpozicija Direktive o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja ili propusta da se u potpunosti prenesu tri direktive o javnoj nabavi i koncesijama.

Također, postupci zbog povrede propisa iz područja zaštite okoliša uključivali su nepostojanje planova vezanih uz gospodarenje otpadom i programa za prevenciju otpada koji su obvezni prema Okvirnoj direktivi o otpadu, kao i nepridržavanje prenesene Okvirne direktive o otpadu te neadekvatno gospodarenje otpadom u naselju Biljane Donje zbog čega je ovih dana pokrenut i postupak pred Europskim sudom. Također, treba spomenuti i postupak nepoštivanje transpozicije Direktive o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš.

Primjeri postupaka protiv Hrvatske zbog povrede EU prava koji su bili u tijeku na dan 31. prosinca 2016.:
- nepoštivanje odluka Prüm o razmjeni informacija u borbi protiv terorizma i teškog kriminala (Uredba Europskog parlamenta i vijeća o određenim postupcima za razmjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Kosova, s druge strane; Odluka Vijeća o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala);
- propust obavještavanja o transpozicijskim mjerama Duhanske direktive;
- nepostojanje planova vezanih uz gospodarenje otpadom i programa za prevenciju otpada koji su obvezni prema Okvirnoj direktivi o otpadu;
- nepridržavanje transpozicije Okvirne direktiva o otpadu;
- nepridržavanje transpozicije Direktive o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš;
- neadekvatno gospodarenje otpadom u Biljane Donje;
- nepoštivanje odredbi o slobodnom kretanju roba i pravila EU o unutarnjem energetskom tržištu;
- neobavještavanje o svim nacionalnim mjerama transpozicije Direktive o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine (Direktiva o hipotekarnom kreditu);
- posebne ovlasti rezervirane za državu u INI (Industrija nafte d.d.) nakon privatizacije. Pridržavanje ovlasti ove vrste može ograničiti slobodno kretanje kapitala i sloboda poslovnog nastanka garantirane u okviru Ugovora o funkcioniranju Europske unije;
- neobavještavanje o nacionalnim mjerama kojima se provodi transpozicija Direktive o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja;
- smanjena stopa trošarina za male proizvođače etilnog alkohola - ova praksa je potencijalno u suprotnosti s Direktivom o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića (Direktive o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića);
- propust da se u potpunosti prenesu tri direktive o javnoj nabavi i koncesijama;
- diskriminirajući okvir za kupnju licence za sportski ribolov za ne-rezidente što je u suprotnosti s Direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu;
- nepravilno prenošenje i provedba Direktive EU o vozačkim dozvolama;
- ne ratifikacija protokola o pristupanju Međunarodnoj konvenciji Eurocontorol.

Europska komisija još od 1984. godine na zahtjev Europskog parlamenta objavljuje godišnje izvješće o praćenju primjene prava EU-a tijekom prethodne godine. „Izvješća ove vrste, o praćenju primjene Zakonodavstva Unije se provode svake godine jer predstavljaju bitan element nadzora nad primjenom zakonodavstva Europske unije u državama članicama. Pravodobna i ispravna primjena bitna je za funkcioniranje Unije. Samo praćenjem primjene ovog principa ravnopravnosti u državama članicama možemo stvarno procijeniti doseg i učinkovitost europskog zakonodavstva“, rekla je zastupnica Marijana Petir prilikom rasprave o Izvješću o praćenju primjene Zakonodavstva Unije 2016. u Europskom parlamentu.

Postupci nadzora primjene europskog prava uključuju postupke prije utvrđivanja povrede prava i one nakon pokretanja toga postupka. U prvom slučaju Europska komisija na temelju vlastite inicijative provodi provjeru primjene europskoga prava. U 2016. godini Komisija je pokrenula 520 takvih postupaka na razni Unije. Također, EK provjerava primjenu europskoga prava na temelju prigovora javnosti, građana i poduzetnika. U 2016. godina Komisija je zaprimila 3.783 takva prigovora i to većinom iz Italije (753) Španjolske (424) i Francuske (325). Većina prigovora na razini Unije odnosile se na pitanja pravde i prava potrošača (919), zapošljavanja (679) te funkcioniranja unutarnjeg tržišta (483). Uvijek je značajan i udio prigovora zbog poštivanja prava okoliša (348).

