Velika istragaEUROPOL-a i INTERPOL-a „OPSON VII" rezultirala je i ove godine ogromnom količinom zaplijenjenih neispravnih prehrambenih namirnica i sirovina na europskom jedinstvenom tržištu. Čak 3.620 tona krivotvorene i opasne hrane, poglavito mesa, ribe i lažnog mlijeka u prahu za bebe, te 9,7 milijuna litara pića  povučeno je s tržišta jer ne zadovoljavaju osnovne zdravstvene kriterije te predstavljaju ozbiljnu ugrozu po zdravlje stanovništva, a posebiceza one najmlađe.

Voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica pozvala je Komisiju na nužno sprječavanje pojave opasnih i neispravnih proizvoda na europskom tržištu:

Bez obzira na to što u posljednjih nekoliko godina ove akcije rezultiraju sve manjom količinom zaplijenjenih tvari, što je rezultat uspješnih policijskih akcija, i dalje je riječ o ogromnoj količini zdravstveno neispravne hrane i pića. Osim svakogodišnje kontrole i zaplijene, koje korake Komisija poduzima da spriječi samu pojavu opasnih i neispravnih prehrambenih proizvoda na europskom tržištu?"

Šuica je upozorila i na kontraučinak kod percepcije stanovništva o sigurnosti hrane:

Prema istraživanju Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) samo 33% Europljana vjeruje državnim informacijama o sigurnosti hrane, dok je u nekim državama članicama, poput Hrvatske, taj postotak još i manji i iznosi tek 12%. Također, u istom istraživanju navodi se da su europski građani prilično neinformirani o rizicima konzumiranja novih popularnih proizvoda poput zelenih smoothieja i sl. Koje konkretne mjere Komisija planira poduzeti kako bi podigla svijest europskih građana o sigurnosti hrane te rizicima konzumiranja hrane?"

Podsjetimo, zastupnica Šuica je već nekoliko puta upozoravala Europsku komisiju o posljedicama skandala sa zaraženom i pokvarenom hranom na europskom tržištu. Naime, nakon izvješća o riziku Salmonelle infantis u pilećem mesu za zdravlje ljudi iz lipnja 2016. Hrvatske agencije za hranu, Šuica je upozorila Europsku komisijukako je Salmonellu infantis potrebno uvrstiti u Uredbu br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. te na taj način poboljšati kontrolu salmonele. Također, u travnju prošle godine potpisala je interpelaciju za pisani odgovor s raspravom na temu „Posljedice skandala brazilskog zaraženog mesa", nakon što su brazilske vlasti otkrile da su njihovi najveći proizvođači mesa, godinama izvozili nekvalitetnu govedinu i perad po cijelom svijetu.

Belgijski premijer Charles Michel u Europskom je parlamentu u Bruxellesu jučer je sudjelovao u raspravi o budućnosti Europe.

U svom obraćanju zastupnicima Europskog parlamenta premijer Charles Michel naglasio je kako se Europa mora suočiti s izazovima sigurnosti, terorizma i lažnih vijesti. Istovremeno je pozdravio gospodarski rast, veću sigurnost granica te snažnu borbu protiv terorizma, no naglasio je kako se pri tome potrebno okrenuti temeljnim europskim idejama – miru, sigurnosti, demokraciji i vladavini prava. Istaknuo je kako to nisu samo prazne riječi već obećanje koje smo naslijedili i koje svakodnevno moramo poštovati.

„Europskim građanima potrebno je osigurati blagostanje, sigurnost i europske vrijednosti. Blagostanje podrazumijeva bankovnu, ekonomsku i monetarnu uniju, smanjenje bankovnih rizika, digitalnu agendu, umjetnu inteligenciju, ulaganje te zaštitu našeg planeta. Drugi aspekt predstavlja sigurnost tj. osiguranje slobode svakog građanina te obranu temeljnih vrijednosti i vrijednosti pravne države", naglasio je Charles Michel.

