Kupovina konoplje u Hrvatskoj legalna je u obliku kapsula preko liječničkog recepta od kraja 2015. godine, no ti troškovi mjesečno mogu iznositi i do nekoliko tisuća kuna. Većini građana takva vrsta liječenja i dalje je financijski nedostupna.

 

Trenutno su u tijeku pripreme za potpisivanje peticije za potpunu legalizaciju konoplje u medicinske svrhe u organizaciji Društva multiple skleroze Dubrovačko-neretvanske županije, koje će se održati u subotu, 21. travnja u Dubrovniku. Hrvatska društva multiple skleroze drugih hrvatskih gradova također su krenula s prikupljanjem potpisa u tu svrhu.

stinging nettle 503939 1280

Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) zadužio je voditeljicu hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravku Šuicu da podnese izvješće o upotrebi konoplje u medicinske svrhe. Tema je to koja izaziva sve više pozornosti među hrvatskim građanima jer bi se omogućavanjem korištenja konoplje olakšao svakodnevni život oboljelima od multiple skleroze, malignih bolesti, AIDS-a, epilepsije i sličnih oboljenja. 

 

„Osobito mi je drago što mi je dodijeljeno ovo važno izvješće, posebno zbog toga što ova tema postaje sve važnija u Hrvatskoj. Učinit ću sve da se omogući korištenje konoplje isključivo u medicinske svrhe te da na ovaj način oboljelima olakšamo put ka ozdravljenju. S obzirom da se, kroz rad u grupi Zastupnici protiv raka u Europskom parlamentu, ali i organiziranjem konferencija "Fight&Win" diljem Hrvatske, aktivno bavim borbom protiv raka, posebno me raduje činjenica da je ENVI odbor, između ostalih, odabrao i mene kao autoricu ovog važnog izvješća“, izjavila je ovom prigodom zastupnica Šuica.

Dubravka Suica vote

U Europskom parlamentu u Bruxellesu je održan sastanak Središnjeg odbora Zajednice žena Europske pučke stranke (EPPW) kojom predsjedava Dr. Doris Pack, nakon čega je održan Colloque s povjerenicom za digitalno gospodarstvo i društvo Mariyom Gabriel. Žene Europske pučke stranke raspravljale su o ulozi žena u digitalnom dobu, s naglaskom na perspektive na tržištu rada.


U Europskom parlamentu okupile su se predstavnice političkih stranaka, članica Europske pučke stranke, među kojima i ministrica obrane Bosne i Hercegovine Marina Pendeš. Na sastanku Središnjeg odbora EPPW razmatralo se članstvo Zajednice žena SDA iz Bosne i Hercegovine, PAS iz Moldavije te Pokreta za Slobodu iz Gruzije, nakon čega je uslijedila rasprava o digitalizaciji i ulozi žena. Dogovorio se plan aktivnosti za 2018. godinu koji uključuje Jesensku akademiju u Ateni a nakon toga i Središnji odbor te Kongres u Ljubljani u studenom 2018. koji će ujedno biti i izborni kongres gdje će se birati novo vodstvo žena EPP-a. Ovogodišnje aktivnosti Žena EPP-a se održavaju pod zanimljivim motom “Women First”.


Potpredsjednica Zajednice žena Europske pučke stranke (EPPW) Dubravka Šuica istaknula je važnost sudjelovanja žena u svim segmentima društva: „Važno je ojačati ulogu žena u politici ali i svim segmentima društva jer bez sudjelovanja žena koje čine pola stanovništva zemaljske kugle, svijet ne može biti pravedan!“
Podsjetimo, potpredsjednica Zajednice žena Europske pučke stranke Dubravka Šuica 23. ožujka sudjelovala je na Dijalogu s građanima s povjerenicom za digitalno gospodarstvo i društvo Mariyom Gabriel na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, a teme Dijaloga su bile digitalne vještine, informatička sigurnost, umjetna inteligencija, zapošljavanje u budućnosti, žene u digitalnom svijetu, zapadni Balkan, digitalizacija i demokracija, nove tvrtke (startup) i inovacije.
Prošle je godine obilježena je 60. obljetnica potpisivanja Rimskih ugovora i tom je prilikom objavljena Bijela knjiga o budućnosti Europe u kojoj su navedeni mogući smjerovi budućnosti EU, suočene s brojnim izazovima, od globalizacije i utjecaja novih tehnologija na društvo i radna mjesta do sigurnosnih pitanja i rasta populizma.

