Gospodarstvo

  • 21
  • Ožu

Proteklih dana mnogi mediji izvještavaju o još jednoj rundi mirovinske reforme, koju vladajući, kao i toliko puta do sada, ponovo nazivaju „sveobuhvatnom“ i najavljuju da će riješiti probleme održivosti i primjerenosti mirovinskog sustava. Problem nije u tome što se o mirovinskoj reformi raspravlja, štoviše, trebalo bi to činiti puno češće, ozbiljnije i sveobuhvatnije. Problem je, i to zaista ozbiljan, što se ponovo čini da su ključne odluke već donesene, prije nego što je prava javna rasprava uopće započela.


Tako mnogi mediji, pozivajući se na neslužbene izvore iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, pišu kako se granica za podizanje dobi umirovljenja na 67 godina spušta s 2038. na 2033. godinu, odnosno da će do 67. godine života morati raditi svi danas mlađi od 52 godine. U isto vrijeme, stručne radne skupine koje bi trebale raspraviti problematiku i predložiti rješenja još uvijek nisu formirane, a socijalnim partnerima nisu predstavljeni nikakvi konkretni prijedlozi. Umjesto toga u javnost se ponovo puštaju „probni baloni“, a socijalnim partnerima, tijekom konzultacija o Nacionalnom programu reformi, dostavljena je svega jedna rečenica o „poticanju dužeg ostanka u svijetu rada“, koje će se provesti kroz „sagledavanje mogućnosti“ o nekoliko pitanja.

man 2546100 1280
Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) najoštrije osuđuje ovakav pristup mirovinskoj reformi. Umjesto da se, na temelju ozbiljnih analiza i projekcija, potakne prava rasprava o različitim mogućim rješenjima (koja zasigurno postoje), javnosti se „neslužbenim izvorima“ kao smisleno i moguće plasira samo jedno rješenje, koje pritom nije osobito opravdano, niti može uroditi višom razinom mirovina.


Iako je točno da europsko stanovništvo, pa tako i hrvatsko, stari, opće je podatke potrebno staviti u kontekst. Očekivano trajanje života u Hrvatskoj i dalje je oko 3 godine kraće od prosjeka Europske unije (78,2 godine u 2016, naspram 81,0 na razini EU). Slično je i u drugim novim članicama EU, zbog čega velika većina njih trenutno uopće ne planira povećanje dobi za odlazak u mirovinu iznad 65 godina. Uz Hrvatsku, izuzetak je jedino Slovačka, no u njoj se danas u mirovinu odlazi sa 62 godine, dakle znatno ranije nego u Hrvatskoj. Sedam novih članica niti danas još nije doseglo 65 godina kao uvjet za mirovinu.

old woman 574278 1280
No pravi problemi, kao i rješenja za hrvatski mirovinski sustav leže negdje drugdje - napominju u Savezu samostalnih sindikata.

"Zabraniti ljudima da koriste mirovinu prije 67 godina neće stvoriti nova radna mjesta, a hrvatske će radnike, koji su poslodavcima prestari već nakon pedesete, osuditi na nezaposlenost i siromaštvo u starosti. Hrvatska prije svega mora pronaći način da radnike između 50 i 64 godina starosti zadrži u svijetu rada – po njihovoj stopi zaposlenosti najgori smo nakon Grčke (38,1 posto u 2016, naspram prosjeka EU od 72,4 posto). Ako prosječan radnik stariji od 50 godina ne radi, što može očekivati sa 66 godina starosti?".

Drugo ključno pitanje kojim bismo se danas trebali baviti jest kako povećati razinu plaća, što uključuje povećanje minimalne plaće, sprečavanje njezine zloupotrebe, ali i stvaranje poticajnog okvira za kolektivno pregovaranje, koje je najučinkovitiji mehanizam osiguranja razine plaća koja je prihvatljiva i radnicima i poslodavcima.
Za budućnost mirovinskog sustava jednako je važno napokon krenuti u suzbijanje sive ekonomije, uključujući neprijavljeni rad, ali i isplatu dijela plaće „na ruke“. Procjene sive ekonomije u Hrvatskoj kreću se između 25 i 30 posto BDP-a, pa je jasno da značajan dio deficita mirovinskog sustava generira neuplata doprinosa na rad koji se odvija u sivoj zoni. Umjesto stalnog zadiranja u rashodovnu stranu mirovinskog sustava i snižavanje mirovinskih prava, vrijeme je da se fokus prebaci na njegovu prihodovnu stranu. Prije nego se ozbiljno pozabavimo time, nema smisla raspravljati o podizanju dobi za odlazak u mirovinu. No o ovim pitanjima nitko ne raspravlja, niti pušta probne balone. Pitamo se – zašto? " izjavio je Mladen Novosel, predsjednik SSSH.

  • 20
  • Ožu

Hrvatska je jedina nova država članica Europske unije u kojoj su plaće niže nego 2010. godine!