U tom segmentu EK je u 2016. godini nakon provjera pokrenula 790 postupaka korištenjem strukturiranog dijaloga putem mehanizma EU Pilota i to 520 na temelju istraživanja na vlastitu inicijativu te 270 na temelju provjerenih pritužbi građana.

„U slučaju utvrđenog kršenja EU prava, EK pokreće postupak povrede EU prava te je u 2016. godini Komisija pokrenula 986 novih postupaka i to najviše u području zakonodavstva iz područja funkcioniranja unutarnjeg tržišta (292), zdravstva i sigurnosti hrane (148), financija (120) te okoliša (89). Procesi zbog povrede prava Unije nisu lagani i traju više godina tako da je na kraju 2016. godine bilo otvoreno 1.657 predmeta“, rekla je Petir.

Na razini Unije najveći broj postupaka u koji su bili u tijeku na dan 31. prosinca 2016. godine bio je vezan uz zakonodavstvo iz područja funkcioniranja unutarnjeg tržišta (270), okoliša (269) te financija (230). Zastupnica Petir pojašnjava da se gotovo polovina postupaka odnosi na kasnu transpoziciju u nacionalno pravo dok se druga polovina odnosi na nepravilnu transpoziciju ili neprimjenu prava. Hrvatska je primjerice na dan 31. prosinca 2016. godine imala otvorena 44 postupka od kojih je 25 postupaka pokrenuto upravo zbog kasnog prenošenja.

U 2016. godini Komisija je zaključila 673 slučaja u raznim fazama postupka od kojih je dio (18) odlučila uputiti na postupanje Sudu EU.

Sud EU u 2016. godini donio je 28 presuda od kojih se niti jedna nije odnosila na Republiku Hrvatsku. Od 28 presuda samo su dvije bile u korist država članica dok su ostale potvrdile nalaz Komisije. U 2016. godini Sud EU je dosudio novčane kazne u dva slučaja i to protiv Grčke i Portugala. Na dan 31. prosinca 2016. godine na Sudu EU u fazi postupka bilo je 95 predmeta.

Petir je rekla kako bez sigurnosti u vladavinu prava i poštivanja istih pravila koja vrijede za sve u društvu i u svim državama članicama, nema sigurnosti, nema investicija, nema napretka. “Većina građana Hrvatske koje su svojim glasom poduprli ulazak Hrvatske u EU jednom od najvećih vrijednosti Unije smatrali su vladavinu prava. Od stjecanja vlastite neovisnosti pa do ulaska Hrvatske u EU, važnost funkcioniranja pravne države bila je tada, ali i danas, vrlo visoko na ljestvici prioriteta naših građana, te sam se uvjerila kako je pitanje vladavine prava važno i za građane drugih država članica,” rekla je Petir.

Izvješće Komisije o primjeni prava u 2016. godini daje mnogo podataka o provedbi mehanizama nužnih za djelotvornu primjenu prava, ali i statistiku postupaka vezanih za određena područja primjene europskog prava. Od problema u primjeni europskog prava vezanih uz nadležnost Odbora za zaštitu okoliša, zastupnica Petir ističe povećanje ukupnog broja povreda prava te povećanje broja povrede prava u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu u područjima zdravlja i sigurnosti hrane.

U odnosu na 2015. godinu broj podnesenih prigovora građana porastao je s 3450 na 3783 slučaja, broj novih EU pilota smanjen je s 881 na 790 a broj otvorenih EU pilota na kraju 2016. godine smanjen je s 1260 na kraju 2015. na 1175 otvorenih postupaka. U 2016. godini porastao je i broj otvorenih postupaka zbog povrede prava EU i to s 1368 na 1657 predmeta. U 2016. godini broj postupaka zbog povrede prava EU porastao je u području zdravlja i sigurnosti hrane na 147 predmeta te se počeo samostalno pojavljivati u statistikama. Smatra se da je tomu razlog nepravovremeno prenošenje nove Direktive o utvrđivanju standarda kvalitete i sigurnosti za postupke darivanja, prikupljanja, testiranja, obrade, čuvanja, skladištenja i distribucije tkiva i stanica iz područja zdravstva te Direktive o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilica i Direktive o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu svinja iz područja dobrobiti životinja.

  • 09
  • Tra

Motel "Maslenica" kod Masleničkog mosta u općini Jasenice (Zadarska županija) je bio u sastavu Nacionalnog parka Plitvička jezera, a kojega je prije 19 - godina kupio Ivan Strika hrvatski iseljenik iz Australije, koji je podrijetlom iz Lovinca, Općina Poličnik. Motel plitvice je i nakon 19 godina od kupnje  i dalje devastiran i neobnovljen.

