Neno H

Neno H

Molimo Vas da se prilikom komentiranja članaka pridržavate Internet bontona, odnosno da poštujete tuđe mišljenje te da vam kritike budu konstruktivne. U komentarima je zabranjena samopromocija bilo koje vrste. Svako kršenje pravila komentiranja rezultirati će brisanjem komentara ili zabranom daljnjeg komentiranja.

Hrvatska ženska seniorska rukometna reprezentacija okupit će se pod vodstvom izbornika Nenada Šoštarića 26. svibnja u 13 sati u Zagrebu te započeti pripreme za dvije kvalifikacijske utakmice za plasman na Europsko prvenstvo 2018. U sklopu kvalifikacija zaigrat će protiv Švicarske (30.05.2018./Sursee, SUI) i protiv Ukrajine (02.06.2018./Vukovar, CRO). Na okupu će biti do 3. lipnja nakon čega se stavljaju na dispoziciju klubovima.

U kvalifikacijama za EHF EURO 2018 u Francuskoj ovo su Hrvaticama dvije posljednje utakmice u kojima će tražiti plasman na smotru. Hrvatska se trenutno nalazi na trećem mjestu skupine 1 s dva boda.
Skupina 1:
Norveška 8 (129:86; 43)
Švicarska 4 (83:97; -14)
Hrvatska 2 (106:119; -13)
Ukrajina 2 (84:100; -16)

Izbornik Nenad Šoštarić moći će odraditi samo nekoliko treninga reprezentacijom jer je prvi susret sa Švicarskom na rasporedu već 30. svibnja s početkom u 20 sati u Surseeu. Posljednju utakmicu kvalifikacija protiv Ukrajine Hrvatska će igrati u Vukovaru, 2. lipnja s početkom u 18 sati uz izravan prijenos na HRT-u.

Izbornik Nenad Šoštarić za ovu je akciju pozvao sljedeće igračice:
1. Ivana Kapitanović – RK Podravka Vegeta
2. Tea Pijević – RK Lokomotiva Zagreb
3. Antonia Jukić – RK Podravka Vegeta
4. Aneta Benko – RK Krim Mercator
5. Anamarija Boras – RK Lokomotiva Zagreb
6. Paula Posavec – RK Lokomotiva Zagreb
7. Kristina Plahinek – RK Lokomotiva Zagreb
8. Katarina Ježić – Siofok KC
9. Vesna Milanović Litre – Kisvardai KCSE
10. Ana Debelić – RK Podravka Vegeta
11. Ćamila Mičijević – Dunaujvarosi KKA
12. Larissa Kalaus – RK Lokomotiva Zagreb
13. Marijeta Vidak – RK Podravka Vegeta
14. Maja Kožnjak – ŽRK Pitomača
15.Valentina Blažević – SPR Pogon Baltica Szczecin
16. Stela Posavec – RK Lokomotiva Zagreb
17. Dora Krsnik – RK Podravka Vegeta
18. Dora Kalaus – RK Lokomotiva Zagreb

Pričuvne igračice:
1. Mara Budić – ŽRK Dugo Selo '55
2. Sara Šenvald – RK Lokomotiva Zagreb
3. Julijana Žuliček – ŽRK Umag
4. Korina Karlovčan – RK Podravka Vegeta
5. Tena Japundža – RK Lokomotiva Zagreb
6. Lea Vukojević – ŽRK Zrinski
7. Ivana Dežić – RK Podravka Vegeta
8. Dejana Milosavljević – ŽRK Koka
9. Ivana Dragišić – ŽRK Bjelovar
10. Ana Marija Babić – HIB HB Graz

Stručni stožer uz izbornika Nenada Šoštarića čine trenerica Snježana Petika, fizioterapeuti Vesna Hodić i Goran Krušelj, trener vratarki Matija Bilušić, tehnički direktor Ratko Balenović i tehnička menadžerica Ljerka Vresk.

Raspored kvalifikacijskih utakmica za EHF EURO 2018, skupina 1:
30. svibnja 2018., 20 sati: Švicarska - Hrvatska
2. lipnja 2018., 18 sati: Hrvatska - Ukrajina

U sklopu festivala Ilica: Q'ART - udruga Knjižni blok organizira niz zanimljivih događanja vezanih uz knjigu i čitanje pod nazivom: Knjige u potrazi za izlozima i izgubljenim čitateljima. Raznovrsnim programima radionica, čitanja, edukacija, predavanja, tribina i razgovora o zagrebačkim knjižarama i knjižarima, objedinili smo razne sudionike u lancu knjige i pokušali napraviti odmak od uobičajenih „knjiških događanja".