Podaci su to iz novog izvještaja „Benchmarking Working Europe 2018.“ koji je jučer objavio Europski sindikalni institut (ETUI).

Izrezak
Iako su u Hrvatskoj, prema podacima OECD-a u navedenom vremenskom razdoblju plaće po jedinici sata rada rasle 6,4 %, izračun Europskog sindikalnog instituta, temeljen na podacima makroekonomske baze Europske komisije (AMECO), pokazuje da je realna vrijednost plaća, kada se uzmu u obzir troškovi života, u Hrvatskoj pala za 7,9 posto od 2010. g.


U Hrvatskoj su plaće u razdoblju 2016.-2017. porasle za 1,2 posto, što je bilo nedovoljno kako bi se nadomjestio pad tijekom krize, te daleko ispod rasta u godinama prije krize, kada su plaće između 2000. i 2009. g. porasle za 15,8 posto.

electrician 2755683 1280
Gore od Hrvatske samo su Grčka, Cipar i Portugal, dok nove države članice Europske unije bilježe dvoznamenkasti rast plaća (npr. Češka 11 %, Poljska 15,3 %, Rumunjska 30 % i Bugarska čak 54,5 %!). Osim navedenih zemalja, radnici su u 2017. zarađivali manje nego 2010. još u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Španjolskoj, Belgiji i Finskoj.


Ovo je još jedna u nizu objava europskih podataka koji pokazuju kako smo po nizu pokazatelja pali na europsko dno: uvjerljivo vodimo po udjelu prekarnog rada, od svih država članica EU upravo je Hrvatska doživjela najveće pogoršanje razine ravnoteže radnog i privatnog života, a i po trendovima u rastu plaća pri samom smo dnu.


"Koliko još ovakvih izvještaja moramo vidjeti da bi Vlada i poslodavci konačno shvatili da jedino veće plaće i bolja radna mjesta mogu zaustaviti katastrofalne razmjere iseljavanja iz Hrvatske? Čak 80 posto ljudi napušta Hrvatsku upravo zbog niskih plaća, dok 30 posto njih odlazi zbog nekvalitetnih poslova. Ne možemo govoriti o ekonomskom oporavku kada radnici i dalje žive lošije nego prije krize. Upozoravali smo na pogubnost niskih plaća u Hrvatskoj i na naše sve veće zaostajanje za ostalim novim članicama EU. Poslodavci najavljuju otvaranje do 100,000 radnih mjesta i strahuju kako neće imati tko raditi, ali i dalje odbijaju priznati kako su upravo plaće ključ zadržavanja kvalitetnih radnika. Ako i dalje budemo među najslabije plaćenim radnicima u Europskoj uniji, nemamo nikakvih izgleda. Bez rasta plaća neće rasti potrošnja, a bez nje nema ni nastavka ekonomskog rasta. Zaostajanjem u plaćama, u socijalnom razvoju, zaostajemo i u ekonomskom!" - naglašavaju oštro u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske te podsjećaju kako je odgovornost Vlade učiniti sve kako bi se trend zaustavio i preokrenuo, prvenstveno značajnijim povećanjem i redefiniranjem minimalne plaće, te poticanjem i jačanjem kolektivnog pregovaranja na granskoj razini.

building 2762319 1280

"Pozivam Vladu i poslodavce na odgovorno postupanje, među ostalim i pristupanjem Savezu za konvergenciju plaća za smanjivanje razlike u plaćama između istoka i zapada EU te kolektivnim pregovaranjem u dobroj vjeri“ - ističe Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, reagirajući na najnovije podatke Izvještaja.


“Sad je trenutak za bitno snažnije akcije kojima će se promicati najbolji način ostvarivanja pravednog povećanja plaća – kolektivno pregovaranje sindikata i poslodavaca. Europski propisi o javnoj nabavi trebali bi zahtijevati da se ugovori dodjeljuju samo onim tvrtkama koje su pokrivene kolektivnim ugovorima. EU i države članice mogle bi odrediti ciljeve za povećanje broja radnika koji su pokriveni kolektivnim ugovorima“, izjavila je Esther Lynch, konfederalna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC).

  • 09
  • Ožu

Europska komisija objavila je 7.3.2018. svoju godišnju analizu ekonomskog i socijalnog stanja u državama članicama EU, uključujući napredak u provedbi preporuka po državama članicama i ocjenu mogućih makroekonomskih neravnoteža. Komisija je objavila Komunikaciju u kojoj se osvrće na ukupno postignuti napredak u provedbi preporuka i mjera poduzetih u svrhu otklanjanja potencijalnih makroekonomskih neravnoteža, kao i rezultata provedenih postupaka detaljnog preispitivanja nad pojedinim državama članicama temeljem kojih su ažurirane informacije o kategorizaciji država članica u okviru Postupka makroekonomskih neravnoteža.

financial 3207895 1280

Objavljeno je i 27 pojedinačnih Izvješća po državama članicama (za sve države članice osim za Grčku, u kojoj se provodi program potpore

stabilnosti). Za 12 država članica odabranih za postupak detaljnog preispitivanja u studenome prošle godine, pojedinačna izvješća uključuju 

ocjenu mogućih makroekonomskih neravnoteža. Za razliku od prethodnog ciklusa Izvješća o mehanizmu upozoravanja za 2017. kada je u proces Detaljnog preispitivanja bilo uključeno devetnaest država članica, u ciklusu Izvješća o mehanizmu upozoravanja za 2018. dvanaest je država članica određeno za uključivanje u proces Detaljnog preispitivanja. To su Bugarska, Hrvatska, Cipar, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Nizozemska, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska.

