U Izvješću o praćenju primjene Zakonodavstva Unije 2016. koje je objavila Europska komisija, a koje je na raspravi u Europskom parlamentu i za koje je hrvatska zastupnica Marijana Petir izvjestiteljica u čak dva odbora (Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbor za prava žena i jednakost spolova), Petir je posebnu pažnju posvetila slučajevima povrede prava u području okoliša s prekograničnom dimenzijom, kao i pravilnom prenošenju pa potom i primjeni europskog prava u budućim državama članicama što je i usvojeno.
„Najbliži primjer nama u Hrvatskoj je svakako primjer Slavonskog Broda i onečišćenja zraka koje je uzorkovano radom obližnje rafinerije Brod u Bosni i Hercegovini. Onečišćenje zraka trpe građani Hrvatske, ali i građani Bosne i Hercegovine. Primjenom europskog prava država koja pristupa Uniji treba usvojiti i primijeniti pravo Unije, smanjiti emisije onečišćujućih tvari u okoliš te osigurati visoku kakvoću zraka za građane toga područja neovisno o granici između država“, rekla je Petir te pozvala BiH da u duhu dobrosusjedskih odnosa i poštujući europsko zakonodavstvo riješi problem onečišćenja zraka kojem je uzrok rad rafinerije u Bosanskom Brodu.

Petir naglašava da je europsko zakonodavstvo zaštite okoliša vrlo kompleksno te da rana implementacija toga prava u postupku pristupanja može pomoći boljem korištenju sredstava pretpristupne pomoći i s druge strane osigurati visoke standarde okoliša i u graničnim područjima Unije.

Što se tiče primjene mehanizama protiv povrede prava Unije, zastupnica Petir je pozdravila dobru prasku rješavanja problema korištenjem EU Pilota, ali smatra da taj mehanizam treba unaprijediti povećanjem transparentnosti postupaka.

Za Hrvatsku postoji podatak da je u 2016. godini rješavano ukupno 30 slučaja putem EU Pilota zbog moguće povrede prava. Podaci govore da Hrvatska poštuje propisane rokove za dostavu obrazloženih odgovora. Međutim, javno nisu dostupni podaci o konkretnim predmetima na koje su se odnosili postupci EU Pilota, ali dostupni podaci Komisije navode kako je osam slučajeva otvoreno u području zaštite okoliša, pet po pitanjima povezanima s mobilnošću i prometom, četiri u vezi s funkcioniranjem zajedničkog tržišta, industrijom, poduzetništvom, te 13 iz drugih područja EU zakonodavstva. Upravo je to i razlog zbog kojih je zastupnica Petir zatražila veću transparentnost toga postupka.

Inače, pritužbe na europskoj razini protiv Republike Hrvatske nastavljaju trend opadanja od vrhunca koji je bio zabilježen 2014.

Glavna područja novopokrenutih prigovora protiv Hrvatske u 2016. godini bilježe se na području financijske stabilnosti, financijskih usluga i tržišta kapitala; zdravlja i sigurnosti hrane; migracija i unutarnjih poslova; unutarnjeg tržišta, industrije, poduzetništva te ostalih relevantnih područja poput komunikacijskih sustava, pravde i zapošljavanja, energetike itd.

Jedno od područja u kojima Hrvatska ponovo bilježi rekordan broj otvaranja novih slučajeva zbog kršenja europskog prava je kašnjenje u prenošenju zakonodavstva EU-a čime se građanima i poduzećima onemogućava da iskoriste zakonske prednosti, stvara se nesigurnost pri primjeni pravila te se narušava funkcioniranje kako unutarnjeg tržišta EU, tako i čitave Unije.

U 2016. godini Komisija je pokrenula 32 nova prekršajna spora protiv Hrvatske. Po pet sporova pokrenuto je u području funkcioniranja zajedničkog tržišta, industrije, poduzetništva, srednjeg i malog poduzetništva i u području zdravstva i sigurnosti hrane. Po četiri nova slučaja pokrenuta su u području zaštite okoliša te u području financijske stabilnosti, financijskih usluga i tržišta kapitala.