 

Voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica pozdravila je europske ideje premijera Michela te ga upitala za stav o budućnosti europskih integracija: „Shvatila sam da ste doista pravi Europljanin i da se protivite Europi s dvije brzine, no, s obzirom na to da je ovo rasprava o budućnosti Europe, moram primijetiti da niste ništa rekli o budućnosti europskih integracija niti ste spomenuli Jugoistočnu Europu ili tzv. Zapadni Balkan. Voljela bih čuti vaše stajalište o tome!"

Belgijski premijer odmah se osvrnuo na situaciju na području Zapadnog Balkana te istaknuo važnost tog područja za Europsku uniju. Naglasio je kako EU zapravo podcjenjuje važnost te teme te je iznio ideju o postojanju jedne ključne osobe u ulozi posrednika, kao što je to Michel Barnier za Brexit, koja bi u ime EU doprinosila stabilizaciji u toj regiji.

 

Podsjetimo, belgijski premijer peti je po redu europski čelnik koji je na poziv predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija i Konferencije predsjednika sudjelovao u nizu rasprava o budućnosti Unije između šefova država i zastupnika u Europskom parlamentu, a hrvatski premijer Andrej Plenković na istoj je raspravi sudjelovao ne plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu u veljači ove godine.

Kupovina konoplje u Hrvatskoj legalna je u obliku kapsula preko liječničkog recepta od kraja 2015. godine, no ti troškovi mjesečno mogu iznositi i do nekoliko tisuća kuna. Većini građana takva vrsta liječenja i dalje je financijski nedostupna.

 

Trenutno su u tijeku pripreme za potpisivanje peticije za potpunu legalizaciju konoplje u medicinske svrhe u organizaciji Društva multiple skleroze Dubrovačko-neretvanske županije, koje će se održati u subotu, 21. travnja u Dubrovniku. Hrvatska društva multiple skleroze drugih hrvatskih gradova također su krenula s prikupljanjem potpisa u tu svrhu.

stinging nettle 503939 1280

Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) zadužio je voditeljicu hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravku Šuicu da podnese izvješće o upotrebi konoplje u medicinske svrhe. Tema je to koja izaziva sve više pozornosti među hrvatskim građanima jer bi se omogućavanjem korištenja konoplje olakšao svakodnevni život oboljelima od multiple skleroze, malignih bolesti, AIDS-a, epilepsije i sličnih oboljenja. 

 

„Osobito mi je drago što mi je dodijeljeno ovo važno izvješće, posebno zbog toga što ova tema postaje sve važnija u Hrvatskoj. Učinit ću sve da se omogući korištenje konoplje isključivo u medicinske svrhe te da na ovaj način oboljelima olakšamo put ka ozdravljenju. S obzirom da se, kroz rad u grupi Zastupnici protiv raka u Europskom parlamentu, ali i organiziranjem konferencija "Fight&Win" diljem Hrvatske, aktivno bavim borbom protiv raka, posebno me raduje činjenica da je ENVI odbor, između ostalih, odabrao i mene kao autoricu ovog važnog izvješća“, izjavila je ovom prigodom zastupnica Šuica.

Dubravka Suica vote

Potaknuta sve većim pritiscima zemalja južne i istočne Europe kojima se traže jednaki standardi za sve potrošače u Europskoj uniji, Europska komisija danas je predložila novi sporazum - „New Deal“ za potrošače u Europskoj uniji kojim se osiguravaju jednaki standardi za sve europske potrošače u skladu s pravom EU.

Novi sporazum za potrošače podrazumijeva jačanje prava potrošača online, čime će se osigurati više transparentnosti na internet trgovinama i online platformama. Također, potrošačima će se omogućiti alati za kompenzaciju sredstava i pravna pomoć, ako se utvrde nepravilnosti u trgovinskim praksama ili oglašavanju te će se uvesti učinkovite kazne za kršenje prava potrošača u EU.

eat 3236971 1280

Iznimno važan dio ovog sporazuma čini regulacija dvostruke kvalitete hrane. Naime, New Deal će nadopuniti Direktivu o nepoštenim trgovačkim praksama tako da će nacionalne vlasti regulirati zavaravajuće tržišne prakse koje uključuju marketing proizvoda predstavljajući ih jednakim kao u svim zemljama u EU, a njihove se karakteristike značajno razlikuju.