Od tih dvanaest država članica,  Komisija je zaključila da Slovenija više ne bilježi makroekonomske neravnoteže u smislu Postupka u slučaju prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. U osam država članica potvrđeno je postojanje neravnoteža (Bugarska, Njemačka, Irska, Španjolska, Francuska, Nizozemska, Portugal i Švedska), a u preostale tri potvrđeno je postojanje prekomjernih neravnoteža (Hrvatska, Italija i Cipar).

Izrezak Rijeka

Neravnoteže se smanjuju u Hrvatskoj i Italiji, kao rezultat kombinacije reformi, povoljnih ekonomskih uvjeta i smanjenja rizika u bankarskom sektoru. Međutim, Komisija navodi da postoji potreba za odlučnijom provedbom, posebice u Hrvatskoj.

U daljnjem tijeku Europskog semestra, očekuje se rasprava Vijeća o Komisijinim izvješćima po državama članicama i rezultatima dubinskih preispitivanja. Komisija će zatim održati bilateralne sastanke s državama članicama na kojima će se raspravljati o izvješću za dotičnu državu članicu. Potpredsjednici Komisije i povjerenici posjetit će države članice i sastati se s predstavnicima vlade i nacionalnog parlamenta, socijalnim partnerima i drugim reformskim dionicima. Spomenuta Izvješća predstavljaju polaznu osnovu Komisiji za raspravu s državama članicama o izboru njihovih nacionalnih politika prije nego što u travnju dostave Komisiji svoje nacionalne programe reformi i konvergencije, temeljem kojih će Komisija izraditi Preporuke po državama članicama (tzv. CSR) koje će biti usmjerene na ključne gospodarske i socijalne prioritete u svakoj državi članici. 

 

Analiza stanja u Hrvatskoj

 

U početnom dijelu Sažetka dokumenta Komisija konstatira da je u Hrvatskoj tijekom 2017. nastavljen gospodarski rast (koji traje već četvrtu godinu). Kako se u Hrvatskoj smanjuje broj radno aktivnih stanovnika, Komisija procjenjuje da će potencijal budućeg gospodarskog rasta ovisiti o kapacitetima za provedbu gospodarskih reformi, što bi trebalo omogućiti brži rast produktivnosti, veće sudjelovanje na tržištu rada i stvaranje okruženja za privlačenje novih investicija. Potrošnja stanovništva glavni je pokretač rasta u uvjetima ponovnog porasta plaća, povećanja zaposlenosti i visokog pouzdanja potrošača. Investicije se oporavljaju, ali sporije od očekivanog. Daljnji rast se očekuje i u 2018. i 2019. godini, ali po nešto nižim stopama u odnosu na 2017.  I investicije bi se trebale oporaviti u 2018. i 2019., što dobrim dijelom ovisi i o neizvjesnosti oko restrukturiranja Agrokora i povlačenju sredstava iz EU fondova. Javni i privatni dug se smanjuju, a tečaj domaće valute blago aprecira. 

hrvatska karta zastava

Hrvatska je ostvarila ograničeni napredak u provedbi specifičnih preporuka s kraja Europskog semestra 2017. Pravni okvir za jačanje fiskalnog okvira još nije usvojen, a odgođeno je i uvođenje poreza na nekretnine. Iako su učinjeni neki koraci u svrhu racionalizacije zdravstvenog sustava, dugovi zdravstvenog sustava su i dalje nastavili rasti. Planirane mjere za reformu sustava socijalne skrbi su sužene u obuhvatu, a reforma mirovinskog sustava je ponovno odgođena. Aktivne mjere za zapošljavanje niskoobrazovanih i dugotrajno nezaposlenih na tržištu rada slabo se koriste, a reforme obrazovnog sustava i sustava javne uprave i dalje su na čekanju, unatoč nekim ohrabrujućim najavama.

Određena poboljšanja zabilježena su na području olakšanja poslovanja, gdje su smanjeni i/ili uklonjeni određeni administrativni i parafiskalni nameti. Napredak je ostvaren i kod prodaje manjinskih udjela u državnim poduzećima i stavljanja u funkciju državne imovine, a zaostaci u sudstvu su blago smanjeni.