Tri slučaja pokrenuta su u području nadležnosti nad migracijama i unutarnjim poslovima. Takvi postupci odnose se primjerice na neprenošenje europskog zakonodavstva u propisanom roku ili kašnjenje prenošenja zbog neobavještavanja o nacionalnim mjerama kojima se provodi transpozicija Direktive o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja ili propusta da se u potpunosti prenesu tri direktive o javnoj nabavi i koncesijama.

Također, postupci zbog povrede propisa iz područja zaštite okoliša uključivali su nepostojanje planova vezanih uz gospodarenje otpadom i programa za prevenciju otpada koji su obvezni prema Okvirnoj direktivi o otpadu, kao i nepridržavanje prenesene Okvirne direktive o otpadu te neadekvatno gospodarenje otpadom u naselju Biljane Donje zbog čega je ovih dana pokrenut i postupak pred Europskim sudom. Također, treba spomenuti i postupak nepoštivanje transpozicije Direktive o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš.

Primjeri postupaka protiv Hrvatske zbog povrede EU prava koji su bili u tijeku na dan 31. prosinca 2016.:
- nepoštivanje odluka Prüm o razmjeni informacija u borbi protiv terorizma i teškog kriminala (Uredba Europskog parlamenta i vijeća o određenim postupcima za razmjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Kosova, s druge strane; Odluka Vijeća o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala);
- propust obavještavanja o transpozicijskim mjerama Duhanske direktive;
- nepostojanje planova vezanih uz gospodarenje otpadom i programa za prevenciju otpada koji su obvezni prema Okvirnoj direktivi o otpadu;
- nepridržavanje transpozicije Okvirne direktiva o otpadu;
- nepridržavanje transpozicije Direktive o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš;
- neadekvatno gospodarenje otpadom u Biljane Donje;
- nepoštivanje odredbi o slobodnom kretanju roba i pravila EU o unutarnjem energetskom tržištu;
- neobavještavanje o svim nacionalnim mjerama transpozicije Direktive o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine (Direktiva o hipotekarnom kreditu);
- posebne ovlasti rezervirane za državu u INI (Industrija nafte d.d.) nakon privatizacije. Pridržavanje ovlasti ove vrste može ograničiti slobodno kretanje kapitala i sloboda poslovnog nastanka garantirane u okviru Ugovora o funkcioniranju Europske unije;
- neobavještavanje o nacionalnim mjerama kojima se provodi transpozicija Direktive o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja;
- smanjena stopa trošarina za male proizvođače etilnog alkohola - ova praksa je potencijalno u suprotnosti s Direktivom o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića (Direktive o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića);
- propust da se u potpunosti prenesu tri direktive o javnoj nabavi i koncesijama;
- diskriminirajući okvir za kupnju licence za sportski ribolov za ne-rezidente što je u suprotnosti s Direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu;
- nepravilno prenošenje i provedba Direktive EU o vozačkim dozvolama;
- ne ratifikacija protokola o pristupanju Međunarodnoj konvenciji Eurocontorol.

Europska komisija još od 1984. godine na zahtjev Europskog parlamenta objavljuje godišnje izvješće o praćenju primjene prava EU-a tijekom prethodne godine. „Izvješća ove vrste, o praćenju primjene Zakonodavstva Unije se provode svake godine jer predstavljaju bitan element nadzora nad primjenom zakonodavstva Europske unije u državama članicama. Pravodobna i ispravna primjena bitna je za funkcioniranje Unije. Samo praćenjem primjene ovog principa ravnopravnosti u državama članicama možemo stvarno procijeniti doseg i učinkovitost europskog zakonodavstva“, rekla je zastupnica Marijana Petir prilikom rasprave o Izvješću o praćenju primjene Zakonodavstva Unije 2016. u Europskom parlamentu.

