REINERI IZ MARINDVORA Obitelji Željka pl. Reinera komunističke su vlasti 1945. oduzele gotovo svu imovinu

04 Siječanj 2016

Najava novog predsjednika Hrvatskog sabora akademika Željka Reinera da će predložiti povratak imena Hrvatski državni sabor izazvala je oštre polemike i osude ljevičarskih opcija i brojnih antifašističkih udruga.

Naizgled nevažna promjena naziva u zemlji gdje su ideološke podjele elementarna čestica predizbornih kampanja, svaka asocijacija na crveno ili crno dočeka se na bodež. Ili se možda jedva dočeka da bi različite nevladine udruge, centri i odbori mogli opravdati svoju misiju i viziju, berući milijune iz proračuna za svoje aktivnosti i nečije ciljeve.

Kad je 30. svibnja 1990. godine održano konstituiranje prvog saziva, Hrvatski sabor nosio je naziv Sabor Republike Hrvatske. Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman ostao je upamćen i po čestim mijenjanjima naziva od predstavničkih tijela do nogometnih klubova, pa je tako 1997. godine Sabor postao Hrvatski državni sabor. Odmah po dolasku na vlast, SDP-ova je koalicija 2001. godine jedva dočekala izbaciti riječ "državni" i Hrvatski sabor je dobio današnji naziv.

Nisu Tuđman i devedesete crna krpa za antifašističke strukture, nego četrdesete godine prošlog stoljeća kad je u Pavelićevoj NDH također postojao ne pretjerano bitan - HRVATSKI DRŽAVNI SABOR. Među najoštrijima je u osudi Reinerove ideje bio predsjednik Antifašističke lige Hrvatske Zoran Pusić, nazvavši ideju „povratkom u prošlost i relativizacijom zločinačke ideologije koja čini suštinu NDH, čije su ideje trajna prijetnja temeljnim vrijednostima demokratskog društva“. - Želi li Željko Reiner zaista vratiti Hrvatsku u drugi svjetski rat i zašto, aktualizira ovih dana svoju vječnu strepnju Zoran Pusić.

Životopis Željka Reinera možete posljednjih dana pronaći „kopipejstan“ na svim nacionalnim internet portalima i uglavnom započinje s 1953. godinom i rođenjem predsjednika Hrvatskog (državnog) sabora, a određeni dijelovi su čak i izmišljeni pa tako da je otac Željka Reinera rođen u Zrenjaninu, što je naravno neistina.

Stoga, vratimo se na trenutak u Požegu s kraja 19. stoljeća i prve polovice 20. stoljeća. Naš poznati povijesni istraživač Tomislav Wittenberg, koji je dobar dio svog života posvetio istraživanju njemačke zajednice na prostoru Slavonije u svom sjajnom članku „Pet generacija Reinera“ uz ime ove obitelji dodaje naziv pl. Reiner Brestovački.

marindvor1Plemići su Reineri još od 19. stoljeća kad je dr. kemije Mijo Otto Reiner, Željkov pradjed, postao vlastelinom Brestovačkim. Mijo Otto Reiner doselio je u požeški kraj i oženio Mariju Anu, kupio imanje Brestovac te kasnije Marindvor, Alagince i Svetinju. O bogatstvu obitelji govori podatak da je Mijo bio vlastelin s 12 tisuća jutara zemlje, što je najviše uz kutjevačku obitelj Turković. Osnovao je štedionicu i pučku banku, bio je gradski zastupnik, zamjenik načelnika Požege, pa član županijskih skupština i gospodarske podružnice. Obitelj Reiner imala je u posjedu i brestovačku kuriju Trenk. Mijo i Marija Ana iz ugledne požeške obitelji Thaller imali su petoro djece, a najmlađi je bio sin Vladimir Aladar pl. Reiner Brestovački. Aladarova sestra Hedviga bila je udana za slavnog istraživača Dragutina Lermana. Vladimir Aladar i supruga mu Marija živjeli su na imanju u Marindvoru i dobili 1911. godine sina, prof. dr. sc. Ivana pl. Reinera, rođenog Požežanina i oca predsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera.

Dr. Ivan Reiner je po završetku osnovne škole i klasične gimnazije u Požegi zbog studija preselio u Zagreb, gdje je 1942. godine postao specijalista interne medicine. Te iste ratne 1942. godine njegov brat i Željkov stric Ernest poginuo je kao pilot-časnik nad Staljingradom u sklopu Hrvatske zrakoplovne skupine koja je bila u sastavu Njemačkog zrakoplovstva.

