Kultura

  • 31
  • Sij

Upravo je pokrenut novi međunarodni elektronički časopis pod nazivom ZiN Daily: https://www.zvonainari.hr/zin-daily . U prvim danima na stranicama časopisa objavljeni su, između ostalih, prijevodi na engleski jezik pjesama Sime Mraovića, novi radovi Dinka Telećana i mađarskog kolege Zoltana Danyija, pjesme Neve Lukić, Dennisa Phillipsa i Davora Šalata, fotografije Stana Lafleura...
Iza novog časopisa stoji Udruga za proizvodnju kulture ZVONA i NARI, a sam naziv dolazi od istoimene književne rezidencije u Ližnjanu, u Istri. U tom je književnom svratištu u posljednjih šest godina boravilo preko stotinu pisaca, prevoditelja, urednika, nakladnika, knjižničara i drugih profesionalaca i umjetnika koji se u svom radu bave knjigom. ZiN Daily višejezični je časopis koji ima ambiciju kroz spoj formi, estetika, autentičnih glasova i različitih medija ponuditi uvid u kretanja na međunarodnoj književnoj sceni. Smisao časopisa jest stvoriti jedinstvenu umjetničku zajednicu koja postoji kako virtualno tako i na točno određenom mjestu jer svi suradnici imaju priliku surađivati i u prostoru ližnjanskog svratišta.

ZiN Daily poziva na suradnju domaće i inozemne autore. Cilj je izgraditi zajedničku platformu za književnu, kulturnu i društvenu razmjenu, mjesto gdje će se kroz prizmu umjetničkog rada aktivno propitivati društveno-politička kretanja, mjesto međusobne solidarnosti i nadahnuća.

Časopis je višejezični: trenutno se primaju i objavljuju tekstovi na osam jezika, ali taj će se broj s vremenom povećavati. Engleski jezik u časopisu služi kao poveznica, no sadržajno je cilj predstaviti rad autora ne samo u izvorniku, već i u što većem broju prijevoda. U svijetu koji se zatvara unutar uskih granica, u svijetu u kojem strah postaje osnovna valuta, ZiN Daily nastojat će stvoriti prostor slobode i spajanja, prekoračenja granica koje nas sputavaju... Uredništvo časopisa čine Daniel Allen Cox, kanadski pisac i prevoditelj, te Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen, pisci i prevoditelji iz Istre.

Više informacija o časopisu, kao i o načinu na koji zainteresirani suradnici mogu poslati svoje tekstove te audio i vizualne priloge nalazi se na: https://www.zvonainari.hr/contact.

  • 27
  • Sij

Hrvatsko muzejsko društvo organizira manifestaciju Noć muzeja u Hrvatskoj od 2005. godine. Idejne začetnice manifestacije Noć muzeja u Hrvatskoj, autorice koncepcije programa i voditeljice projekta su mr.sc. Vesna Jurić Bulatović i mr.sc. Dubravka Osrečki Jakelić, koje u prosincu 2005.g. pokreću akciju kao gradski pilot projekt sa šest zagrebačkih muzeja.Od 2007. Noć muzeja prerasta u nacionalnu manifestacij u koju se uključuje sve više muzeja i gradova a broj posjetitelja prelazi broj od 70 000.

Godina Broj gradova Broj muzeja, galerija i ostlih kulturnih ustanova Broj posjetitelja
2005 1 6 10.000
2006 0 0 0
2007 8 27 70.000
2008 20 60 111.000
2009 31 73 140.000
2010 43 116 278.000
2011 60 150 300.000
2012 80 180 315.000
2013 100 226 324.000
2014 100 210 360.000
2015 110 220 260.000
2016 100 216 340.000

Danas je Noć muzeja manifestacija kojom se nastoji ostvariti jedan od osnovnih strateških ciljeva Hrvatskog muzejskog društva, a to je provođenje aktivnosti na percepciji muzeja kao baštinskih ustanova, ustanova identiteta i muzeja kao nezaobilaznog dionika u održivom razvoju turizma. Aktivnostima u manifestaciji Noći muzeja potiče se na prepoznavanje muzeja kao dinamičnih institucija koje povezuju ljude s globalnim izvorima informacija te idejama i stvaralaštvom za kojim tragaju; na prepoznavanju muzeja kao institucija koje čine bogatstvo ljudskog izraza i kulturnu raznolikost dostupnu svim korisnicima i na svim medijima te na poticanje aktivnosti razvijanja znatiželje kao motiva za posjet muzeju, muzeja kao ustanova znanja, ali i prostora za zabavu i smisleno provođenje slobodnog vremena.

Prigodan program organizira se svake godine zadnji petak u mjesecu siječnju od 18 sati do jedan sat iza ponoći uz besplatan ulaz u muzeje, galerije i ostale kulturne ustanove. Program se provodi u suradnji i prema mogućnostima i idejama sudionika manifestacije, a u skladu sa spomenutim ciljevima. Događanja su vrlo raznolika: otvorenje izložbe, predavanja, radionice, koncert, performans, promocija, specijalno osmišljeno vodstvo, kazališna predstava, besplatno dijeljenje ili prigodna prodaju muzejskih publikacija i suvenira, te ostala prigodna događanja. U press centru Noći muzeja prikupljaju se podaci o broju posjetitelje te izvješćuje javnost o uspjehu manifestacije. Manifestacija je podržana od Ministarstva kulture, Grada Zagreba, Turističke zajednice grada Zagreba i mnogih sponzora.