Kreativne četvrti i kreativni gradovi ne opstaju i ne postoje bez knjige i knjižara. Potaknuti nestankom kvartovskih knjižara iz grada i odumiranjem njegova središta, napušteni prostor u Ilici 87 od 19. do 25. svibnja, u organizaciji Knjižnog bloka, pretvara se u privremenu KVARTOVSKU KNJIŽARU, mjesto za čitanje i okupljanje čitalačke i druge zainteresirane publike.

U ovoj se knjižari knjige neće kupovati niti prodavati već – RAZMJENJIVATI. Posjetitelji će pročitane knjige donositi i mijenjati za nepročitane te im tako produžiti život i „zaraziti" čitanjem što veći broj ljudi – kvartovske stanare, građane Zagreba, slučajne prolaznike i turiste, a bit će organizirana i humanitarna akcija prikupljanja knjiga za žene i djecu žrtve nasilja (knjige za djecu i mlade, stručna literatura, samopomoć).

Koliko je čitanje važno, zašto čitamo i kako potaknuti djecu na čitanje - bit će tema niza radionica. Za one koji ne znaju koje knjige odabrati za čitanje, ili traže inspiraciju - književne kritičarke, blogerice i urednice dat će dvoje prijedloge i biti u neposrednom kontaktu s publikom, pasioniranim čitateljima ali i onima koji se ovdje slučajno zateknu.

Dio programa pod nazivom „Vremeplov" obrađivat će teme iz povijesti Zagreba i zagrebačkih knjižara – od prvih velikih nakladnika i knjižara Hartmana, Kuglija i Ćelapa koji su u drugoj polovici 19. stoljeća bili centri knjiške kulture i koji su Zagrepčane naučili da su knjižare mjesto učenja, intelektualne dokolice i zabave - pa do Zagreba 60-tih i 80-tih godina i Znanstvene knjižare Mladost koje se sjećaju i stariji i mlađi Zagrepčani te knjižare Moderna vremena, koja donosi nove tendencije u knjižarstvo i prezentaciju knjige te uskoro postaje kultna knjižara i mjesto susreta.

Sve se veći broj ljudi bavi pisanjem i žele objaviti knjigu. Za njih je organizirana radionica kreativnog pisanja kao i radionica o samoizdavaštvu i brendiranju autorskog rada. Upoznavanje i predstavljanje pisaca, čitanje proznih tekstova, najboljih književnih prijevoda te poezije, bit će također zastupljeno u programu kvartovske knjižare. Svijest o jeziku i važnosti prijevoda u dječjim emisijama tema je od posebne važnosti i kao takva, posebnog događanja koje će se održati u organizaciji Društva hrvatskih književnih prevodilaca.

Kvartovske knjižare nestaju iz grada. Ovo je trenutak kada se želi pokazati da ih je moguće vratiti i oživjeti. Posjetite Ilicu 87, zamijenite ili donirajte knjigu za humanitarnu akciju, sudjelujte na radionicama, predavanjima, panelima, dovedite djecu, bake i djedove, dečke i cure, i upoznajte se s radom autora, urednika, prevoditelja, lektora, tiskara, ilustratora, dizajnera – prijatelja knjige i promotora čitanja.

Knjige traže izloge - potražite i vi njih!

Akademski slikar Bojan Dolenec, agilni je pripadnik srednje generacije suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika, autor je nekoliko zanimljivih i intrigantnih ciklusa, posvećenih krajobrazu, intimi, arhitekturi, izlagao je na nizu zapaženih samostalnih izložbi.

U posljednje je vrijeme posvećen izradi slikarskih reljefa ( riječ je formama u gipsu, koloriranim, posebice sa zlatnom bojom) i akrilima u malom i manjem formatu s izrazito apstraktnim motivima.

Mnogi autori ističu kako je najteže realizirati sliku u malom formatu, u ulju i akrilu, posebno, kako je zapravo uvijek problematično složiti u jedinstvenu cjelinu taj novostvoreni svijet ideja na jedva dostatnoj površini.

Dolenec je na formatu 20 x 20 cm, predočio uzburkani svijet mrlja, fleka, obojenih malih prostora, u kontinuiranoj tektonskoj aktivnosti, koji se miješa , mijenjajući i lice i naličje slike.

Izrazita dinamika malog volumena, snažne i dojmljive boje dočaravaju i doživljaj ukazivanja udaljenog tla , visoko s neba , ali i dojam zamućenog pogleda na šarenilo i bogatstvo spontanosti engleskog vrta, izrazite ljepote.