Donesene su i mjere u svrhu smanjenja visoke razine nenaplativih kredita, a nad HBOR-om je proveden pregled kvalitete imovine čiji rezultati još nisu objavljeni.

Zaključno, Komisija smatra da je Hrvatska ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka iz 2017. godine. Fiskalna politika, potpomognuta povoljnim makroekonomskim uvjetima, osigurala je smanjenje udjela duga, ali strukturne reforme nisu napredovale.

 

summer 2391348 480

Reforme koje je potrebno hitno provesti

Europska komisija od samog početka ulaska Republike Hrvatske u proces praćenja kroz Europski semestar, a to je od 2014., konstatira kako se preporuke ne provode te da izostaje realizacija reformi utvrđenih u  Nacionalnom programu. Neophodno je odmah krenuti s reformom javne uprave koja znači definiranje poslovnih procedura i procesa, reorganiziranje kroz ukidanje preklapanja, kvalitetnu raspodjelu posla i utvrđivanje jasnih podjela prava i odgovornosti. Samo na tim temeljima može se uvesti objektivan i motivirajući sustav nagrađivanja službenika. Restrukturiranje javnih poduzeća i upravljanje državnom imovinom još je jedna od reformi koja ne smije čekati. Uz to, uvođenje kriterija praćenja uspješnosti i usporedbe lokalnih jedinica u radu i napredovanju ključni su elementi za povećanje efikasnosti i ubrzanje rada lokalnih razina. Reforma pravosuđa, ubrzanje i rješavanje neriješenih pitanja, digitalno povezivanje, osiguranje ujednačene prakse, edukacija sudaca i pravosudnih službenika, racionalizacija mreže sudova ključna je ne samo za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja nego i za borbu protiv korupcije te napredak cijelog društva. Bez modernizacije sustava obrazovanja, znanosti, istraživanja i razvoja nemoguć je opstanak i to u srednjem roku. Neophodna je potpuna prilagodba potrebama poslodavaca, uz istovremeni razvoj tehnološki naprednih industrija, inovativnih malih i srednjih poduzetnika, digitalizaciju poslovanja kako bi poslovi za koje se mladi obrazuju bili visoko kvalitetni i dobro plaćeni. Stavljanje u funkciju neobrađenog zemljišta, navodnjavanje te snažna administrativna i financijska potpora razvoju poljoprivrede kroz obiteljska poljoprivredna gospodarstva jedan je od najvažnijih zadataka jer nema razvijene ekonomije bez obrađenog svakog dijela zemlje. Uz sve to uređenje i reorganizacija zdravstvenog, mirovinskog sustava, socijalnih naknada, izgradnja fleksibilnog tržišta rada u kojem je osiguran brzi pronalazak posla i dalje su veliki izazovi na koje je potrebno hitno odgovoriti. Pred Hrvatskom je puno posla. Reforme nisu jednostavne, ali treba hrabro i odlučno proći „dolinom političke smrti“ koja zahvaljujući EU fondovima odnosno kvalitetnim investicijama može biti znatno smanjena i proces generiranja snažnog rasta koji će se osjetiti na poboljšanju kvalitete života svih ljudi u Hrvatskoj ubrzan kako je to prikazano na grafu u nastavku.

graf

Iz grafikona se vidi da bez provedbe reformi tijekom vremena društvo siromaši i podržava se kontinuirano nazadovanje gospodarstva (crna linija). Korištenje EU fondova, ako se ne provode reforme, samo odgađa odnosno usporava neizbježan pad i siromašenje (plava linija). Crvena linija pokazuje kako uz provedbu reformi dolazi na početku do pada u razvijenosti i bogatstvu međutim nakon par godina slijedi zaokret i država izlazi iz poteškoća te započinje s rastom koji donosi značajan društveni prosperitet i skok u bogatstvu naroda (crvena linija). Zahvaljujući korištenju EU fondova odnosno provedbi kvalitetnih investicija vrijeme pada i siromašenja koje se naziva „dolina politične smrti (Valley of Political Death)“ se skraćuje (iscrtkana crvena linija) i reforme vrlo brzo počinju donositi rezultate vidljive u svakodnevnom životu građana. 

Ovo je jasna poruka da se ohrabrimo i što prije uhvatimo u koštac s neizbježnim. Nema stajanja na mjestu. Moramo se mijenjati, modernizirati, pratiti trendove, u potpunosti pojednostavniti administraciju, ukloniti sve prepreke poduzetnicima, na prvo mjesto staviti proizvođače, inovatore, izvoznike i tako zajedničkim snagama preokrenuti trend kontinuiranog zaostajanja u brzo sustizanje i prestizanje ostalih država. Samo to je način osiguranja ostanka naših ljudi u Hrvatskoj i privlačenja talenata iz drugih država.

