Mladen Kušec: Nisam Petar Pan, ali još uvijek znam letjeti i vidjeti svijet oko sebe

26 Srpanj 2017

Poslovni portreti

Mladen Kušec, pjesnik, pripovjedač, publicist i novinar rođen je u Zagrebu 1938. gdje danas živi i radi. U rodnom je gradu polazio osnovnu školu, gimnaziju i studij na Filozofskom fakultetu. I kada piše i kada razgovara s djecom na hrvatskom radiju ili televiziji, njegova su tema djevojčice i dječaci, mame i tate, koji nikada nemaju dovoljno vremena za sebe. Znajući da to ne može promijeniti, Kušec uz pomoć svojih popularnih radio i tv emisija, Tonkice Palonkice frrr..., Bijelih vrana, Hihotića, Patuljaka koji pojma nemaju, Sedmog vjetra, uz pomoć Ivančice i Spavala iz „Plavog kaputića“, šapćući u stihovima „Volim te“ ili vičući „Jooj“ u istinitim pričama, „Slijedi me“ u kriminalističkom romanu ili „Mama, tata i ja“ u nagrađenom romanu o obitelji, preko brojnih kazališnih predstava nastoji na to barem upozoriti svoje male i velike prijatelje. Do danas je osmislio i ostvario brojne emisije koje su stekle veliku popularnost, jednako među mladima kao i među odraslima. Iako je svestran i poznati pjesnik, pripovjedač, publicist i novinar kaže kako sve to voli podjednako, ali na prvo mjesto stavlja obitelj. Za života je postao legendarni hrvatski književnik i dalje je u potrazi za novim zanimljivim ljudima i događajima. Prvi posao dobio je 1962. godine u Radio Zagrebu. Počeo je pisati čuvajući djecu svog brata i svoje dvije sestre i to da ih zabavi. Prvi novinarski posao bio je na Radio Sljemenu, u vezi tržnice i drugih najvažnijih vijesti. Danas je, pak uz mnoga svoja djela i opuse sretan jer je sve to radio s radošću. Posebno voli i Vinkovce jer je u njima upoznao veliki broj ljudi. Prije se živjelo drugačije, sretnije i veselije jer je tada bio mlad, ali i jer su se svi družili, igrali, poznavali kao da su jedna obitelj. Imali su prijatelje, dok danas djeca imaju mobitele, računala. U dućanu su kupovali jedan bombon i bili sretni. Kada razgovara s djecom uvijek su teme djevojčice, roditelji koji nikada nemaju vremena za sebe jer su u stvarnosti obitelji rijetko na okupu. Djeca danas više nemaju bake i djedove jer su stalno pred računalom. Kako bi vratili djecu u zagrljaje moramo ih češće vidjeti da postoje i da su znatiželjna. Mi moramo biti zanimljiviji od računala jer smo živi ljudi koji su puni doživljaja i iskustava koja bi djeci mogla pomoći. Samo se moramo usuditi biti iskreni. Nitko za nikoga nema vremena, a voze najbrže automobile, djeca teže razgovaraju, ne pisnu, osim poruka. Zaključuje kako to nije dobro jer gubimo bake i djedove, a imamo prezaposlene roditelje. Navodi kako nije Petar Pan, ali da još uvijek zna letjeti i vidjeti svijet oko sebe. U svojim djelima: Patuljci pojma nemaju, Hihotići, Bijela vrana, nizu romana, pjesama i proza ističe kako su sve to poruke. Da se trebamo držati za ruke, prepoznati jedni druge, gledati se u oči i neka nam mobitel služi samo kad mi to poželimo. Bijele vrane postoje, Patuljci pojma nemaju kakvu pametnu djecu imamo, Hihotići gledaju oko sebe i znaju se smijati, radovati svijetu i ljudima oko sebe. Smatra kako su bajke za sve ljude. Moramo vjerovati u njih, igrati se s vilama i vješticama u sebi, naći im pravo mjesto. Nije rekao da moramo ostati dijete, ali trebamo djetinjstvo u sebi da bismo bili bolji nego što jesmo. Tijekom svog rada, naučio je slušati i opaziti ljepotu u dječjim mislima. Draga mu je i Tolstojeva izreka: „Na svijetu postoje anđeli, to su djeca do tri godine, onda ih pokvarimo, uzmemo krila“. Iako su tavani mjesto gdje se godinama skuplja gomila stvari, za njega je tavan bio i ostao Sezam, jer se samo popneš i otvoriš oči. Ne bi li djeci omogućio ljetne radionice pretvorio je stari dućan/tavan u atrakciju. Radionice i voditelje, financira grad Novalja i svakog ljeta kroz radionice prođe više od 300 djevojčica i dječaka.
Na Hrvatskom radiju ima zajedno s akademikom Josipom Bratulićem emisiju Zagonetno putovanje – Putujemo Hrvatskom. Putujući je vidio ljepote, susretao vile i vilenjake koji žive zaboravljeni, pa je htio da ih vide i drugi. Da vole i poštuju svoju lijepu Hrvatsku i njezine, naizgled nevidljive, pametnjakoviće. Njegova zadnja knjiga nastala je kao rezultat opisa putovanja i mjesta putovanja. Žao mu je što su mu nepažnjom obrisali arhivu emisija, odnosno 16 epizoda snimljenih prema romanu za djecu Plavi kaputić, na HTV-u. To je ujedno bila i knjiga-lektira namijenjena za sve uzraste. Za sebe kaže da nije katastrofičan iako su sva vremena na neki način ljudima koji su tada živjeli bila teška. Zaključuje kako nisu, dakle, teška vremena, nego mi sami sebi. Ne skriva da ima puno toga što nije uspio učiniti. Još se nada, ponekad čak i vjeruje da će te želje ostvariti.
Časopis Poduzetnik pokrenuo je edukativno-kreativni projekt namijenjen učenicima pod nazivom «Biti bolji-Be better», u koji se do sada uključilo oko 8500 učenika iz Hrvatske i pozvao Mladena Kušeca koji se raduje sudjelovanju.

 

Biti Bolji Be Better LOGO original   Djuka Poduzetnik BITI BOLJI NOVO vector

Autor: Vladimir Mihajlović
Izvor: Časopis Poduzetnik

LOGO PODUZETNIK 600X200

Neno H

Molimo Vas da se prilikom komentiranja članaka pridržavate Internet bontona, odnosno da poštujete tuđe mišljenje te da vam kritike budu konstruktivne. U komentarima je zabranjena samopromocija bilo koje vrste. Svako kršenje pravila komentiranja rezultirati će brisanjem komentara ili zabranom daljnjeg komentiranja.

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se