 DSC2507 1

Istodobno, na malim se formatima uvijek krije više simbola i teže ih je dešifrirati, doživjeti, onako kako je umjetnik izvorno zamislio, no priča o prikrivenim ljepotama engleskog vrta na akrila Bojana Doleneca a koji djeluju vrlo smireno, opušteno, blago, doima se približno točnom.

Raspršenost i blagost pomno odabrane kolorističke palete ukazuje na vrlo senzibilnog umjetnika, koji svoje mnogostruke emocije vrlo vješto tka s bojom i platnom, tvoreći u svakoj novoj slici oživotvoreni svijet vlastitih ideja, promišljanja, osjećaja.

Zanimljivo će biti vidjeti kako će se razvijati ovaj ciklus, hoće li vremenom pojaviti potreba za većim formatom ili će razvoj ići prema još manjim, uz naravno širenje ili sužavanje kolorističkog spektra?

Sve ovisi koliko će slikar duboko ulaziti u unutrašnjost lijepog i njegovanog engleskog vrta, nepresušnog kolorističkog motiva.

Ovogodišnje hodočašće, 4. zavjetno hodočašće Marijanski zavjet za Domovinu uskoro započinje.

Osim glavne rute, i već postojeće 2 priključne rute Gunja – Vukovar i Pakrac – Udbina, ove godine imamo i 2 nove priključne rute – istarska ruta: Pula – Rijeka (Trsat) i prva međunarodna ruta Montegrisa – Rijeka (Trsat). Time stvaramo preduvjete da Marijanski zavjet za Domovinu prolaskom kroz Italiju, Sloveniju i Hrvatsku postane Europska kulturna ruta.

Ove godine kreće se iz Osijeka 9. lipnja 2018. odakle započinje glavna ruta.

  1. Prva priključna ruta iz Šumanovaca (kod Gunje) kreće dan ranije u petak 8. lipnja 2018., te se nakon 3 dana priključuje glavnoj ruti u Vukovaru.
  2. Druga priključna ruta započinje iz Pakraca 7. srpnja 2018. i nakon 14 dana završava na Udbini.
  3. Istarska priključna ruta započinje iz Pule 7. srpnja 2018. te završava 11. srpnja na Trsatu u Rijeci.
  4. Talijanska ruta kreće iz Marijanskog svetišta Monte grisa te nakon prolaska Italijom i Slovenijom ulazi u Hrvatsku te dolazi na Trsat (u Rijeku).

Glavna ruta završava 22. kolovoza 2018. u Dubrovniku.

Počinje se i završava s Marijom tj. na Marijine blagdane – počinje se na blagdan Srca Marijina, a završava na blagdan Kraljice Hrvata.

Za Osijek se organizira prijevoz iz Zagreba za koji se možete prijaviti na linku: prijava za Osijek 9.6.2018.-10.6.2018. Vukovar –  prijevoz iz Zagreba

U nastavku možete vidjeti kratak opis razvoja rute Marijanskog zavjeta za Domovinu od 2015. godine do danas:

Rutom Marijanskog zavjeta cilj nam je obuhvatiti marijanska svetišta, kao i bitna mjesta hrvatske povijesti, od starije pa sve do Domovinskog rata i stratišta i spomenika hrvatskim braniteljima.

Marijanski zavjet za Domovinu započeo je 2015. godine kada je ruta išla od Gunje preko Vukovara, Aljmaša, Vinkovaca… sve do Dubrovnika kroz dužinu od cca 1500 km.

2016. g. ruta je krenula iz Osijeka preko Aljmaša, Vukovara, Đakova…proširena je na nove gradove te su u nju uključeni i Slavonski Brod, Ludbreg, Varaždin, Zadar, Šibenik, te Mostar i Široki Brijeg u BiH. Tako je definirana glavna ruta Marijanskog zavjeta koja je povećana na više od 1700 km.

2017. godine već definiranoj glavnoj ruti hodočašća dodane su i 2 nove priključne rute:

  • Gunja – Vukovar – 3 dana dužine 82 km
  • Pakrac – Udbina – 14 dana dužine 311 km

Rute ovogodišnjeg 4. zavjetnog hodočašća možete vidjeti na sljedećem linku.

Poguban učinak ruskih medija u RH

Nije nikakva tajna da Ruska vlada financira međunarodne radio i televizijske stanice radi pružanja, kako oni kažu, alternativnih vijesti i pogleda.