Jučer je na sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) uspješno izglasana Rezolucija o evaluaciji LIFE programa za razdoblje od 2013. do 2017. godine (L’Instrument Financier pour l’Environnement - Financijski instrument za okoliš), čija je izvjestiteljica u ime Europske pučke stranke zastupnica Dubravka Šuica, ujedno i supredsjedateljica radne skupine LIFE u Europskom parlamentu.

Nakon što je Europska komisija 6. studenog 2017. objavila izvješće o evaluaciji Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) sredinom njegova provedbenog razdoblja čime je obuhvaćena ocjena prve polovice programa LIFE za razdoblje 2014. – 2020. i preporuke za daljnje djelovanje, izvjestitelji u odboru ENVI donijeli su nacrt rezolucije i usmenog pitanja u kojima pozivaju Komisiju na daljnje poboljšanje, integriranost projekata i komplementarnost programa LIFE s drugim politikama EU-a.

„Uzimajući u obzir činjenicu da je potrebno povećati učinak, održivost i/ili mogućnost daljnje primjene rezultata postojećih projekata, na koji će način Komisija zajamčiti da će projekti u cijelosti ostvariti svoj potencijal, posebice s obzirom na to da je u konačnoj evaluaciji programa LIFE+ zaključeno da u mnogim slučajevima potencijal projekata da posluže kao primjer često nije bio u potpunosti ostvaren ili iskorišten?“ - naglasili su autori u usmenom pitanju Komisiji.

 

Zastupnica Dubravka Šuica u Rezoluciji se osvrnula na nejednaku alokaciju sredstava i projekata iz programa LIFE:
„LIFE program smatram iznimno važnim instrumentom EU za zaštitu okoliša i klimatske akcije te sam upravo zbog toga u Rezoluciji naglasila važnost bolje raspodjele sredstava i projekata. Naime, čak trećina sredstava iz cijelog proračuna za LIFE u razdoblju od 2014-2020 odlazi samo na dvije zemlje, Italiju i Španjolsku. Cilj nam je spriječiti ovakve razlike i osigurati nove mehanizme koji će pomoći svakoj zemlji da pristupi sredstvima iz LIFE programa i da iskoristi sve njegove prednosti!“

Podsjetimo, Republika Hrvatska kao najmlađa članica Europske unije se tek susrela s LIFE programom prije četiri godine. Od 2013. do 2017. godine odobreno je 15 projekata za LIFE financiranje od čega su 4 projekta na kojima su hrvatski sudionici nositelji te još 11 projekata na kojima su hrvatski sudionici partneri. Uz povećanu apsorpciju odobrenih projekata, porastao je i broj prijava od strane hrvatskih organizacija. Vrijednost prijavljenih projekata za 2017. iznosi oko 90 milijuna eura, gdje udio financiranja Europske unije iznosi oko 50 milijuna eura. Za usporedbu, prošle godine je taj iznos bio oko 38 milijuna eura. Stoga, iščekuju se optimistični rezultati implementacije LIFE programa u Republici Hrvatskoj i na tome također treba zahvaliti Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, koje upravo putem LIFE programa vrši kontinuiranu izobrazbu zainteresiranih sudionika.

Na jučerašnjoj sjednici Odbora za vanjske poslove (AFET) Europskog parlamenta usvojeni su amandmani zastupnice Željane Zovko u sklopu izvješća „o primjeni instrumenata EU-a za vanjsko financiranje: preispitivanje na sredini razdoblja za 2017. i budući ustroj nakon 2020.

“ Usvojeno izvješće AFET-a ima za cilj definirati prioritete i aktivnosti financijskih instrumenata za sljedeće financijsko razdoblje. Zastupnica Zovko je u usvojenim amandmanima istaknula važnost vanjske financijske pomoći EU-a kao ključnog instrumenta za pružanje potpore gospodarskim reformama, kao i demokratskoj, političkoj i institucionalnoj konsolidaciji u partnerskim državama. Nadalje, u kontekstu politike proširenja EU-a i nedavno objavljene Strategije za Zapadni Balkan, Zovko je naglasila u svojem amandmanu kako razina sredstava za Instrument pretpristupne pomoći (IPA II) mora odgovarati krajnjem cilju IPA-e da se implementiraju ključne političke, gospodarske i institucionalne reforme s ciljem postizanja standarda EU-a u državama Zapadnog Balkana.