  • 09
  • Ožu

Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Željana Zovko sudjeluju na sjednici proširenog predsjedništva Kluba zastupnika Europske pučke stranke koji se održava danas i sutra u Valenciji (Španjolska), a glavna tema su inovacije u europskom gospodarstvu, s posebnim naglaskom na poljoprivredu. Domaćin sastanka je predsjednik španjolske EPP delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednik Kluba EPP-a Esteban Gonzalez Pons.

Maletic Suica Zovko Valencia

Stajalište Europske pučke stranke je da EU treba staviti naglasak na inovacije kako bi se suočila s američkom i azijskom konkurencijom te treba ubrzati napredak s ciljem oblikovanja sljedećeg digitalnog vala koji će digitalnu tehnologiju prenijeti s pametnih telefona u kućanstva. Europska pučka stranka zagovornik je europskih vrijednosti koje uključuju socijalno tržišno gospodarstvo, kreativne kapacitete i stabilne demokracije. Ove konkurentske prednosti djeluju u kombinaciji s industrijskim uspjehom, izvrsnim istraživačkim kapacitetima, snažnim obrazovnim sustavima i najjačom potrošačkom snagom. Zastupnici EPP-a u Valenciji raspravljaju o financijskim sredstvima za inovacije te inovacijama namijenjenim za poljoprivredu. Na sastanku je nekoliko europskih tvrtki izložilo primjere inovacijskih projekata koji se razvijaju u ključnim sektorima kao što su zdravstvo, poljoprivreda, sigurnost, okoliš i mobilnost.

Voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica izrazila je zadovoljstvo raspravom u Valenciji:

„Zahvaljujući našim vrijednostima, našoj političkoj stabilnosti i socijalnoj tržišnoj ekonomiji koje su naša jedinstvena komparativna prednost, Europa će pobijediti u sljedećem valu inovacija. Naš kontinent ima jedinstvenu priliku oblikovati novi val digitalne revolucije. Kao što su 80-ih i 90-ih godina kulturne i političke promjene mijenjale svijet, tako će danas tehnološke inovacije biti pokretač velikog socijalnog, političkog i ekonomskog razvoja. Osobno vjerujem da inovacije mogu promijeniti živote naših građana, a zadatak nas političara je da inovacije postanu glavnim prioritetom sljedećeg razdoblja. Nadam se da će jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja Europskom unijom 2020. godine biti upravo inovacije i digitalna agenda. Osim inovacija u europskom gospodarstvu, ovdje raspravljamo i o utjecaju inovacija na poljoprivredu. Za Hrvatsku, ali i cijelu Europsku uniju, poljoprivreda predstavlja važnu gospodarsku djelatnost, a cilj nam je zaštititi poljoprivrednike, podržati njihov rad te osmisliti inovacije kojima će se olakšati život tisućama ljudi u Hrvatskoj i cijeloj Uniji. Veseli me što su uz nas i španjolski premijer Rajoy, predsjednik Europskog parlamenta Tajani te brojni drugi političari, poljoprivrednici i gospodarstvenici čime je još jednom potvrđena važnost razvoja, istraživanja i inovacija za Europsku uniju!“

Suica Valencia

 

Zastupnica Ivana Maletić naglasila je važnost razvoja Europe kao lidera u inovacijama:

Glavna tema našeg sastanka u Valenciji su inovacije i inovatori bez kojih nema gospodarskog rasta i razvoja. Obrazovanje, znanost i razmjena znanja ključni su za razvoj inovacija. Jačanje inovacijskog potencijala i primjena najnovijih istraživačkih i tehnoloških dostignuća u razvoju novih proizvoda i usluga temelj su modernizacije, reindustrijalizacije i diverzifikacije europskog gospodarstva. Ako želimo razvijati Europu kao lidera u inovacijama moramo raditi zajedno s inovatorima, znanstvenicima i poduzetnicima. Upravo zato smo ova dva dana u Valenciji zajedno s inovatorima, a u našem strateškom dokumentu o inovacijama koji ćemo na ovom sastanku i usvojiti dajemo jasnu poruku da želimo regulativu koja se temelji na praksi i odgovara na potrebe inovatora. Hrvatska ima veliki potencijal zahvaljujući kreativnim ljudima s izvrsnim idejama koji uz dobro organiziranu institucionalnu pomoć mogu značajno ubrzati naš rast i pozicionirati Hrvatsku visoko na ljestvicama razvijenosti i konkurentnosti“.

A zastupnica Željana Zovko istaknula je raspravu o inovacijama kao smjer u kojem se EPP i Europska unija trebaju razvijati:

„O budućnosti Europe i novim poslovima za mlade ljude slušajući izvanredne primjere mladih i uspješnih poduzetnika i inovatora je izvanredan način za našu EPP grupu koja se okupila u Valenciji u promišljanjima o boljoj i prilagođenoj Europskoj uniji izazovima koju svijet pred nju stavlja. Cirkularno znanje je novi termin bez kojeg tehnologija neće imati uspjeha na tržištu. Moć je u produbljivanju tog znanja i pomaganju generacijama koje dolaze da tehnologiju stave u korist čovjeka. Čestitke španjolskim i EPP kolegama na izvanrednosti u organizaciji skupa“.