 

U vezi prodaje Motela "Maslenice"  SHZ je sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama zatražio od NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERApo kojim uvjetima je prodan navedeni objektIvanu Striki.

Dostavljamo hrvatskoj javnosti odgovor Nacionalnog parka plitvička jezera:

 

Poštovani , 

Nastavno na e-mail Ustanove od 26. ožujka 2018. godine, te nakon izvršene provjere podataka iz arhive Ustanove ovim putem Vam odgovaramo na Vaš zahtjev za pristup informacijama kako slijedi. 

Dana 19. srpnja 1999. godine sklopljen je Ugovor o prodaji nekretninaizmeđu Ustanove kao prodavatelja i g. Ivana Strike kao kupca, kojim Ugovorom je Ustanova prodala g. Striki nekretnine u Maslenici koje u naravi predstavljaju Motel „Maslenicu" i pripadajuće zemljište ukupne površine 58 300 m2 za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 100.000,00 DEM uvećanu za iznos komunalne naknade od 40.000,00 DEM. Prije sklapanja navedenog Ugovora o prodaji nekretnina Ustanova je dobila suglasnost Upravnog vijeća Ustanove (25. rujna 1998. godine), kao i Vlade Republike Hrvatske (18. prosinca 1998. godine).

  • 06
  • Tra

Rastuće poduzetništvo žena u Hrvatskoj sve više traži nove prilike i načine za otvaranje vrata poslovnog angažmana, kao i prodaju proizvoda i usluga. Kvalitetan odgovor za tu vrstu "potražnje", ali i uvijek dobro došao networking, svakako su Prvi B2B susreti poduzetnica Hrvatske, koje zajednički organiziraju Grad Vukovar - grad prijatelj ženskog poduzetništva i Virtualni ženski poduzetnički centar. I prije samog otvaranja prijava za B2B susrete u Vukovaru, interes za sudjelovanjem su iskazale mnoge poduzetnice, doslovce od Iloka do Konavla, a potporu i pomoć pružile brojne jedinice lokalne uprave i samouprave koje s Virtualnim ženskim poduzetničkim centrom grade bolje okružje za sve koji žive i žele živjeti od poslovnog angažmana na realnom tržištu.


- Grad Vukovar maksimalno je orijentiran na poboljšanje poduzetničke klime, razvoj gospodarstva, privlačenje novih investicija i jačanje kapaciteta poduzetnika koji djeluju u Vukovaru. U tom duhu ponosni smo što ćemo u svibnju imati čast družiti se i povezati poduzetnice cijele Hrvatske na B2B susretima. Zahvaljujemo Virtualnom ženskom poduzetničkom centru na organizaciji i angažmanu svojih članova i zainteresiranih poduzetnika da dođu, obiđu predivni Vukovar i uvide potencijale Grada, ali i naših vrijednih poduzetnica i poduzetnika - pozvala je zainteresirane sudionice - vlasnice tvrtki i obrta u Hrvatskoj, kao i svih onih koje će to tek postati Marijana Grubišić, pročelnica UO za gospodarstvo, poljoprivredu i međunarodnu suradnju Grada Vukovara.

marijana grubisic
Nije rijedak slučaj da poduzetnice koje se bave turizmom u Dalmaciji ili Istri, muku muče kako doći do domaćih proizvoda poput likera i rakija, meda i pekmeza, domaćih sirnih namaza ili ajvara, dok primjerice u Slavoniji ne znaju kome prodati te iste proizvode. Upravo s ciljem što jačeg i poslovno plodonosnijeg povezivanja, želja je Virtualnog ženskog poduzetničkog centra održati prve B2B susrete poduzetnica Hrvatske, sasvim razumljivo, u Vukovaru, a s ciljem tradicionalnog druženja te vrste i u godinama pred nama. Važnost prvih B2B susreta poduzetnica Hrvatske dobro zna i Vukovarka Mirjana Semenić Rutko, koja kao vlasnica ginekološke ordinacije već četrnaest godina uspješno gradi svoju karijeru na realnom tržištu. Na B2B susretima pak vodit će glavnu riječ kao projektna managerica njihove provedbe.