Postupci nadzora primjene europskog prava uključuju postupke prije utvrđivanja povrede prava i one nakon pokretanja toga postupka. U prvom slučaju Europska komisija na temelju vlastite inicijative provodi provjeru primjene europskoga prava. U 2016. godini Komisija je pokrenula 520 takvih postupaka na razni Unije. Također, EK provjerava primjenu europskoga prava na temelju prigovora javnosti, građana i poduzetnika. U 2016. godina Komisija je zaprimila 3.783 takva prigovora i to većinom iz Italije (753) Španjolske (424) i Francuske (325). Većina prigovora na razini Unije odnosile se na pitanja pravde i prava potrošača (919), zapošljavanja (679) te funkcioniranja unutarnjeg tržišta (483). Uvijek je značajan i udio prigovora zbog poštivanja prava okoliša (348).

U tom segmentu EK je u 2016. godini nakon provjera pokrenula 790 postupaka korištenjem strukturiranog dijaloga putem mehanizma EU Pilota i to 520 na temelju istraživanja na vlastitu inicijativu te 270 na temelju provjerenih pritužbi građana.

„U slučaju utvrđenog kršenja EU prava, EK pokreće postupak povrede EU prava te je u 2016. godini Komisija pokrenula 986 novih postupaka i to najviše u području zakonodavstva iz područja funkcioniranja unutarnjeg tržišta (292), zdravstva i sigurnosti hrane (148), financija (120) te okoliša (89). Procesi zbog povrede prava Unije nisu lagani i traju više godina tako da je na kraju 2016. godine bilo otvoreno 1.657 predmeta“, rekla je Petir.

Na razini Unije najveći broj postupaka u koji su bili u tijeku na dan 31. prosinca 2016. godine bio je vezan uz zakonodavstvo iz područja funkcioniranja unutarnjeg tržišta (270), okoliša (269) te financija (230). Zastupnica Petir pojašnjava da se gotovo polovina postupaka odnosi na kasnu transpoziciju u nacionalno pravo dok se druga polovina odnosi na nepravilnu transpoziciju ili neprimjenu prava. Hrvatska je primjerice na dan 31. prosinca 2016. godine imala otvorena 44 postupka od kojih je 25 postupaka pokrenuto upravo zbog kasnog prenošenja.

U 2016. godini Komisija je zaključila 673 slučaja u raznim fazama postupka od kojih je dio (18) odlučila uputiti na postupanje Sudu EU.

Sud EU u 2016. godini donio je 28 presuda od kojih se niti jedna nije odnosila na Republiku Hrvatsku. Od 28 presuda samo su dvije bile u korist država članica dok su ostale potvrdile nalaz Komisije. U 2016. godini Sud EU je dosudio novčane kazne u dva slučaja i to protiv Grčke i Portugala. Na dan 31. prosinca 2016. godine na Sudu EU u fazi postupka bilo je 95 predmeta.

Petir je rekla kako bez sigurnosti u vladavinu prava i poštivanja istih pravila koja vrijede za sve u društvu i u svim državama članicama, nema sigurnosti, nema investicija, nema napretka. “Većina građana Hrvatske koje su svojim glasom poduprli ulazak Hrvatske u EU jednom od najvećih vrijednosti Unije smatrali su vladavinu prava. Od stjecanja vlastite neovisnosti pa do ulaska Hrvatske u EU, važnost funkcioniranja pravne države bila je tada, ali i danas, vrlo visoko na ljestvici prioriteta naših građana, te sam se uvjerila kako je pitanje vladavine prava važno i za građane drugih država članica,” rekla je Petir.

Izvješće Komisije o primjeni prava u 2016. godini daje mnogo podataka o provedbi mehanizama nužnih za djelotvornu primjenu prava, ali i statistiku postupaka vezanih za određena područja primjene europskog prava. Od problema u primjeni europskog prava vezanih uz nadležnost Odbora za zaštitu okoliša, zastupnica Petir ističe povećanje ukupnog broja povreda prava te povećanje broja povrede prava u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu u područjima zdravlja i sigurnosti hrane.

