Neno H

Neno H

Molimo Vas da se prilikom komentiranja članaka pridržavate Internet bontona, odnosno da poštujete tuđe mišljenje te da vam kritike budu konstruktivne. U komentarima je zabranjena samopromocija bilo koje vrste. Svako kršenje pravila komentiranja rezultirati će brisanjem komentara ili zabranom daljnjeg komentiranja.

Iz Hrvatske se prema procjenama demografa iselilo više od 80 tisuća građana, od kojih je velika većina mladih.

Zapošljavanje mladih u fokusu je europske politike koja shvaća da su gospodarstvo, tržište rada, zdravstvena zaštita, mirovine, okoliš, međugeneracijska solidarnost i rezultati izbora vođeni upravo demografijom. Europska unija dom je za više od 500 milijuna ljudi, no za razliku od europske, svjetska je populacija rasla brže te je više nego udvostručena u istom razdoblju i danas doseže oko 7,3 milijardi. Zbog sporijeg rasta u EU dugoročno se očekuje i njezin pad, dok s druge strane svjetska populacija bilježi snažan rast, a projekcije govore kako će ona do 2055. premašiti 10 milijardi ljudi.


„Demografska istraživanja o stanju u EU koja je provela Služba za istraživanje Europskoga parlamenta pokazuju da stanovništvo EU sve više stari kako se očekivana životna dob povećava, a stope fertiliteta su niže nego u prošlosti. Svakodnevno svjedočimo kako se i naša zemlja bori s istim problemom. Potrebno je učiniti više te osnažiti odgovarajuće politike kako bismo naše mlade zadržali u Hrvatskoj jer smo suočeni s jednom od najgorih pošasti današnjice, bijelom kugom“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.

woman 2692433 1280


Istraživanje Europskog parlamenta pokazalo je kako se životni vijek stanovništva na razini Europske unije povećao za više od 10 godina u odnosu na rane 1960-e pri čemu žene i dalje u prosjeku žive duže od muškaraca, no zabrinjavajući je trend pada prosječnog broja djece od oko 2,5 djece po ženi 1960. godine na 1,6 danas. To je daleko ispod 2,1 rođenih po ženi što je brojka za koju se smatra da je neophodna za razvijene zemlje u dugoročnom održavanju populacije u odsustvu migracija.


Vidljivo je kako je srednja dob do 2016. porasla u svim državama članicama. Irska populacija pritom ostaje najmlađa s prosječnom dobi od 37 godina. Nasuprot njoj, najstarija populacija jest ona Njemačka s prosječnom dobi od 46 godina dok je u Hrvatskoj ta brojka 42 godine. Prema projekciji Eurostata s početka 2018. godine, Italija će biti zemlja koja će imati najveću prosječnu dob od 46,3 godine te će biti prva od država članica koja će doseći srednju dob od 50 godina do 2029. godine.
Istraživanje također donosi podatke o broju djece po ženi u državama članicama za 2015. godinu iz kojih je vidljivo kako Francuska (s 1,96) ima najveću stopu fertiliteta, dok Portugal (s 1,31) ima najmanju. Ostale države članice s relativno visokim stopama fertiliteta su Irska (1,92), Švedska (1,85) i UK (1,80) dok su na drugom kraju ljestvice uz Portugal, Poljska i Cipar (1,32), Grčka i Španjolska (1,33) te Italija (1,35).


Demograf Stjepan Šterc osvrnuo se na istraživanje kazavši kako je „neupitno da to postaje ključna problematika suvremene Europe i Hrvatske koja se još uvijek politički ne promatra kao ključni problem gospodarskog i ukupnog razvoja, sigurnosno i pitanje i pitanje izvjesne budućnosti“, kazao je Šterc.