Po završetku rata Ivan Reiner se bez obzira na svoje njemačko podrijetlo uspio održati u poratnom vihoru pa je od 1949. godine i sve do svoje smrti 1975. godine bio zamjenik šefa, a potom i predstojnik Interne klinike. Njegova supruga prof. dr. Željka Banovac, majka Željka Reinera, također je bila ugledna liječnica i predstojnica Klinike za dječje bolesti.

Ipak, za veliko imanje na području Požeštine nije bilo spasa. Po završetku Drugog svjetskog rata komunistička vlast je u valu konfiskacije i protjerivanja Nijemaca s ovih prostora obitelji Reiner oduzela gotovo sve posjede i imovinu.

Požeška naselja Brestovac, Marindvor, Alaginci i Svetinja podignuta su oko vlastelinstva obitelji Reiner koja je imala špiritanu, a uokolo posjede, zemlju i šumu. Najviše je tu bilo doseljenika koji su se zaposlili kod vlastelina Reinera. Nakon oduzimanja imovine pl. obitelji Reiner sela su ostala i polako se širila. Vlastelin Aladar Reiner odselio je u Osijek, a konfiscirana imovina u Marindvoru je ostala napuštena i propadala.

1977. godine, na molbu župnika župe sv. Leopolda Mandića iz Požege Vjekoslava Marića obitelj Reiner je ustupila dvije sobe obiteljske kuće za vjerske potrebe.

Danas ostatkom njihove negdašnje imovine upravlja država, ustanove, vjerske zajednice a neki posjedi prodani su u posljednjih pola stoljeća fizičkim osobama. Neki sadašnji vlasnici doseljeni su prisilno jer im je imovinu oduzimao bivši kombinat Kutjevo, a u zamjenu davao Reinerovu imovinu. Dvorišne zgrade dvorca obitelji Reiner pretvorene su u skladište žita u kojem su žito uvrećavali doseljenici iz Bosne i Hercegovine koji su 60-tih i 70-tih naseljavali Slavoniju, a danas su privatno vlasništvo, dok je sam dvorac prodan i srušen na čijem mjestu stoji moderna obiteljska kuća.

Veliki dio Reinerove imovine bivša država je kako smo pisali davala u zamjenu ili poklanjala vjernim drugovima iz poznatog razloga, a neke su obitelji ostale živjeti na imanju vlastelina Reinera kao nasljednici najamnika koji su radili u staroj špiritani. Danas je većina te imovine preprodana trećim osobama i mali dio nekadašnjih vlasnika iz poslijeratnog vremena su u posjedu iste.

Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme komunističke vladavine predviđena je mogućnost sklapanja nagodbe ovlaštenika i obveznika naknade. Tek 2003. godine Vlada RH ovlastila je Državno odvjetništvo da se povrat oduzete imovine rješava neopterećivanjem proračuna te je dan naputak da se povrat konfiscirane imovine izvrši davanjem zamjenskih nekretnina u vlasništvu države, te su prema nekim našim saznanjima preostali potomci obitelji Reiner iz Osijeka pokrenuli postupak za naknadu oduzete imovine pl. obitelji Reiner.

Požeština je stoljećima iznjedrila veliki broj znamenitih osoba (Antun Kanižlić, Barun Trenk, Dobriša Cesarić, Dragutin Lerman, Franjo Ciraki, J.E. Tomić, Julije Kempf, Miroslav Kraljević, Matko Peić, Željko Marković i dr.). No, Požežani su svakako ponosni na korijene novog predsjednika Hrvatskog državnog sabora čija je obitelj na ovim prostorima ostavila traga, pišući svoju slavnu ali i tragičnu hrvatsku povijest koju neki sada koriste prikazujući predsjednika Hrvatskog sabora pl. Željka Reinera hrvatskim nacionalistom.

 

Autor: Kristina Čuljak

Literatura:
Tomislav Wittenberg: Pet generacija Reinera, DG Jahrbuch, 2011.
Prof. dr. Ivo Mlinarić: Prof. dr. Ivan Reiner - jedan od posljednjih velikana integralne interne medicine u Hrvatskoj, Liječničke novine, 2010.

HR News

Molimo Vas da se prilikom komentiranja članaka pridržavate Internet bontona, odnosno da poštujete tuđe mišljenje te da vam kritike budu konstruktivne. U komentarima je zabranjena samopromocija bilo koje vrste. Svako kršenje pravila komentiranja rezultirati će brisanjem komentara ili zabranom daljnjeg komentiranja.

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se