U odnosu na 2015. godinu broj podnesenih prigovora građana porastao je s 3450 na 3783 slučaja, broj novih EU pilota smanjen je s 881 na 790 a broj otvorenih EU pilota na kraju 2016. godine smanjen je s 1260 na kraju 2015. na 1175 otvorenih postupaka. U 2016. godini porastao je i broj otvorenih postupaka zbog povrede prava EU i to s 1368 na 1657 predmeta. U 2016. godini broj postupaka zbog povrede prava EU porastao je u području zdravlja i sigurnosti hrane na 147 predmeta te se počeo samostalno pojavljivati u statistikama. Smatra se da je tomu razlog nepravovremeno prenošenje nove Direktive o utvrđivanju standarda kvalitete i sigurnosti za postupke darivanja, prikupljanja, testiranja, obrade, čuvanja, skladištenja i distribucije tkiva i stanica iz područja zdravstva te Direktive o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilica i Direktive o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu svinja iz područja dobrobiti životinja.

U Europskom parlamentu u Bruxellesu je održan sastanak Središnjeg odbora Zajednice žena Europske pučke stranke (EPPW) kojom predsjedava Dr. Doris Pack, nakon čega je održan Colloque s povjerenicom za digitalno gospodarstvo i društvo Mariyom Gabriel. Žene Europske pučke stranke raspravljale su o ulozi žena u digitalnom dobu, s naglaskom na perspektive na tržištu rada.


U Europskom parlamentu okupile su se predstavnice političkih stranaka, članica Europske pučke stranke, među kojima i ministrica obrane Bosne i Hercegovine Marina Pendeš. Na sastanku Središnjeg odbora EPPW razmatralo se članstvo Zajednice žena SDA iz Bosne i Hercegovine, PAS iz Moldavije te Pokreta za Slobodu iz Gruzije, nakon čega je uslijedila rasprava o digitalizaciji i ulozi žena. Dogovorio se plan aktivnosti za 2018. godinu koji uključuje Jesensku akademiju u Ateni a nakon toga i Središnji odbor te Kongres u Ljubljani u studenom 2018. koji će ujedno biti i izborni kongres gdje će se birati novo vodstvo žena EPP-a. Ovogodišnje aktivnosti Žena EPP-a se održavaju pod zanimljivim motom “Women First”.


Potpredsjednica Zajednice žena Europske pučke stranke (EPPW) Dubravka Šuica istaknula je važnost sudjelovanja žena u svim segmentima društva: „Važno je ojačati ulogu žena u politici ali i svim segmentima društva jer bez sudjelovanja žena koje čine pola stanovništva zemaljske kugle, svijet ne može biti pravedan!“
Podsjetimo, potpredsjednica Zajednice žena Europske pučke stranke Dubravka Šuica 23. ožujka sudjelovala je na Dijalogu s građanima s povjerenicom za digitalno gospodarstvo i društvo Mariyom Gabriel na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, a teme Dijaloga su bile digitalne vještine, informatička sigurnost, umjetna inteligencija, zapošljavanje u budućnosti, žene u digitalnom svijetu, zapadni Balkan, digitalizacija i demokracija, nove tvrtke (startup) i inovacije.
Prošle je godine obilježena je 60. obljetnica potpisivanja Rimskih ugovora i tom je prilikom objavljena Bijela knjiga o budućnosti Europe u kojoj su navedeni mogući smjerovi budućnosti EU, suočene s brojnim izazovima, od globalizacije i utjecaja novih tehnologija na društvo i radna mjesta do sigurnosnih pitanja i rasta populizma.