Na sastanku pučana u Valenciji sudjeluju i španjolski premijer i predsjednik Partido Popular (PP), Mariano Rajoy; zamjenica premijera Španjolske, Soraya Saénz de Santamaria; španjolska ministrica obrane i glavna tajnica PP, Maria Dolores Cospedal. Događaju nazoče i predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani, povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj, Phil Hogan iz Irske, povjerenik za istraživanje, znanost i inovacije te Carlos Moedas iz Portugala te povjerenik EU-a za klimu i energiju Miguel Arias Cañete iz Španjolske.

  • 03
  • Ožu

Europski parlament u četvrtak je usvojio Izvješće o „Mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor EU-a" mađarskog zastupnika Norberta Erdősa (EPP). „To je ključno izvješće za sektor pčelarstva u EU jer sveobuhvatno identificira probleme pčelarstva i oprašivanja te predlaže mjere kojima bi se na Europskoj razini trebalo poduprijeti napore za očuvanja pčela i drugih oprašivača. Također, izvješće daje brojne prijedloge za poboljšanje položaja pčelara, ali i bolju zaštitu europskog meda i pčelarskih proizvoda proizvedenih u Europskoj uniji", rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.

Petir jpg

Evo što je još izjavila na tu temu:

1. Što je i zašto ključni problem pčelarstva?


"Smatram da veliki problem s kojim se europsko pčelarstvo suočava leži u lošem propisu – Direktivi o medu kojim se ne daje puna informacija potrošačima o stvarnom podrijetlu meda koji se stavlja na tržište. Formulacijom kako neki med potječe „miješanjem meda proizvedenog u EU i meda koji nije proizveden u EU“ kupcu ne daje apsolutno nikakvu korisnu informaciju. Takav nedorečeni propis kojim se ne zahtijeva točno navođenje vrste i porijekla meda uzrok je i drugih problema s kojima se danas naši pčelari susreću, te otvara prostor za manipulacije i prijevare. Zbog toga sam zatražila odgovarajuću promjenu tog propisa što je i usvojeno."


2. Možete li nam reći nešto o uvozu meda, posebice iz Kine?


"Od 2002. godine od kada pratimo smanjivanje ponude meda na svjetskom tržištu zbog sve učestalijih bolesti pčela, proizvodnja meda u Kini se gotovo udvostručila do čak 450 000 tona godišnje što čini više od zajedničke produkcije meda EU, Argentine Meksika, SAD-a i Kanade. U isto se vrijeme uvoz meda u Europu udvostručio te je 2015. godine iznosio 100 000 tona. Pritisnuti uvoznim količinama meda europski pčelari našli su se u velikim problemima. Prvo, niska cijena meda uvezenog iz Kine, koji se često miješa s medom proizvedenim u EU, može biti posljedica patvorenja meda, što je i bilo dokazano u više navrata. Niska cijena meda, a povezana s enormnim količinama kineskog meda dostupnog na tržištu po cijenama ispod razine proizvodnih cijena može biti rezultatom izravnih ili skrivenih državnih potpora NR Kine što narušava ravnopravno tržišno nadmetanje. U tome je smjeru išao i amandman kojim sam s kolegama iz Mađarske, Slovenije i Španjolske tražila od Komisije da istraži i prekine takvu prasku i koji je u konačnici usvojen. Sada je red na Komisiji da poduzme odgovarajuće korake."


3. Kako to utječe na hrvatske pčelare?


"Nedorečeno zakonodavstvo kojim se omogućuju nepravilnosti na tržištu neizbježno dovodi do nelojalne konkurencije i niskih cijena meda te drugih pčelinjih proizvoda, zbunjuje potrošače i odvraća ih od kupovine zdravih i kvalitetnih domaćih, europskih tradicionalnih proizvoda. U nemogućnosti da se nose s nelojalnom konkurencijom, naši pčelari smanjuju proizvodnju meda.
Smanjenju broja košnica u Hrvatskoj u 2016. godini za čak 17,5% u odnosu na razdoblje 2014.-2016. prema podacima Komisije pridonio je značajan pad kupovnih cijena meda u razdoblju od 2014. do 2016. godine. U tom su vremenu cijene meda bile prepolovljene što je značajno smanjilo prihode pčelara. Također, uvozom meda sumnjive kvalitete poljuljano je povjerenje građana u kvalitetu meda na tržištu što je uzrokovalo dodatno smanjenje potražnje na tržištu."

4. Možete li ikako vi u Europskom parlamentu utjecati na promjene-primjerice, da se smanji uvoz meda?


"Mi u Europskom parlamentu možemo utjecati da propisi koje donosimo ne budu dvosmisleni i da jasno utvrde okvire koji trebaju vrijediti za sve koji žele plasirati svoje proizvode na europsko tržište. Ovim izvješćem jasno smo zatražili nekoliko važnih promjena europskog zakonodavstva među kojima su najznačajnije:


1. Promjena označavanja meda kojom bi se jasno navela zemlja ili zemlje podrijetla meda s točnim postotkom udjela meda u mješavini.