- Ovi prvi B2B susreti, a sigurna sam da će ih biti na stotine, izuzetno su važan događaj povezivanja poduzetnica i svih onih koje će to tek biti iz cijele Hrvatske, kao i iniciranja suradnje, te stvaranja poslovnih prilika. B2B susreti ujedno i nama u Vukovaru otvaraju nove poglede na razvoj istoka Hrvatske. Imajući na umu da se veliki broj mladih ljudi iselio baš iz ovih dijelova države zbog potrage za poslom, razvoj poduzetničke klime, usmjeravanje k novom načinu razmišljanja i razvoju vlastitih djelatnosti bi omogućilo i mladima da dobiju priliku i za ostanak. Zajedničkim djelovanjem i usmjeravanjem mladih k poduzetništvu smanjuje se pritisak na državne službe i otvara mogućnost osamostaljivanja i razvoja vlastitih poslova. A tada nema granice za one koji žele dalje razvijati svoja znanja i posao - ocijenila je poduzetnica iz Vukovara Mirjana Semenić Rutko, projektna managerica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra, koja predano radi na pripremi i provedbi prvih B2B susreta poduzetnica Hrvatske 19. svibnja u gradu heroju.


Mirjana Semenić Rutko bit će jedna od dvije stotine žena koje očekujemo na B2B susretima koji se organiziraju 19. svibnja od 10 do 15 sati, Ružičkina kuća, Ulica Josipa Jurja Strossmayera 25, Vukovar.
Za zainteresirane sudionice bit će upriličen i prijevoz autobusom iz Zagreba, dok svi oni koji žele doći u vlastitom aranžmanu trebaju obaviti prijavu putem maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

- Uz B2B susrete planirali smo dan ranije dolazak u Vukovar radi upoznavanja s turističkim potencijalima ovog dijela naše države. Pripremili smo vožnju brodom na Dunavu, turistički obilazak vukovarskih znamenitosti, ali i kušanje slavonskih i srijemskih delicija, uz naravno zvukove tamburice. Želja nam je ne samo kroz poslovne sadržaje kojima će biti usmjereni B2B susreti, nego i neformalna druženja dan ranije u Vukovaru, još više osnažiti povezanost poduzetnica i mogućnosti za buduće suradnje. Zahvalni smo Gradu Vukovaru što je prvi pružio ruku suradnje na organizaciji B2B susreta poduzetnica Hrvatske, te ne samo što je prvi domaćin ovog događanja, nego i inicijator druženja čelnika lokalne uprave i samouprave koji su prijatelji žena poduzetnica kroz naše ostale projekte - opisala je Sanela Dropulić, direktorica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra predstojeća događanja na istoku Hrvatske.

sanela dropulic


Prvi B2B susreti poduzetnica Hrvatske – raspored događanja 19. svibanj 2018. Vukovar
Mjesto održavanja: Ružičkina kuća, Ulica Josipa Jurja Strossmayera 25, Vukovar
prijave: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

  • 06
  • Tra

Autohtona – Hrvatska stranka prava i Klub Hrvatskih domoljubnih snaga , dana 08. travnja 2018. godine (nedjelja) održat će na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu postrojavanje i „ PRISEGU DOMOVINI „ te dati podršku američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Zašto - ne zna se.

Okupljanje je ispred Starčevićevog doma gdje će kolona krenuti preko Zrinjevca do Trga bana Josipa Jelačića.

Nakon prisege krenut će i prema grobu Ante Stračevića u Šestine.

  • 04
  • Tra

„MI ŽELIMO OSTATI I RADITI U HRVATSKOJ"


U srijedu, 4. travnja 2018. u 12:00, na autobusnom kolodvoru u Osijeku, voditelji inicijative „Studentske diplome jednako vrijede", studenti Medicinskog fakulteta u Osijeku i Radna skupina za pitanja definiranja djelatnosti magistara MLD-a, održali su konferenciju za medije.

U svojim obraćanjima ukazali su na sukob interesa ministra Kujundžića zbog kojeg studentske diplome s Medicinskog fakulteta ne vrijede jednako.

„Nekoliko stotina sadašnjih i budućih magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike s Medicinskog fakulteta u Osijeku su žrtve sustavne diskriminacije, neravnopravnosti radnog zakonodavstva, zbog sukoba interesa ministra Kujundžića, čime im se krše Ustavom zajamčena prava, kao i direktive i propisi Europske unije." – rekao je Kristijan Šimičić.