U Noći muzeja 2015. posjetitelji su mogli razgledati 290 izložbi i sudjelovati u 90 muzejskih radionica, organizirano je 55 projekcija, 40 predavanja i 40 predstavljanja. 70 glazbenih događanja, 26 predstava, 10 revija i 10 literarnih večeri obogatili su ponudu Noći muzeja 2015.

U 2015. godini usprkos nepovoljnim vremenskim uvjetima u cijeloj Hrvatskoj zabilježeno je 260.000 posjetitelja. Posebno vrijedna  činjenica je da su u Noći muzeja uključene i druge kulturne ustanove,  arhivi i knjižnice, knjižare i klubovi, a organiziraju se i brojni programi na otvorenim gradskim prostorima.

Jedanaestu  Noć muzeja 2016.  obilježit će tema pod nazivom utemeljitelji i reformatori – Josip Juraj Strossmayer,  hrvatski mecena kojom bi se 29. siječnja 2016. godine od 18:00 sati do 01:00 sat održala manifestacija  Noći muzeja 2016 i odala počast jednom od utemeljitelja središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija, političaru i biskupu te jednom od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća. Time bi se posebno naglasila vrijednost sakralnih fundusa kao vrijednih i značajnih kulturnih dobra, te utjecaj biskupa J.J. Strossmayera na formiranje pojedinih muzeja i stvaranje zbirki  kao i sve značajniju intenciju otvaranja sakralnih muzeja.  Stoga se posebno pozivaju i očekuje   sudjelovanje crkvenih muzeja i zbirki. No, tema desete obljetnice Noći muzeja je i nastavak ideja manifestacije da se kroz muzejske i sakralne  funduse i događanja, predstave  velika imena hrvatske kulture, umjetnosti i znanosti, a s druge strane da se u kraju iz kojeg su te velike ličnosti potekle, afirmiraju moguće kulturno-turističke ture, poput prošlogodišnjih itinerera Meštrovićevim i Teslinim krajem, koje kroz kulturu mogu doprinijeti održivom razvoju destinacije. 

NOĆ MUZEJA 2017., petak 27. siječnja: Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo

Pod naslovom Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo, kroz brojna programska događanja najavljena za Noć muzeja 2017., istaknut će se važnost prikupljanja, očuvanja i prezentiranja materijalne i nematerijalne glazbene baštine koju muzeji i druge baštinske ustanove čuvaju u svojim zbirkama, kao i značaj glazbe i njenih stvaratelja u povijesti i u suvremenom društvu.

U Noći muzeja 2017. Očekujeje se predstavljanje fundusa zbirki i tematskih izložbi posvećenih glazbi i glazbenicima – skladateljima, dirigentima, pedagozima, izvođačima i drugim stvarateljima, kao i ukazivanje na utjecaje pojedinih glazbenika na društvena događanja u povijesti i u suvremenosti.

Tijekom proteklih godina glazba je bila dio programa Noći muzeja, od etno-napjeva, koncerata klasične glazbe do širokog spektra suvremenih glazbenih izričaja, i uvijek se potvrđivala povezanost glazbe i muzeja.

Usprkos bogatoj glazbenoj baštini i određenim poticajima, u Hrvatskoj još nije zaživio muzej glazbe. Tema Noći muzeja 2017. – Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo –svojevrstan je prilog takvim hvalevrijednim nastojanjima.

Hrvatsko muzejsko društvo pozvalo je na suradnju i partnerstvo u Noći muzeja Muzičku akademiju u Zagrebu, Muzičku akademiju u Splitu i Glazbenu akademiju u Osijeku, glazbeno-scenske, baštinske, znanstvene, obrazovne, pedagoške ustanove i udruge, organizatore festivala i predstavnike hrvatske klupske scene te muzikologe, teoretičare i novinare koji se bave glazbom.

  • 14
  • Stu

U dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu premijerno je prikazan dokumentarni film Ovčara - neispričana priča.

  • 19
  • Kol

Dokumentarni film Hrvatske televizije pod nazivom „Ramci negdje drugdje“ koji je sniman u proljeće 2015. godine u Pleternici i Sulkovcima, a govori o doseljavanju i životu nekadašnjih žitelja Ramske doline u Požešku kotlinu, dobio je glavnu nagradu na Međunarodnom festivalu u mjestu Zlatna u Rumunjskoj.

  • 08
  • Kol

Čitanje knjiga može produljiti životni vijek za dvije godine, kažu znanstvenici s Yalea koji su rezultate svog nedavno provedenog istraživanja objavili u časopisu Social Science & Medicine.

  • 29
  • Srp

Folklorni ansambl gradišćanskih Hrvata “Kolo Slavuj” iz Beča, na čijem je čelu Gabriela Novak-Karall, protekli je tjedan na jubilarnoj 50. Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, posvećenoj ove godine hrvatskoj etnografskoj baštini, imao zapaženi nastup.

  • 07
  • Srp

Neosporno je da je Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893.- Zagreb, 29. prosinca 1981.), jedan od najistaknutijih književnika, enciklopedista i kritičara društvenih događanja, odnosno da je ostavio neizbrisiv trag i u hrvatskoj kulturi.

  • 06
  • Srp

U povodu 125. godišnjice rođenja hrvatskog pjesnika Tina Ujevića (1891.-1955.) u utorak navečer otkriven je njegov spomenik u Makarskoj gdje je Ujević išao u osnovnu školu, od 3. do 8. razreda

Stranica 3 od 14

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se