Svježe i inovativne ideje o poboljšanju visokog obrazovanja iznijeli su studenti iz više zemalja 27. i 28. veljače u Bruxellesu kroz inicijativu Europske komisije HEInnovate Hack (HEI-Hack), a među njima je bio i Filip Rašković, student druge godine diplomskog studija Ekonomskog fakulteta u Rijeci, koji studira na programu International Business na engleskom jeziku.

U briselskom prostoru koji se zove The Egg ("jaje"), a naziv je dobio zbog toga što u njemu start up-ovi sazrijevaju u mlade tvrtke, Filip Rašković je s kolegicama i kolegama iz Škotske, Mađarske, Portugala, Njemačke i Irske prezentirao rješenja za problem nedostatka vremena profesora te korištenja neadekvatnih metoda učenja.

Filip Brux

„Fokus studiranja u budućnosti stavili smo na "Human engagement". Naše prijedlog za rješenje problema bilo je stvaranje takozvanih "Learning Communities", odnosno, zajednica za učenje. Zamislili smo da bi prvi korak bila promjena učionice. Trenutačno je u učionicama profesor na jednoj strani, a studenti na drugoj. Način prenošenja znanja tako je vertikalni, odnosno, profesori prenose znanje na studente. Ideja mog tima je bila da bi se stolovi trebali rasporediti u krug kako bi studenti imali veći osjećaj pripadnosti te ujedno dijelili znanje međusobno” – prepričao je Filip dio atmosfere s ovogodišnjeg HEI-Hacka.

Njegov tim prezentirao je potom i drugi korak u svojoj ideji, a riječ je o stvaranju E-learning platformi gdje će profesori s dobrim prezentacijskim vještinama snimiti svoje predavanje i potom ga staviti na platformu.

heinnovate 9750
„Studenti bi kod kuće pročitali teoriju i pogledali predavanja, a svrha dolaska na predavanje bi bila diskusija, pitanja studenata o onome što im nije bilo jasno ili onome o čemu bi htjeli znati više. Također bi se studentima trebalo omogućiti više izbornih predmeta, jer netko koga možda zanima marketing ne bi htio učiti statistiku ili računovodstvo” – rastumačio je Filip stavove i metodiku svoga tima te dodao da su dan nakon prezentacije svi sudionici dobili povratne informacije o svojim idejama od brojnih profesora i stručnjaka.
Ovaj uspješni student kaže kako je u Bruxellesu shvatio da Hrvatska po obrazovanju kotira jednako dobro kao i druge zemlje, ali da ipak trebamo pokazati inicijativu za daljnjim razvojem. Također je, smatra Filip, bitno naglasiti da se poduzetničko ponašanje može naučiti i ono ovisi o pojedincu i njegovom angažmanu.

U Bruxellesu su na ovom događanju studenti, njih 30 iz više zemalja, bili raspodijeljeni u pet timova. Svaki tim imao je i trenera koji je mladim sudionicima dao smjernice za prezentaciju ideja i rješavanje problema. Osnovni cilj ovog događanja je omogućiti studentima da se čuje njihov glas, a njihovi prijedlozi daljnje su niti vodilje za obrazovne ustanove koje će prema tomu prilagođavati svoj rad i metodologiju obrazovanja. HEI-Hack inicijativom želi se ustanove visokog obrazovanja učiniti inovativnijima i učinkovitijima te unaprijediti njihov rad.

heinnovate 9793

HEI je skraćenica za Higher Educational Institutions, dok je HEInnovate inicijativa Europske komisije koju podržavaju neovisni stručnjaci, a mogu joj pristupiti sve ustanove visokog obrazovanja. Inicijativa raspolaže brojnim alatima unapređenja i vrednovanja obrazovnih institucija te omogućava edukacije, treninge i radionice koje institucijama visokog obrazovanja znatno mogu pomoći u daljnjem radu i podizanju vlastite kvalitete.