Vidljivo je također kako najmanji broj stranih državljana u svojoj zemlji ima Malta (obje vrijednosti na otprilike 0,05 milijuna stanovnika) dok Njemačka daleko vodi ispred svih zemalja s izrazito velikim brojem stranih državljana, kako onih iz drugih članica EU, tako i onih iz ne-EU zemalja. Objašnjenje za ovakvu situaciju u Njemačkoj jest svakako izbjeglička kriza tijekom koje je u Njemačku pristiglo mnogo osoba iz ne-EU zemalja, ali i njezina politika „otvorenih vrata“.
Danas je migracija postala sve važniji i gotovo jedini faktor za širenje ili održavanje populacije EU. I u 2015. i u 2016. prirodni prirast stanovništva bio je blago negativan te je stoga za vidljivi rast stanovništva tih godina „zaslužna“ upravo unutrašnja migracija stanovništva.

travel 778338 1280


Prema tom istraživanju, ti su trendovi kombinirano rezultirali drastičnim starenjem stanovništva u državama članicama EU te padom broja radno sposobne populacije (od 15 do 64 godine). Takav je pad prvi put zabilježen 2010. godine te se očekuje njegov nastavak svake godine do 2060. S druge strane očekuje se kako će se udio stanovništva starijeg od 80 godina do 2050. godine udvostručiti te će dosegnuti udio od 11,4 posto. I dok su 2006. na svaku osobu iznad 65 godina dolazile četiri radno sposobne osobe (15 – 64 godine), prema procjenama do 2050. godine taj će se broj dvostruko smanjiti.


Iako polazna točka, brzina i opseg starenja variraju između država članica, ovisno o njihovim različitim stopama fertiliteta, očekivanom životnom vijeku i razinama migracije, u nadolazećim godinama u svim će državama članicama biti vidljivo daljnje starenje stanovništva. Demografski trendovi utječu na regije EU na različite načine i stoga ne postoji jedinstveni opis svih demografskih kretanja. Ipak, nekoliko osnovnih demografskih generalizacija može se iznijeti. Primjerice, pad stanovništva može se promatrati u dijelovima istočne Europe - baltičkih država, Bugarske, Rumunjske, istočne Njemačke, Portugala, Grčke, Španjolske, Italije, Hrvatske i središnjih regija Francuske. Međutim, nedavni trendovi migracija iz zemalja koje nisu članice EU-a mijenjale su demografsku ravnotežu u različitim regijama EU.


Značajan porast stanovništva zabilježen je u Zapadnoj Irskoj, u Ujedinjenoj Kraljevini, Belgiji, Nizozemskoj, Austriji i u gradskim središtima, kao što su Pariz i London. Kad je u pitanju njihov porast, profitirali su i dijelovi zapadne Njemačke, kao i sjeverna Italija, te južni dio Skandinavije.
Krajnji zaključak istraživanja EPRS i EUI jest da Zemlja kao takva općenito stari, a europsko stanovništvo posebno. Unatoč tome, navode kako će Europljani rođeni danas imati ipak dulji životni vijek zbog poboljšanja zdravstvenih uvjeta i otkrivanja novih tehnologija. U posljednjoj godini za koju su dostupni podaci Eurostata (2015.), zabilježeno je da je životna dob diljem EU-a u prosjeku 63,3 godine za žene i 62,6 godine za muškarce.


Akademski slikar iz Splita, Stipe Ivanišević, istaknuti suvremeni hrvatski likovni umjetnik; nedavno je dobio Prvu nagradu Pasionske baštine:

Xxx Gospodine Ivanišević, nedavno te dobili vrijednu Prvu nagradu Pasionske baštine.
===Da, a to sam doznao 3-4 dana poslije otvaranja izložbe od kolegice Diane koja je također izlagala. Svejedno sam bio zadovoljan i zahvalan ljudima koji su prepoznali moj rad.

Xxx Kontinuirano slikate i svjetovne i sakralne teme.
===Mislim da je riječ svjetovna dosta nespretna i ne koristim je za opis onoga što ja radim. Ta riječ ima preširoko značenje i u pozitivnom i negativnom kontekstu. A ovaj potonji ne bih vezivao uz svoj rad.

Golgota 2017 90x60 cm Ulje na platnu 1

Xxx Postoji li razlika u pristupu?
=== Ne.

Xxx Koji sakralni motiv volite najviše?
=== Onaj koji prepoznam u mrljama na platnu, onaj koji mi je poznat dok biram format platna ili onaj iza kojeg stoji narudžba.