U rujnu prošle godine Europska komisija objavila je skup smjernica za primjenu propisa Europske unije o hrani i pravima potrošača na prehrambene proizvode dvojne kvalitete. Podsjetimo, predsjednik Komisije Jean Claude Juncker u svom govoru o stanju Europske unije na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u rujnu prošle godine u Strasbourgu naglasio je potrebu izjednačavanja istočne i zapadne Europe, s posebnim osvrtom na proizvode dvojne kvalitete.

Ovaj uspjeh u postizanju jednakih prava za sve potrošače u Europskoj uniji rezultat je višegodišnjeg rada zastupnika u Europskom parlamentu:
„Drago mi je da je naš rad u Europskom parlamentu urodio plodom! Nakon što smo češka kolegica Šojdrova i ja organizirale kušanje prehrambenih proizvoda iz različitih krajeva Unije u Europskom parlamentu te je na plenarnoj sjednici održana rasprava o dvostrukoj kvaliteti proizvoda, Europska komisija razvila je smjernice koje će pomoći državama članicama da uspješno koriste zakonodavstvo Europske unije kako bi se razlike u kvaliteti hrane u potpunosti uklonile. Više puta sam naglasila i ponavljam - Sretna sam što će hrvatski građani i hrvatska djeca, jesti istu čokoladu i piti isti sok kao i građani zapadne Europe!“

Suica Juncker

Podsjetimo, zastupnica Šuica je s češkom zastupnicom Michaelom Šojdrovom 18. svibnja 2017. organizirala kušanje prehrambenih proizvoda kako bi upozorila na razliku u kvaliteti istih proizvoda na zapadu i istoku Unije. Također, u suradnji s 43 zastupnika iz različitih političkih grupacija, zastupnica Dubravka Šuica postavila je pitanje Europskoj komisiji vezano za spomenute razlike, nakon čega je uslijedila i rasprava na plenarnoj sjednici u Strasbourgu 18. svibnja 2017. godine.

Nastavno na upit zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice o smanjenju dječjih doplataka za djecu stranaca diljem Europske unije, Europska komisija u svom je odgovoru naglasila da sva djeca imaju pravo na jednaki doplatak, bez obzira na prebivalište.

Uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti propisana su zajednička pravila za plaćanje obiteljskih naknada radnicima zaposlenima u drugoj državi članici. U skladu s tim pravilima mobilni radnici imaju pravo na jednake dječje doplatke kao i domaći radnici, bez obzira na to gdje je prebivalište djece", istaknula je Marianne Thyssen, povjerenica Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnosti radne snage.

Jednako tako, Komisija se obvezala pregledati mjere država članica o kojima je riječ i ispitati njihovu usklađenost s pravom Europske unije kada i ako takve mjere budu donesene.

Podsjetimo, potaknuta nedavnim tendencijama u Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj i još nekim državama članicama o smanjenju dječjih doplataka za djecu stranaca diljem Europske unije, Dubravka Šuica pozvala je Komisiju na očitovanje oko ove diskriminatorne mjere za građane Europske unije.

Dubravka Suica foto 4

Tom je prilikom zastupnica Šuica istaknula kako bi ovakav čin izvršio podjelu unutar Europske unije, a djecu stranaca čije obitelji ne žive u istoj državi svrstao u kategoriju građana drugog reda, što je nedvojbeno Europska komisija sada i potvrdila.  