Radio Sputnik, uz televizije RT , ranije pod imenom Russia Today ili Rusija Danas imaju svoju, sve veću publiku i u RH.
Peter Eltsov, profesor međunarodnih sigurnosnih odnosa na Univerzitetu za nacionalnu obranu ističe;
"Mora im se priznati: oni vas ne presjeku - oni razgovaraju s vama. Ali poruka i pitanja su sto postotno naklonjeni Kremlju, pogotovu kada se radi o bivšem Sovjetskom Savezu, Ukrajini, o Kavkazu ili europskoj politici. Kao da slušate direktno glasnogovornika Kremlja", kaže profesor Eltsov.


Eltsov kaže da je redakcija Sputnika u Beogradu moderna, u samom centru grada: "Imaju divan studio u Beogradu. Dobro su financirani. Nalaze se u Starom Gradu i imaju veliki broj suradnika koji govore čak nekoliko stranih jezika."
Mediji sponzorirani od strane ruske države dopiru do publike putem kablovske i satelitske televizije, Interneta i društvenih medija. Tv mreža RT se prenosi putem satelita i kablova i dopire do milijuna domaćinstava u oko 100 zemalja. Uz kanal na engleskom jeziku, RT emitira svoje programe i na arapskom i španjolskom jeziku.
Kontroverzni gosti i programi, izgleda, privlače sve veću publiku. Eltsov kaže da su to većinom ljudi razočarani svojim vladama i medijima. Po Eltsovu, nema nikakve štete u tome da se čuju i alternativni pogledi - sve dok su ljudi svjesni toga tko financira te programe i zašto.

ruski mediji
Hrvatska je jedna od nekoliko država Europske unije koje su uputile pismo europskoj povjerenici za vanjsku politiku s upozorenjem da je ruska "kampanja dezinformiranja i unošenja konfuzije jača nego ikada", i da se tome treba oduprijeti.


U Hrvatskoj ima medija čije bi se financiranje moglo povezati s Rusima, kaže Igor Tabak s portala „Obris.org – Obrana i sigurnost“, i njihov se rad u sklopu ruskog utjecaja na medijsku, javnu i političku scenu može smjestiti u kontekst doktrine koju je u veljači 2013. godine u tekstu „Značaj znanosti u predviđanju“ najavio aktualni načelnik generalštaba ruske vojske general Valerij Vasiljevič Gerasimov, i koja je poznata kao „Gerasimovljeva doktrina“.


„Tu je postavljen temelj uklapanja takvih djelovanja koja utječu na ljude i na javne scene drugih država u jednu širu vojno-obavještajnu sliku koju se onda može fino kalibrirati i koristiti u vlastitom interesu. Zapad, NATO i Sjedinjene Američke Države u zadnje vrijeme upravo takva djelovanja smatraju posebnim izazovom, a time se i Europska unija bavi u zadnje vrijeme, i ne bi bilo čudno da takvih djelovanja ima i u Hrvatskoj“, dodaje Tabak.
Jedan od elemenata nelinearnog multipolarnog hibridnog ratovanja, kako se to u teoriji naziva, je i financiranje, pomaganje i informiranje rubnih elemenata političke scene.
RT je predmet burnih rasprava, sporova i kontroverzi. Za neke je RT samo propagandno glasilo a za druge bitan masovni medij.
RT je kreirana u sklopu širih napora ruskih vlasti da poboljša sliku Rusije u svijetu koja je bila na vrlo niskim granama. Nešto se moralo učiniti. Nakon kolapsa Sovjetskog Saveza Rusija je bila u svakoj vrsti nereda pa tako i u medijskom neredu.


‘To će biti ruski pogled na svijet. Želimo prezentirati ruski stav na događaje u svijetu i staviti Rusiju na dobar glas.’ Tako je zborila na samim počecima glavna urednica Margarita Simonyan koja je ostala na toj poziciji kroz sve te godine do danas.
Početna ideja je bila da se kanal bavi prvenstveno političkim događajima u Rusiji, no ubrzo se shvatilo kako takav pristup neće donijeti rezultate.
Zamjerke su na mjestu; sklonost senzacionalizmu, stavljanju fokusa na neke vijesti koje nemaju važan karakter, moglo bi se puno toga propitkivati u Rusiji od siromaštva, bijede, nasilja itd. Svakako, postoji i granica do koje se može kritizirati državna vlast.