Zaključno, Zovko je, po pitanju Europskog instrumenta za susjedstvo (ENI), naglasila važnost povezanosti dostupnosti sredstava iz ENI-a s aktivnostima na području sprečavanja i rješavanja sukoba te podržavanja aktivnosti unapređenja temeljnih vrijednosti, poput demokratizacije, poštivanje ljudskih prava i vladavine prava u državama Istočnog partnerstva. Glasovanje o ovom Izvješću, tj. o prijedlogu rezolucije Europskog parlamenta, predviđeno je u travnju na sljedećoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir nominirala je Hrvatsku vatrogasnu zajednicu (HVZ), a time i sve hrvatske vatrogasce za nagradu „Europski građanin godine 2018.“ koju Europski parlament dodjeljuje kao priznanje za iznimna postignuća pojedincima i organizacijama koje rade na promicanju europskih vrijednosti i identiteta.

Hrvatska vatrogasna zajednica je stručna i humanitarna udruga vatrogasnih zajednica županija i Vatrogasne zajednice Grada Zagreba, u koje je udruženo 1.824 dobrovoljnih vatrogasnih društava i 67 profesionalnih vatrogasnih postrojbi sa šezdesetak tisuća operativnih vatrogasaca, od kojih je oko 95 % dobrovoljnih i oko 5% profesionalnih vatrogasaca. U sklopu dobrovoljnih vatrogasnih društava djeluje i dodatno oko 90 tisuća izvršnih, pričuvnih, podupirućih i počasnih članova i veterana, te pripadnika vatrogasne mladeži i podmlatka.

 "Hrvatsku su tijekom 2017. godine poharali zastrašujući požari, a najveći doprinos u njihovu gašenju dali su upravo hrvatski vatrogasci. Zbog klimatskih promjena, u posljednje vrijeme sve smo više suočeni s poplavama i drugim elementarnim  nepogodama u kojima su upravo vatrogasci oni koji prvi pružaju ruku pomoći stanovništvu. Njihov doprinos spašavanju ljudi i imovine je nemjerljiv, njihov dobrovoljni i humanitarni rad, u uvjetima koji su često daleko od dobrih je nešto što nema cijenu i ovom kandidaturom željela sam im izraziti poštovanje i zahvalnost",  kazala je Petir. 

Tijekom 2017. godine na priobalju su zabilježena 4.154 požara koji su poharali više od 86.000 hektara šume, maslinika i vinograda. U gašenju požara raslinja na priobalnom i kraškom području 84 vatrogasaca je bilo ozlijeđeno. U akcijama gašenja požara raslinja posebno su se istaknula dobrovoljna vatrogasna društva i njihovi dobrovoljni vatrogasci, te su uslijed njihovih nadljudskih napora spriječena daleko veća stradanja ljudi i imovine.

"Kandidatura za nagradu Europski građanin godine 2018. je velika čast za sve dobrovoljne i profesionalne vatrogasce koji su tijekom 2017. godine intervenirali 38.572 puta na 24.302 požara i drugih izvanrednih događaja. Da nije bilo hrabrih i požrtvovnih vatrogasaca štete bi zasigurno bile višestruko puno veće. Nadamo se da će njihov doprinos biti prepoznat na razini Hrvatske, ali i Europe", rekao je Željko Popović, načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice zahvalivši u ime svih vatrogasaca zastupnici Petir na kandidaturi.

Petir jpg

Nagrada "Europski građanin" dodjeljuje se od 2008. godine. Svaki zastupnik u Europskom parlamentu ima pravo predložiti jednu kandidaturu godišnje, a svaka država članica odabire pet laureata, nakon čega Odbor za nagrade Europskoga parlamenta bira do 50 njih iz 28 država članica. Središnja će se svečanost dodjele nagrada održazi u listopadu u Europskom parlamentu u Bruxellesu. 

 

Europska komisija objavila je 7.3.2018. svoju godišnju analizu ekonomskog i socijalnog stanja u državama članicama EU, uključujući napredak u provedbi preporuka po državama članicama i ocjenu mogućih makroekonomskih neravnoteža. Komisija je objavila Komunikaciju u kojoj se osvrće na ukupno postignuti napredak u provedbi preporuka i mjera poduzetih u svrhu otklanjanja potencijalnih makroekonomskih neravnoteža, kao i rezultata provedenih postupaka detaljnog preispitivanja nad pojedinim državama članicama temeljem kojih su ažurirane informacije o kategorizaciji država članica u okviru Postupka makroekonomskih neravnoteža.

financial 3207895 1280

Objavljeno je i 27 pojedinačnih Izvješća po državama članicama (za sve države članice osim za Grčku, u kojoj se provodi program potpore

stabilnosti). Za 12 država članica odabranih za postupak detaljnog preispitivanja u studenome prošle godine, pojedinačna izvješća uključuju 

ocjenu mogućih makroekonomskih neravnoteža. Za razliku od prethodnog ciklusa Izvješća o mehanizmu upozoravanja za 2017. kada je u proces Detaljnog preispitivanja bilo uključeno devetnaest država članica, u ciklusu Izvješća o mehanizmu upozoravanja za 2018. dvanaest je država članica određeno za uključivanje u proces Detaljnog preispitivanja. To su Bugarska, Hrvatska, Cipar, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Nizozemska, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska.