Ministar Kujundžić je izvanredni profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, smjeru medicinske biokemije. Njegovi studenti i magistri medicinske biokemije protive se priznavanju magistara MLD-a (medicinsko laboratorijske dijagnostike) s Medicinskog fakulteta u Osijeku jer bi priznavanjem ukinuli svoj monopolski položaj na tržištu rada.

Medicinski biokemičari, štiteći svoj monopolski položaj, do nedavno su se- protivili i liječničkoj specijalizaciji laboratorijske medicine u Hrvatskoj.

received 2036667996658060

„Danas smo svjedoci kako nema dovoljno visokoobrazovanog laboratorijskog kadra, što za posljedicu ima zatvaranje laboratorija diljem Hrvatske: u Pločama, Murskom Središću, Prelogu, Donjem Kraljevcu, Čabru, Vrbovskom, Makarskoj, itd. što izravno najviše pogađa krajnje korisnike zdravstvenog sustava – pacijente. Pitamo se do kada ćemo biti žrtve političkog lobija manjine?!" - iznijela je Petra Medač.

Medač nastavlja: „Primjerice, u Bjelovarsko- bilogorskoj županiji nalaze se 4 laboratorija čiji je voditelj ista osoba, a oni su udaljeni 50 km jedan od drugog. To su Garešnica, Daruvar, Čazma i Grubišno polje. Zašto je jedino u Hrvatskoj moguće da jedna osoba može istovremeno biti fizički u 4 laboratorija i primati plaću na 4 strane? Dok istovremeno više stotina magistara MLD-a, koji su obrazovani za vođenje laboratorija, čekaju da im se diploma prizna i da mogu početi raditi."

Ministarstvo zdravstva, na čelu s ministrom Kujundžićem, nije ažuriralo nadležne zakone (Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o djelatnostima u zdravstvu) očigledno zato što ministar zastupa osobne interese malog broja svojih studenata na štetu ostalih studenata Medicinskog fakulteta u Osijeku.

Od svih laboratorijskih djelatnosti jedino je medicinska biokemija regulirana zakonom, a upravo na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu radi ministar zdravstva, Milan Kujundžić. Stoga, jednostavno je za zaključiti, ako želite biti jednaki pred zakonom morate zaposliti ministra na svom fakultetu. U suprotnom: „Uzalud vam trud svirači." - zaključila je Medač.

Kristijan Šimičić je nastavio: „Apsurdno je da Republika Hrvatska jedina u Europskoj uniji ne priznaje diplome MLD-a (medicinsko laboratorijske dijagnostike). Istovremeno, Republika Hrvatska priznaje diplome MLD-a (medicinsko laboratorijske dijagnostike), ali samo ako su stečene u bilo kojoj zemlji Europske unije osim u Hrvatskoj.

Dakle, svi stranci iz Europske unije s diplomom MLD-a mogu raditi u Hrvatskoj dok hrvatski akademski građani, s istom diplomom koje školuje država na Medicinskom fakultetu, ne mogu raditi u svojoj zemlji."

Šimičić nastavlja: „Poliklinika Jergović u Poreču otvorila je radno mjesto za medicinskog biokemičara ili magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike. No, nakon žurne reakcije nadležnih institucija, promptno su iz naziva radnog mjesta izbacili magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike. Tu je jasna poruka svima. Radi se o sustavnoj diskriminaciji MLD-ovaca s jasnom porukom da oni nisu potrebni Hrvatskoj."

Studenti Medicinskog fakulteta pojavili su se s flasterima na ustima jer su željeli pokazati da ih se pokušava ušutkati i zastrašiti. X-ovima na svojim medicinskim kutama poručuju da se na njih ne računa i želi ih se otjerati iz Hrvatske. A sve samo zbog osobnih interesa pojedinaca, iako samo žele da njihovo obrazovanje i diploma magistara vrijedi u Hrvatskoj.

„Kod rasprave u Saboru na temu statusa magistara MLD-a, premijer Plenković je izjavio da medicinsko laboratorijski dijagnostičari mogu raditi u školama i fakultetima. To je suludo, jer oni nisu nastavnici, nego zdravstveni djelatnici. A uz to im država, s jedne strane onemogućava rad u struci, a istovremeno predlaže da svoje iskustvo, koje nemaju i ne mogu skupiti, prenose na buduće generacije zdravstvenih djelatnika." - dodao je Šimičić

Studenti Medicinskog fakulteta, kao i mnogi mladi ljudi, žele ostati živjeti i raditi u Hrvatskoj i zbog toga ne žele šutjeti na sustavnu diskriminaciju, neravnopravnost radnog zakonodavstva, sukob interesa ministra Kujundžića, kršenje Ustavom zajamčenih prava te kršenje direktiva i propisa Europske unije.

