Kako učinkovito riješiti probleme pčelarstva i oprašivanja?

03 Ožujak 2018

Europski parlament u četvrtak je usvojio Izvješće o „Mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor EU-a" mađarskog zastupnika Norberta Erdősa (EPP). „To je ključno izvješće za sektor pčelarstva u EU jer sveobuhvatno identificira probleme pčelarstva i oprašivanja te predlaže mjere kojima bi se na Europskoj razini trebalo poduprijeti napore za očuvanja pčela i drugih oprašivača. Također, izvješće daje brojne prijedloge za poboljšanje položaja pčelara, ali i bolju zaštitu europskog meda i pčelarskih proizvoda proizvedenih u Europskoj uniji", rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.

Petir jpg

Evo što je još izjavila na tu temu:

1. Što je i zašto ključni problem pčelarstva?


"Smatram da veliki problem s kojim se europsko pčelarstvo suočava leži u lošem propisu – Direktivi o medu kojim se ne daje puna informacija potrošačima o stvarnom podrijetlu meda koji se stavlja na tržište. Formulacijom kako neki med potječe „miješanjem meda proizvedenog u EU i meda koji nije proizveden u EU“ kupcu ne daje apsolutno nikakvu korisnu informaciju. Takav nedorečeni propis kojim se ne zahtijeva točno navođenje vrste i porijekla meda uzrok je i drugih problema s kojima se danas naši pčelari susreću, te otvara prostor za manipulacije i prijevare. Zbog toga sam zatražila odgovarajuću promjenu tog propisa što je i usvojeno."


2. Možete li nam reći nešto o uvozu meda, posebice iz Kine?


"Od 2002. godine od kada pratimo smanjivanje ponude meda na svjetskom tržištu zbog sve učestalijih bolesti pčela, proizvodnja meda u Kini se gotovo udvostručila do čak 450 000 tona godišnje što čini više od zajedničke produkcije meda EU, Argentine Meksika, SAD-a i Kanade. U isto se vrijeme uvoz meda u Europu udvostručio te je 2015. godine iznosio 100 000 tona. Pritisnuti uvoznim količinama meda europski pčelari našli su se u velikim problemima. Prvo, niska cijena meda uvezenog iz Kine, koji se često miješa s medom proizvedenim u EU, može biti posljedica patvorenja meda, što je i bilo dokazano u više navrata. Niska cijena meda, a povezana s enormnim količinama kineskog meda dostupnog na tržištu po cijenama ispod razine proizvodnih cijena može biti rezultatom izravnih ili skrivenih državnih potpora NR Kine što narušava ravnopravno tržišno nadmetanje. U tome je smjeru išao i amandman kojim sam s kolegama iz Mađarske, Slovenije i Španjolske tražila od Komisije da istraži i prekine takvu prasku i koji je u konačnici usvojen. Sada je red na Komisiji da poduzme odgovarajuće korake."


3. Kako to utječe na hrvatske pčelare?


"Nedorečeno zakonodavstvo kojim se omogućuju nepravilnosti na tržištu neizbježno dovodi do nelojalne konkurencije i niskih cijena meda te drugih pčelinjih proizvoda, zbunjuje potrošače i odvraća ih od kupovine zdravih i kvalitetnih domaćih, europskih tradicionalnih proizvoda. U nemogućnosti da se nose s nelojalnom konkurencijom, naši pčelari smanjuju proizvodnju meda.
Smanjenju broja košnica u Hrvatskoj u 2016. godini za čak 17,5% u odnosu na razdoblje 2014.-2016. prema podacima Komisije pridonio je značajan pad kupovnih cijena meda u razdoblju od 2014. do 2016. godine. U tom su vremenu cijene meda bile prepolovljene što je značajno smanjilo prihode pčelara. Također, uvozom meda sumnjive kvalitete poljuljano je povjerenje građana u kvalitetu meda na tržištu što je uzrokovalo dodatno smanjenje potražnje na tržištu."