Neki vide rusku vanjsku politiku kao jedinu ispravnu. Takvo stajališta dovodi do toga da se viralno prenose video uradci ruske državne RT televizije kao i brojni opskurni portali koji prenose pro-ruski kreirane vijesti od vrlo suspektnih i neprovjerenih izvora. Što više, takve medijske izvore, neki spremno uspoređuju s velikim globalnim medijima, koji ispada "provode propagandni rat" za razliku od ruskih državno financiranih medija, koji po tomu predstavljaju "kredibilno novinarstvo".
Takve opasne teze koje pojedinci posve otvoreno iznose navode na zaključak da se radi o osobama i grupacijama koje su potencijalno na nečijem platnom spisku.
Jasno je i da američka politika ima svoje "kosture u ormaru", što je malo tko spreman sporiti. Međutim, kako je moguće da su se "ruski kosturi" praktično pretvorili u općeprihvaćene poteze?
Ako će netko u našemu društvu optužiti pojedince da su pro-NATO ili pro-EU, što je izgleda postao neki novi krimen, moramo se zapitati što se to događa diljem "slobodne Hrvatske". Biti skeptičan prema onima koji nisu u našim savezima je opravdano i normalno. Pohvalno govoriti o lideru zemlje u kojoj se mijenjao ustav da bi i dalje vladao njome, u kojoj opozicija i slobodni mediji praktično ne postoje, krajnje je neprofesionalno.


Rusija nam nije neprijatelj, s njom nismo u sukobu no teško je ne primijetiti da su polako inficirali hrvatski medijski prostor.
Narod u Hrvatskoj nije glup i blesav koliko god neki moćnici tako mislili.
Legitimno je pitanje zašto obavještajne službe u Hrvatskoj nisu prokazale sve one koji provode medijsko dezinformiranje.


Ivan Remeta Johnny

11. izdanje Međunarodnog natjecanja pjevačkih zborova Zadar započinje u četvrtak, 24. svibnja 2018. u 20 sati u katedrali sv. Stošije koncertom zbora Slovenske filharmonije pod vodstvom dirigenta Sebastjana Vrhovnika.

Zbor Slovenske filharmonije ustanovljen je kao profesionalni zbor 1991. pod imenom Slovenski komorni zbor. Čini ga 40 članova, a dio je Slovenske filharmonije od 1998. U prosjeku održava oko 35 koncerta u sezoni. Uglavnom izvodi a capella djela skladatelja iz različitih glazbenih perioda te često surađuje sa Slovenskim filharmonijskim orkestrom kao i s ostalim slovenskim i stranim orkestrima. Na koncertu u katedrali sv. Stošije Zbor Slovenske filharmonije će izvesti atraktivan program sastavljen od suvremenih autora zborske glazbe, 20. i 21. stoljeća. Ulaz na koncert je slobodan.

Na Natjecanju ove godine u Zadru sudjeluje 14 zborova koji u Zadar dolaze iz Slovenije, Češke, Litve, Švedske, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske. Sudjelovat će 8 hrvatskih zborova i 6 inozemnih, a natječu se u dvije kategorije: mješoviti zborovi (11 zborova), muški ili ženski zborovi (3 zbora). Natjecatelje će ocjenjivati međunarodno prosudbeno povjerenstvo u sljedećem sastavu: Jasenka Ostojić (HR), predsjednica, Davor Bobić (HR), Christian Balandras (FRA), Damijan Močnik (SLO) i Zapro Zaprov (MAK).

Natjecanje će započeti u Koncertnoj dvorani braće Bersa u Kneževoj palači u petak 25. 5. kada jedan dio zborova nastupa od 18 h. Nastavit će se u istom prostoru u subotu od 11.30 h. Svi nastupi zborova prenosit će se izravno na ekranima koji će biti postavljeni na Poljani Šime Budinića. Također, u cilju približavanja zborske glazbe svim Zadranima i gostima, kao i do sada bit će organizirani i takozvani promenadni nastupi. Zborovi će tako pjevati na Morskim orguljama, na Forumu i na Narodnom trgu.

Završna priredba koja podrazumijeva dodjelu nagrada i priznanja (Zlatni, Srebrni i Brončani križić opatice Čike) te natjecanje za Veliku nagradu Grada Zadra (u vrijednosti od 20.000,00 kuna), održat će se u subotu 26. 5. u 19 h u HNK Zadar. Bit će to ujedno i najuzbudljiviji dio Natjecanja.

Natjecanje službeno završava u nedjelju 27. 5. kada će na euharistijskom slavlju u katedrali sv. Stošije u 11 sati pjevati Cardinal singers iz Louisevilla (SAD).

Natjecanje se održava pod pokroviteljstvom Grada Zadra, a organizator je Koncertni ured Zadar.

Realizaciju Natjecanja podržavaju Zadarska nadbiskupija i Pomorska škola Zadar.

11MNPZ 1 1

Stranica 4 od 103

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se