Također, zastupnica Šuica naglasila je kako ovakav način tretiranja dječjeg doplatka nije u skladu s osnivačkim ugovorima Europske unije te da svi građani unutar EU plaćaju poreze i pridonose nacionalnim sustavima socijalne skrbi na isti način.

Naime, nova austrijska vlada predložila je zakon o smanjenju dječjih doplataka za djecu 'EU stranaca' koja ne žive u Austriji a koji je trenutno u postupku u austrijskom parlamentu. Plan je smanjiti visinu dječjih doplataka koje primaju djeca gostujućih radnika čije obitelji ne žive u Austriji te ih prilagoditi standardu zemalja u kojima žive. Visina dječjih dodataka za strance prilagodila bi se životnim uvjetima i standardu zemalja iz kojih gostujući radnici dolaze. Slične su tendencije vlada i u Njemačkoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji.

Jučer je na sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) uspješno izglasana Rezolucija o evaluaciji LIFE programa za razdoblje od 2013. do 2017. godine (L’Instrument Financier pour l’Environnement - Financijski instrument za okoliš), čija je izvjestiteljica u ime Europske pučke stranke zastupnica Dubravka Šuica, ujedno i supredsjedateljica radne skupine LIFE u Europskom parlamentu.

Nakon što je Europska komisija 6. studenog 2017. objavila izvješće o evaluaciji Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) sredinom njegova provedbenog razdoblja čime je obuhvaćena ocjena prve polovice programa LIFE za razdoblje 2014. – 2020. i preporuke za daljnje djelovanje, izvjestitelji u odboru ENVI donijeli su nacrt rezolucije i usmenog pitanja u kojima pozivaju Komisiju na daljnje poboljšanje, integriranost projekata i komplementarnost programa LIFE s drugim politikama EU-a.

„Uzimajući u obzir činjenicu da je potrebno povećati učinak, održivost i/ili mogućnost daljnje primjene rezultata postojećih projekata, na koji će način Komisija zajamčiti da će projekti u cijelosti ostvariti svoj potencijal, posebice s obzirom na to da je u konačnoj evaluaciji programa LIFE+ zaključeno da u mnogim slučajevima potencijal projekata da posluže kao primjer često nije bio u potpunosti ostvaren ili iskorišten?“ - naglasili su autori u usmenom pitanju Komisiji.

 

Zastupnica Dubravka Šuica u Rezoluciji se osvrnula na nejednaku alokaciju sredstava i projekata iz programa LIFE:
„LIFE program smatram iznimno važnim instrumentom EU za zaštitu okoliša i klimatske akcije te sam upravo zbog toga u Rezoluciji naglasila važnost bolje raspodjele sredstava i projekata. Naime, čak trećina sredstava iz cijelog proračuna za LIFE u razdoblju od 2014-2020 odlazi samo na dvije zemlje, Italiju i Španjolsku. Cilj nam je spriječiti ovakve razlike i osigurati nove mehanizme koji će pomoći svakoj zemlji da pristupi sredstvima iz LIFE programa i da iskoristi sve njegove prednosti!“

Podsjetimo, Republika Hrvatska kao najmlađa članica Europske unije se tek susrela s LIFE programom prije četiri godine. Od 2013. do 2017. godine odobreno je 15 projekata za LIFE financiranje od čega su 4 projekta na kojima su hrvatski sudionici nositelji te još 11 projekata na kojima su hrvatski sudionici partneri. Uz povećanu apsorpciju odobrenih projekata, porastao je i broj prijava od strane hrvatskih organizacija. Vrijednost prijavljenih projekata za 2017. iznosi oko 90 milijuna eura, gdje udio financiranja Europske unije iznosi oko 50 milijuna eura. Za usporedbu, prošle godine je taj iznos bio oko 38 milijuna eura. Stoga, iščekuju se optimistični rezultati implementacije LIFE programa u Republici Hrvatskoj i na tome također treba zahvaliti Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, koje upravo putem LIFE programa vrši kontinuiranu izobrazbu zainteresiranih sudionika.

Stranica 1 od 4

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se