2. Uključivanje sljedivosti meda od košnice o potrošača."

5. Kako kupac može znati što i odakle kupuje- kakav med?


"Potrošaču mora biti osigurana puna informacija o proizvodu koji kupuje. Na temelju te informacije kupac može napraviti informirani odabir proizvoda, odabrati on što zaista želi i med otkud želi. Zakonodavstvo unije i država članica dužno je omogućiti tu informaciju potrošaču koji mora biti siguran da je informacija koja mu se daje u potpunosti točna. Takvu sigurnost potrošaču mogu dati kvalitetni sustavi kontrole te primjerene i odvraćajuće kazne za one koji bi te propise pokušali prekršiti.
Druga je mogućnost da med kupujete izravno od vašeg lokalnog pčelara, kojeg ste odabrali, koji je zaslužio vaše povjerenje i za kojega vjerujete da vas neće prevariti. Za takve smo izravne kupovine predvidjeli izuzeće od stroge primjene propisa."


6. Na kraju ne smijemo zaboraviti pčele i oprašivače. Kakvo je stanje pčela i oprašivača u Europi? Kako pomoći tim važnim kukcima i kako im osigurati bolje uvjete okoliša i kvalitetu života?


"Brojni čimbenici poput invazivnih stranih vrsta, bolesti i životinjskih patogena doprinose smanjenju broja pčelinjih zajednica. Ranjivosti pčela, ali i drugih divljih oprašivača, doprinosi i korištenje pojedinih aktivnih tvari u pesticidima poput neonikotinoida.

Europski parlament jasno je pozvao Komisiju i države članice da zabrane one aktivne supstance u pesticidima, uključujući neonikotinoide i sistemske insekticide, za koje je znanstveno dokazano da ugrožavaju zdravlje pčela.

Nadalje, Europski parlament predložio je cijeli niz mjera i aktivnosti kojima bi se trebalo raditi na suzbijanu bolesti pčela, ali i onih usmjerenih na promjenu poljoprivrednih praksi na način da osiguraju pčelama kvalitetna područja za ispašu primjerice, prirodna i poluprirodna staništa te ekstenzivne trajne pašnjake, kao i preporuke za održavanje površina s vrijednim medonosnim biljem - različkom, grahoricama, čičkom ili bijelom djetelinom.

Također, treba voditi brigu o lokalnim ekotipovima medonosnih pčela jer je dokazano da lokalne i regionalne pasmine pčela u određenom području bolje preživljavaju nego pasmine medonosnih pčela koje su došle iz drugih područja.

Hrvatska je po ovom pitanju, a prema istraživanju nevladine organizacije za zaštitu oprašivača i promociju održive poljoprivrede „Pollinis,“ jedna od rijetkih država uz Sloveniju i Dansku koja aktivno provodi politike i mjere usmjerene na zaštitu pčela i na to možemo biti ponosni."

  • 18
  • Velj

 

Petar Ćuk iz najbolje agncije za praćenje spominjanja Vašeg poslovanja u svijetu inetrneta - Mediatoolkit, jedan je od predvača koji će Vas naučiti sve što trebate znati kako biste bili što uspješniji u svojem poslovanju!

“Budi proaktivan - nemoj biti nezaposlen” moto je AIESEC-ove besplatne studentske konferencije “Youth to business” koja će se održati 24. veljače na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Proaktivnošću su i doveli i ostalih četranest poznatih stručnjaka koji će svoja iskustva i prakse direktno prenijeti budućim stručnjacima i poduzetnicima.

Tijekom konferencije sudionici će imati priliku slušati velik broj predavanja, sudjelovati u radionicama te prisustvovati panelu o efikasnosti obrazovnog sustava.

Predavanja otvara Tina Odinsky-Zec s temom: „Wake-up to Entrepreneurship! The Rise of the Innovation Class“ nakon kojeg će uslijediti predavanja Tanje Ninić (JCI): „Young leaders giving back“ ; i Tanje Džido (Shhhefica): „Lead Like A Woman: Disrupting The Status Quo“.

Kako svoje ideje uspješno predstaviti investitorima studenti će saznati od poduzetnika i investitora Saše Cvetojevića koji se nedavno u Tesli S vratio sa 10 000 kilometara dugog rallya Budimpešta – Bamako.

Zadnji blok predavanja otvara Hermes Arriaga (ImpactHUB) s temom „Entrepreneurship is a Calling not a Job“ a nastavlja Tihana Tea Mušica (Coca.Cola HBC) koja će predstaviti projekt “Coca-Colina podrška mladima”.