Xxx Kakva je situacija kod nas sa sakralnim slikarstvom?
===Odlična.
Već je odavno znanstveno dokazano da je religija opijum za narod, a mi koji se bavimo sakralnom tematikom iako i djelomično u svom opusu, potencijalni smo duhovni dileri i kao takvima nama nije mjesto u javnim medijima čiji su vlasnici promotori gore navedene znanosti.
Međutim i kod medija čiji vlasnici nisu toliko progresivni i znanstveno potkovani, mi slabo pronalazimo put do njihovog interesa.
Sad se pitate što je tu odlično?
Mir i posvećenost onom što radiš bez ikakvih ograda.

Pieta 1994 50x60 ulje na platnu


Xxx Kako se razvijao Vaš sakralni opus?
Polako. Počeo je 1990 u Gučoj Gori i traje još uvijek.

Xxx Što je novo u atelijeru?
=== Krošnje.

Xxx Uvijek pitam za planove.
=== Oni ovise o godišnjim dobima……..zdravlju………ponekad novcu.

 

Miroslav Pelikan

Počnimo redom. Ova priča neće biti kao ostale priče, jer ima početak i sredinu, a sam čitatelj će donijeti zaključak o kraju.
Sam moj početak života nije se razlikovao od života ostale djece iz radničkih obitelji. Tata, a ne otac je jedini radio u obitelji. Zbog samog obima posla kojim se bavio rijetko sam ga sretao doma. Kada je to bilo moguće uvijek je pronašao malo vremena i za mene. U početku igra - ali kasnije mojim odrastanjem iz igre sam prešao na učenje vještina kojima me je tata učio. Takav očev pristup meni je usadio želju za novim znanjem i vještinama kojima me je podučio. Najvjerojatnije zbog toga i u starim danima težim ka novom znanju, jer čovjek uči dok je živ a bedast umre. Tu životnu lekciju pamtit ću dok sam živ te je s manje ili više uspjeha prenositi na svoju djecu. Što se tiče uspjeha prijenosa znanja svojoj djeci moram prihvatiti činjenicu da moja djeca žive u vremenu većeg tehničkog napretka koji im omogućuje više saznanja ali na uštrb mašte i radoznalosti za koju smatram da je jedan od najbitnijih faktora razvoja djece u odrasle osobe pune samopouzdanja, koje imaju znanje, što teoretsko, a što praktično te da ne postanu robovi potrošačkog društva, onog koje nema početak, sredinu a ni kraj.

STK STARR osvojio HEP Superligu

Tan Ruiwu, Zeng Jia, Nikola Horvat i Ronald Redjep, predvođeni njemačkim stolnoteniskim magom Matthiasom Landfriedom osvajači su titule državnih prvaka Hrvatske HEP Superlige u stolnom tenisu za 2018. godinu. Konačni je rezultat 2:1, nakon odigrane majstorice, poslije koje je drugi puta u tri dana pao Dubrovnik, Varaždincima je donio prijestolje - baš kao i gradu Gospara zahvaljujući širom svijeta poznatim Igrama prijestolja.
Sve je doduše trajalo gotovo tjedan dana. U onom prvom varaždinskom finalu Pituri su poveli svladavši tada lošije i umorne domaćine s 0:4. Tri dana kasnije istim je rezultatom pao Dubrovniku (4:0) poslije drugog finala za 1:1. I konačno u nedjelju 22. travnja u trećem finalu ili majstorici za titulu opet bolji STK Starr, ovaj puta rezultatom 4:1.
Prvo je Tan Ruiwu s 3:0 dobio Ivana Juzbašića, potom istim rezultatom Zeng Jia Nevena Juzbašića, da bi u trećem susretu Ronald Redjep s 3:1 pobijedio ponajboljeg Pitura Tomislava Japeca. U parovima su Tan i Zeng s 3:2 izgubili od Japeca i Ivana Juzbašića, da bi u petome susretu trećeg finala Zeng Jia svladao Ivana Juzbašića s 3: 1 za konačni rezultat STK LIBERTAS - STK STARR 1:4 i titulu državnih prvaka 2018. godine donio Varaždincima.
Sjajni Kinezi Ruiwu i Jia u sprezi s iskusnim Njemačkim trenerom Matthiasom Landfriedom, sva trojica osvojila su sve što se osvojiti dalo u stolnom tenisu tijekom proteklih godina i desetljeća u svojim i zemljama u kojima su igrali, trenirali ili nastupali. I eto sada to iskustvo pojačano prvim reketom hrvatskoga sjevera Ronaldom Redjepom i mladim Nikolom Horvatom u varaždinskom STK Starru plasirali hrvatskoj ali i europskoj pa i svjetskoj javnosti, jer ovaj će se uspjeh zasigurno čuti do svih europskih i svjetskih prijestolnica uključujući i Peking.