Od tih dvanaest država članica,  Komisija je zaključila da Slovenija više ne bilježi makroekonomske neravnoteže u smislu Postupka u slučaju prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. U osam država članica potvrđeno je postojanje neravnoteža (Bugarska, Njemačka, Irska, Španjolska, Francuska, Nizozemska, Portugal i Švedska), a u preostale tri potvrđeno je postojanje prekomjernih neravnoteža (Hrvatska, Italija i Cipar).

Izrezak Rijeka

Neravnoteže se smanjuju u Hrvatskoj i Italiji, kao rezultat kombinacije reformi, povoljnih ekonomskih uvjeta i smanjenja rizika u bankarskom sektoru. Međutim, Komisija navodi da postoji potreba za odlučnijom provedbom, posebice u Hrvatskoj.

U daljnjem tijeku Europskog semestra, očekuje se rasprava Vijeća o Komisijinim izvješćima po državama članicama i rezultatima dubinskih preispitivanja. Komisija će zatim održati bilateralne sastanke s državama članicama na kojima će se raspravljati o izvješću za dotičnu državu članicu. Potpredsjednici Komisije i povjerenici posjetit će države članice i sastati se s predstavnicima vlade i nacionalnog parlamenta, socijalnim partnerima i drugim reformskim dionicima. Spomenuta Izvješća predstavljaju polaznu osnovu Komisiji za raspravu s državama članicama o izboru njihovih nacionalnih politika prije nego što u travnju dostave Komisiji svoje nacionalne programe reformi i konvergencije, temeljem kojih će Komisija izraditi Preporuke po državama članicama (tzv. CSR) koje će biti usmjerene na ključne gospodarske i socijalne prioritete u svakoj državi članici. 

 

Analiza stanja u Hrvatskoj

 

U početnom dijelu Sažetka dokumenta Komisija konstatira da je u Hrvatskoj tijekom 2017. nastavljen gospodarski rast (koji traje već četvrtu godinu). Kako se u Hrvatskoj smanjuje broj radno aktivnih stanovnika, Komisija procjenjuje da će potencijal budućeg gospodarskog rasta ovisiti o kapacitetima za provedbu gospodarskih reformi, što bi trebalo omogućiti brži rast produktivnosti, veće sudjelovanje na tržištu rada i stvaranje okruženja za privlačenje novih investicija. Potrošnja stanovništva glavni je pokretač rasta u uvjetima ponovnog porasta plaća, povećanja zaposlenosti i visokog pouzdanja potrošača. Investicije se oporavljaju, ali sporije od očekivanog. Daljnji rast se očekuje i u 2018. i 2019. godini, ali po nešto nižim stopama u odnosu na 2017.  I investicije bi se trebale oporaviti u 2018. i 2019., što dobrim dijelom ovisi i o neizvjesnosti oko restrukturiranja Agrokora i povlačenju sredstava iz EU fondova. Javni i privatni dug se smanjuju, a tečaj domaće valute blago aprecira. 

hrvatska karta zastava

Hrvatska je ostvarila ograničeni napredak u provedbi specifičnih preporuka s kraja Europskog semestra 2017. Pravni okvir za jačanje fiskalnog okvira još nije usvojen, a odgođeno je i uvođenje poreza na nekretnine. Iako su učinjeni neki koraci u svrhu racionalizacije zdravstvenog sustava, dugovi zdravstvenog sustava su i dalje nastavili rasti. Planirane mjere za reformu sustava socijalne skrbi su sužene u obuhvatu, a reforma mirovinskog sustava je ponovno odgođena. Aktivne mjere za zapošljavanje niskoobrazovanih i dugotrajno nezaposlenih na tržištu rada slabo se koriste, a reforme obrazovnog sustava i sustava javne uprave i dalje su na čekanju, unatoč nekim ohrabrujućim najavama.

Određena poboljšanja zabilježena su na području olakšanja poslovanja, gdje su smanjeni i/ili uklonjeni određeni administrativni i parafiskalni nameti. Napredak je ostvaren i kod prodaje manjinskih udjela u državnim poduzećima i stavljanja u funkciju državne imovine, a zaostaci u sudstvu su blago smanjeni.

Donesene su i mjere u svrhu smanjenja visoke razine nenaplativih kredita, a nad HBOR-om je proveden pregled kvalitete imovine čiji rezultati još nisu objavljeni.