U 5 radionica, sudionici će imati priliku upoznati se s cijelim poslovnim ekosustavom. Dobit će savjete o digitalnom marketingu - Tanja Džido (Shhhefica), izradi poslovnog plana - Tina Sirotić (Erste banka), poduzetništvu u korporaciji - Ivan Novaković (INA), financijama - Gordan Horbec (Opulento), prodaji digitalnih riješenja - Petar Ćuk (Mediatoolkit), EU fondovima - Mirela MarovićOmerzu (BIZkoshnica).

Izrezak mediatoolkit

Za kraj će u panelu „Poslovi budućnosti, priprema li nas obrazovanje na pravi način“ sudjelovati: Vladimir Dujić (Erste banka), Tanja Prekodravac (Selectio), Ante Lučić (Alink) i Saša Vrcelj (eSport). Zaključak konferencije te smjernice za korake kako se motivirati i iskoristiti naučeno će dati Robert van der Wolk (life coach).

Kako bi se sudionici motivirali da znanja s konferencije direktno koriste u praksi, Erste Club je za studente pripremio Case study natjecanje s bogatim nagradama.

Ako ste spremni učiniti prvi korak da ideju pretvorite u nešto veće ili vas samo zanima što učiniti kad budete spremni, besplatno se pridružite konferenciji 24. veljače na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu s početkom u 9 sati.

 

PRIJAVITE SE SAD! 

Link za prijavu uz koju će biti moguće dobiti i certifikat: http://bit.ly/y2bapplicationportal

  • 12
  • Velj

U Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske načelnik općine Breznički Hum potpisao je ugovor vrijedan milijun kuna. Jedan je to u nizu ugovora koje su načelnici i gradonačelnici 212 jedinica lokalne samouprave potpisali u Zagrebu 8. veljače, a kojima će se sa gotovo 650 milijuna kuna kroz Program ruralnog razvoja RH financirati projekti izgradnje i obnove lokalnih cesta, kolnika, oborinske odvodnje, javne rasvjete te prometne signalizacije.

Načelnik općine B.Hum Zoran Hegedić

Riječ je o mjeri 7.2.2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta. Sredstva su namijenjena gradnji novih, odnosno rekonstrukciji postojećih nerazvrstanih cesta u naseljima s najviše 5.000 stanovnika. Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 100% ukupnih prihvatljivih troškova. Ugovore je s predstavnicima jedinica lokalne samouprave potpisala ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić.

Tim ćemo iznosom financirati gradnju dionice ceste između Butkovca i Švajcarije ukupne duljine 1,2 km. Realizacija gradnje kreće na proljeće, nakon što provedemo javnu nabavu i objavimo natječaje za izvođača i za nadzor radova, a kada do ljeta ove godine bude dovršena, nova će dionica kvalitetnijne povezati dva zaselka ali i dvije susjedne općine Breznički Hum i Breznicu - ističe načelnik općine Breznički Hum Zoran Hegedić.

  • 18
  • Pro

Već duži niz godina obala grada Dubrovnika suočava se s ekološkom katastrofom izazvanom enormnom količinom smeća i plutajućeg otpada koje velikom većinom potječe iz Albanije te se prilikom jakog južnog vjetra i jakih kiša nanosi u dubrovačku luku te hrvatske otoke Korčulu, Mljet, Šipan, Koločep, Lastovo, Vis, Šoltu, poluotok Pelješac i južni dio hrvatskog Jadrana. Veliku većinu tog otpada čini plastika, koja se s vremenom fragmentira i kao mikroplastika te ostaje u moru stotinama godina. Iako je već više puta zatražila od Europske komisije mjere zbog ekološke katastrofe koja prijeti Jadranu, količina otpada koju je južni vjetar nanio na dubrovačku obalu ovog vikenda motivirala je zastupnicu Šuicu da još jednom upozori Komisiju te Europsku agenciju za okoliš i zatraži hitnu reakciju.

Obzirom da su postojeće regulative nedovoljne za regulaciju morskog otpada, a zatvorenom moru poput Jadranskog prijeti ekološka katastrofa, apeliram na Komisiju na hitno poduzimanje mjera za spas dubrovačke obale ali i ostatka Jadrana“, naglasila je za HR News u svom pitanju voditeljica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica.

Izrezak ecokatastrofa

Iako je Albanija potpisnica Barcelonske konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja, količina albanskog otpada se ne smanjuje i u sve većoj mjeri nanosi štetu hrvatskoj obali, stanovnicima te morskoj flori i fauni. Europska komisija trebala bi podupirati potpunu provedbu regionalnog plana protiv morskog otpada iz te Konvencije, u koju su uključene mjere gospodarenja otpadom, a države kandidati za EU imaju obvezu postupno prenositi i provoditi zakonodavstvo EU-a kako bi se olakšalo njihovo usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a. Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša, SL L 164, 25.6.2008., str. 19., previđeno je smanjenje količine novog i postojećeg morskog otpada, uključujući i plutajući otpad. 

 

Stranica 3 od 31

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se