Zaključili su kako ministar Kujundžić, favoriziranjem svojih studenata, svjesno diskriminira više stotina sadašnjih i budućih magistara MLD-a i poručuje im kako svoju budućnost trebaju pronaći izvan Hrvatske.

Ministru su poručili: „Mi mladi, zajedno, poručujemo ministru da ne ćemo šutjeti. Mi volimo Hrvatsku i želimo ostati i raditi u Hrvatskoj!"

  • 29
  • Ožu

Priopćenje poslano iz HSP-a prenosimo u cijelosti:

SLUGE TUĐINA NE MOGU I NE SMIJU UPRAVLJATI HRVATSKOM

Prema Ustavu Republike Hrvatske:

U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. (Članak 1.).

Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv.
Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja.
Republika Hrvatska ostvaruje, u skladu s međunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim područjima i u podmorju Jadranskoga mora izvan državnoga područja do granica sa susjedima.
Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje:

– o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj;
– o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime;
– o udruživanju u saveze s drugim državama.
Saveze s drugim državama Republika Hrvatska sklapa zadržavajući suvereno pravo da sama odlučuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa. (Članak 2.)

Hrvatska stranka prava upozorava da se u Hrvatskoj krše temeljene odredbe Ustava RH, članka 1. i 2.
Kao najstarija i suverenistička stranka dužnost nam je upozoriti hrvatski narod da Hrvatska gubi svoj suverenitet zbog zloupotrebe izabranih predstavnika vlasti. Isti su birani da bi predstavljali interese hrvatskog naroda a ne svoje osobne interese i nemaju pravo u ime naroda odlučivati o prenošenju ovlasti temeljem diktata bilo koje države ili zajednice država kao što je EU.

Andrej Plenković je prije dolaska na vlast izjavio kako Hrvatska ne može biti talac jednog čovjeka, a razvidno je kako je danas Hrvatska talac Andreja Plenkovića i njegovih ambicija o nastavku karijere unutar institucija Europske unije.

Svi dosadašnji pokazatelji potvrđuju gore navedeno. Od nasilnog uvođenja Istanbulske konvencije po dekretu iz Brisela pa do dodvorničkog ponašanja u zadnjem diplomatskom skandalu.

Zakoni koje priprema i donosi Plenkovićeva vlada idu u cilju direktnog kršenja hrvatskog suvereniteta, rasprodaje hrvatskih nacionalnih potencijala: voda, šume itd. s jasnim ciljem pretvaranja hrvatske države u koloniju.

Usprkos višemjesečnim prosvjedima hrvatskog naroda npr. Peruće, zbog zagađenja vode i stanovništva (na području cijele Hrvatske – ne samo Zagreba, Splita ili Slavonskog Broda), očuvanja nacionalnih parkova (Plitvička jezera i sl.) – vlastodršci nastavljaju politiku temeljenu na dekretima iz „centara moći".

Hrvatski narod se i dalje raseljava, a s druge strane otvaraju se granice za useljavanje jeftine radne snage iz tzv. trećih zemalja.

Čemu služi ova „vlast" ?

Ako su prioriteti vladajućih, uništavanje nacionalnih potencijala i raseljavanje hrvatskog naroda, onda ova Vlada nema mandat više vladati.

Samo država koja ima na čelu suvereniste može imati gospodarski rast, može zaštiti svoja prirodna bogatstva, može zaštititi obitelj kao temeljnu kategoriju hrvatskog društva i krenuti putem gospodarskog i demografskog preporoda.
Sve ostalo vodi uništavanju hrvatskog naroda i hrvatske države.

„Vlast" koja ne osluškuje bilo naroda, koja degradira svoje branitelje, koja je u svađi s Katoličkom crkvom nije narodna niti hrvatska vlast.

Bez hrvatske vlasti nema biološkog opstanka.

Hrvatska stranka prava poziva hrvatski narod da demokratskim putem osigura Hrvatskoj državi hrvatsku vlast.

HRVATSKA STRANKA PRAVA
Karlo Starčević, predsjednik

Stranica 1 od 311

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se