4. Možete li ikako vi u Europskom parlamentu utjecati na promjene-primjerice, da se smanji uvoz meda?


"Mi u Europskom parlamentu možemo utjecati da propisi koje donosimo ne budu dvosmisleni i da jasno utvrde okvire koji trebaju vrijediti za sve koji žele plasirati svoje proizvode na europsko tržište. Ovim izvješćem jasno smo zatražili nekoliko važnih promjena europskog zakonodavstva među kojima su najznačajnije:


1. Promjena označavanja meda kojom bi se jasno navela zemlja ili zemlje podrijetla meda s točnim postotkom udjela meda u mješavini.


2. Uključivanje sljedivosti meda od košnice o potrošača."

5. Kako kupac može znati što i odakle kupuje- kakav med?


"Potrošaču mora biti osigurana puna informacija o proizvodu koji kupuje. Na temelju te informacije kupac može napraviti informirani odabir proizvoda, odabrati on što zaista želi i med otkud želi. Zakonodavstvo unije i država članica dužno je omogućiti tu informaciju potrošaču koji mora biti siguran da je informacija koja mu se daje u potpunosti točna. Takvu sigurnost potrošaču mogu dati kvalitetni sustavi kontrole te primjerene i odvraćajuće kazne za one koji bi te propise pokušali prekršiti.
Druga je mogućnost da med kupujete izravno od vašeg lokalnog pčelara, kojeg ste odabrali, koji je zaslužio vaše povjerenje i za kojega vjerujete da vas neće prevariti. Za takve smo izravne kupovine predvidjeli izuzeće od stroge primjene propisa."


6. Na kraju ne smijemo zaboraviti pčele i oprašivače. Kakvo je stanje pčela i oprašivača u Europi? Kako pomoći tim važnim kukcima i kako im osigurati bolje uvjete okoliša i kvalitetu života?


"Brojni čimbenici poput invazivnih stranih vrsta, bolesti i životinjskih patogena doprinose smanjenju broja pčelinjih zajednica. Ranjivosti pčela, ali i drugih divljih oprašivača, doprinosi i korištenje pojedinih aktivnih tvari u pesticidima poput neonikotinoida.

Europski parlament jasno je pozvao Komisiju i države članice da zabrane one aktivne supstance u pesticidima, uključujući neonikotinoide i sistemske insekticide, za koje je znanstveno dokazano da ugrožavaju zdravlje pčela.

Nadalje, Europski parlament predložio je cijeli niz mjera i aktivnosti kojima bi se trebalo raditi na suzbijanu bolesti pčela, ali i onih usmjerenih na promjenu poljoprivrednih praksi na način da osiguraju pčelama kvalitetna područja za ispašu primjerice, prirodna i poluprirodna staništa te ekstenzivne trajne pašnjake, kao i preporuke za održavanje površina s vrijednim medonosnim biljem - različkom, grahoricama, čičkom ili bijelom djetelinom.

Također, treba voditi brigu o lokalnim ekotipovima medonosnih pčela jer je dokazano da lokalne i regionalne pasmine pčela u određenom području bolje preživljavaju nego pasmine medonosnih pčela koje su došle iz drugih područja.

Hrvatska je po ovom pitanju, a prema istraživanju nevladine organizacije za zaštitu oprašivača i promociju održive poljoprivrede „Pollinis,“ jedna od rijetkih država uz Sloveniju i Dansku koja aktivno provodi politike i mjere usmjerene na zaštitu pčela i na to možemo biti ponosni."

Neno H

Molimo Vas da se prilikom komentiranja članaka pridržavate Internet bontona, odnosno da poštujete tuđe mišljenje te da vam kritike budu konstruktivne. U komentarima je zabranjena samopromocija bilo koje vrste. Svako kršenje pravila komentiranja rezultirati će brisanjem komentara ili zabranom daljnjeg komentiranja.

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se