Bravo Varaždinci!

Živimo život bez droge jer droga uzima život !

U Domu Hvidr-e Sl. Brod održan je izlučni turnir u šahu Igre Mladih 2018. Tehnički organizator je bio Šahovski klub invalida „Hvidra-Brod“ iz Slavonskog Broda organizirao je za kadete i kadetkinje za Brodsko-posavsku županiju. Natjecanje je bilo izlučnog karaktera za sudjelovanje na državnom koje će se održati u SPLITU početkom kolovoza 2018.godine . Na turniru je sudjelovalo 17 kadeta i 6 kadetkinja ukupno 23 igrača. Turnir je igran po Bergerevom sustavu svatko sa svakim, dok su dječaci 2007 godište igrali švicarac u 7 kola . Natjecanje je bilo odvojeno cure i dečki 2003 i 2007. godište.

Odlazak u Split su izborili pobjednici skupina s voditeljem Matom Opačkom

 

 

1.Kadetkinja 2003. Petra Karij,           Slavonski Brod,

2.Kadet         2003. Niko Sokić,                 Nova Gradiška,

3.Kadet       2007.Dominik Milinković, Nova Gradiška

Voditelj i sudac turnira bio je Mato Opačak NA s pomoćnikom Draganom PAVIĆ ,CA sudački odbor je odradio bez ijedne primjedbe.

POREDAK CURE 2003 i 2007                   POREDAK DEČKI 2003

1.Petra Karij       5.0, Sl. Brod,               1,Sokić Niko       6.5 Nova Gradiška

2.Uršula Milardić 3.0, Gundinci,               2.Dorian Medved, 6.0 Sl. Brod,

3.Marija Knežević,3.0 Gundinci,               3.Matija Plazanić 5.5 Garčin,

                                                            

POREDAK DEČKI 2007

1.Dominik Milinković   6.5 Nova Gradiška,

2.Ivan Mihael Petričević 6.0 Gundinci,

3.Jan Babler                   5.0 Sl. Brod,

Kupovina konoplje u Hrvatskoj legalna je u obliku kapsula preko liječničkog recepta od kraja 2015. godine, no ti troškovi mjesečno mogu iznositi i do nekoliko tisuća kuna. Većini građana takva vrsta liječenja i dalje je financijski nedostupna.

 

Trenutno su u tijeku pripreme za potpisivanje peticije za potpunu legalizaciju konoplje u medicinske svrhe u organizaciji Društva multiple skleroze Dubrovačko-neretvanske županije, koje će se održati u subotu, 21. travnja u Dubrovniku. Hrvatska društva multiple skleroze drugih hrvatskih gradova također su krenula s prikupljanjem potpisa u tu svrhu.

stinging nettle 503939 1280

Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) zadužio je voditeljicu hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravku Šuicu da podnese izvješće o upotrebi konoplje u medicinske svrhe. Tema je to koja izaziva sve više pozornosti među hrvatskim građanima jer bi se omogućavanjem korištenja konoplje olakšao svakodnevni život oboljelima od multiple skleroze, malignih bolesti, AIDS-a, epilepsije i sličnih oboljenja. 

 

„Osobito mi je drago što mi je dodijeljeno ovo važno izvješće, posebno zbog toga što ova tema postaje sve važnija u Hrvatskoj. Učinit ću sve da se omogući korištenje konoplje isključivo u medicinske svrhe te da na ovaj način oboljelima olakšamo put ka ozdravljenju. S obzirom da se, kroz rad u grupi Zastupnici protiv raka u Europskom parlamentu, ali i organiziranjem konferencija "Fight&Win" diljem Hrvatske, aktivno bavim borbom protiv raka, posebno me raduje činjenica da je ENVI odbor, između ostalih, odabrao i mene kao autoricu ovog važnog izvješća“, izjavila je ovom prigodom zastupnica Šuica.

Dubravka Suica vote

Stranica 1 od 89

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se