Zaključno, Komisija smatra da je Hrvatska ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka iz 2017. godine. Fiskalna politika, potpomognuta povoljnim makroekonomskim uvjetima, osigurala je smanjenje udjela duga, ali strukturne reforme nisu napredovale.

 

summer 2391348 480

Reforme koje je potrebno hitno provesti

Europska komisija od samog početka ulaska Republike Hrvatske u proces praćenja kroz Europski semestar, a to je od 2014., konstatira kako se preporuke ne provode te da izostaje realizacija reformi utvrđenih u  Nacionalnom programu. Neophodno je odmah krenuti s reformom javne uprave koja znači definiranje poslovnih procedura i procesa, reorganiziranje kroz ukidanje preklapanja, kvalitetnu raspodjelu posla i utvrđivanje jasnih podjela prava i odgovornosti. Samo na tim temeljima može se uvesti objektivan i motivirajući sustav nagrađivanja službenika. Restrukturiranje javnih poduzeća i upravljanje državnom imovinom još je jedna od reformi koja ne smije čekati. Uz to, uvođenje kriterija praćenja uspješnosti i usporedbe lokalnih jedinica u radu i napredovanju ključni su elementi za povećanje efikasnosti i ubrzanje rada lokalnih razina. Reforma pravosuđa, ubrzanje i rješavanje neriješenih pitanja, digitalno povezivanje, osiguranje ujednačene prakse, edukacija sudaca i pravosudnih službenika, racionalizacija mreže sudova ključna je ne samo za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja nego i za borbu protiv korupcije te napredak cijelog društva. Bez modernizacije sustava obrazovanja, znanosti, istraživanja i razvoja nemoguć je opstanak i to u srednjem roku. Neophodna je potpuna prilagodba potrebama poslodavaca, uz istovremeni razvoj tehnološki naprednih industrija, inovativnih malih i srednjih poduzetnika, digitalizaciju poslovanja kako bi poslovi za koje se mladi obrazuju bili visoko kvalitetni i dobro plaćeni. Stavljanje u funkciju neobrađenog zemljišta, navodnjavanje te snažna administrativna i financijska potpora razvoju poljoprivrede kroz obiteljska poljoprivredna gospodarstva jedan je od najvažnijih zadataka jer nema razvijene ekonomije bez obrađenog svakog dijela zemlje. Uz sve to uređenje i reorganizacija zdravstvenog, mirovinskog sustava, socijalnih naknada, izgradnja fleksibilnog tržišta rada u kojem je osiguran brzi pronalazak posla i dalje su veliki izazovi na koje je potrebno hitno odgovoriti. Pred Hrvatskom je puno posla. Reforme nisu jednostavne, ali treba hrabro i odlučno proći „dolinom političke smrti“ koja zahvaljujući EU fondovima odnosno kvalitetnim investicijama može biti znatno smanjena i proces generiranja snažnog rasta koji će se osjetiti na poboljšanju kvalitete života svih ljudi u Hrvatskoj ubrzan kako je to prikazano na grafu u nastavku.

graf

Iz grafikona se vidi da bez provedbe reformi tijekom vremena društvo siromaši i podržava se kontinuirano nazadovanje gospodarstva (crna linija). Korištenje EU fondova, ako se ne provode reforme, samo odgađa odnosno usporava neizbježan pad i siromašenje (plava linija). Crvena linija pokazuje kako uz provedbu reformi dolazi na početku do pada u razvijenosti i bogatstvu međutim nakon par godina slijedi zaokret i država izlazi iz poteškoća te započinje s rastom koji donosi značajan društveni prosperitet i skok u bogatstvu naroda (crvena linija). Zahvaljujući korištenju EU fondova odnosno provedbi kvalitetnih investicija vrijeme pada i siromašenja koje se naziva „dolina politične smrti (Valley of Political Death)“ se skraćuje (iscrtkana crvena linija) i reforme vrlo brzo počinju donositi rezultate vidljive u svakodnevnom životu građana. 

Ovo je jasna poruka da se ohrabrimo i što prije uhvatimo u koštac s neizbježnim. Nema stajanja na mjestu. Moramo se mijenjati, modernizirati, pratiti trendove, u potpunosti pojednostavniti administraciju, ukloniti sve prepreke poduzetnicima, na prvo mjesto staviti proizvođače, inovatore, izvoznike i tako zajedničkim snagama preokrenuti trend kontinuiranog zaostajanja u brzo sustizanje i prestizanje ostalih država. Samo to je način osiguranja ostanka naših ljudi u Hrvatskoj i privlačenja talenata iz drugih država.

Stranica 2 od 4

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se