Poziv za sudjelovanje na HEI-Hack inicijativi došao je profesorici Danijeli Sokolić, prodekanici za suradnju s gospodarstvom na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Ona je potom predložila četiri studenta, od kojih je odabran Filip Rašković. Kako je pojasnila prof. dr. sc. Sokolić, suradnja s Europskom komisijom (EC) po pitanju snažnijeg povezivanja visokog obrazovanja i gospodarstva započela je kroz organizaciju University-Business Foruma, projekta Europske komisije te Opće uprave za Obrazovanje i kulturu (DG EAC) u čijoj je organizaciji i provođenju sudjelovao i Ekonomski fakultet u Rijeci.

„Na tom Forumu koji se održao u listopadu prošle godine po prvi put u Hrvatskoj te na kojem je sudjelovalo tridesetak pozvanih izlagača iz cijele Europe, iskustva Ekonomskog fakulteta u Rijeci predstavio je doc. dr. sc. Igor Cvečić, predsjednik Povjerenstva za međunarodnu suradnju fakulteta. Imala sam priliku u ime Centra za karijere Ekonomskog fakulteta u Rijeci moderirati panel na temu Učenje kroz rad te predstaviti model po kojem radi Ekonomski fakultet u Rijeci predstavnicima sveučilišta iz Belgije, Amerike, Slovačke i drugih zemalja. Naš Centar za karijere jedan je od najstarijih i najaktivnijih takvih centara u Hrvatskoj čija je osnovna svrha povezati studente s poslodavcima još tijekom studija te im olakšati prijelaz iz studentskih klupa u svijet rada.” – rekla je prof. dr. sc. Sokolić.

Nakon uspješno realiziranog projekta Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dobilo je priliku uključiti nekoliko predstavnika iz Hrvatske u radnu skupinu HEInnovate-a, krovnog projekta EC-a i OECD-a za poticanje poduzetničkog impulsa europskih sveučilišta te je poziv za sudjelovanje na edukaciji u Bruxellesu stigao i prof. dr. sc. Sokolić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

„Cilj OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, engl. Organisation for Economic Cooperation and Development) i EC-a je poticati kreativno i proaktivno ponašanje nastavnika i studenata koje bi posljedično stvorilo preduvjete za povećanje inovativnosti i poduzetništva na sveučilištima diljem svijeta. Ekonomski fakultet u Rijeci podržava takva nastojanja kroz uključivanje profesora i studenata u projekte čija je svrha preuzimanje inicijative te poticanje inovativnosti i kreativnosti. HEI-Hack je upravo jedan od takvih projekata na koji je ove godine, po prvi puta, pozvano riječko Sveučilište, odnosno Ekonomski fakultet u Rijeci. Stoga je Filip, kao naš predstavnik, imao prilike razgovarati i raditi na projektima sa studentima prestižnih europskih sveučilišta te s njima razvijati ideje kojima će unaprijediti i svoj fakultet.”– rastumačila je prof. dr. sc. Danijela Sokolić.

Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Željana Zovko sudjeluju na sjednici proširenog predsjedništva Kluba zastupnika Europske pučke stranke koji se održava danas i sutra u Valenciji (Španjolska), a glavna tema su inovacije u europskom gospodarstvu, s posebnim naglaskom na poljoprivredu. Domaćin sastanka je predsjednik španjolske EPP delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednik Kluba EPP-a Esteban Gonzalez Pons.

Maletic Suica Zovko Valencia

Stajalište Europske pučke stranke je da EU treba staviti naglasak na inovacije kako bi se suočila s američkom i azijskom konkurencijom te treba ubrzati napredak s ciljem oblikovanja sljedećeg digitalnog vala koji će digitalnu tehnologiju prenijeti s pametnih telefona u kućanstva. Europska pučka stranka zagovornik je europskih vrijednosti koje uključuju socijalno tržišno gospodarstvo, kreativne kapacitete i stabilne demokracije. Ove konkurentske prednosti djeluju u kombinaciji s industrijskim uspjehom, izvrsnim istraživačkim kapacitetima, snažnim obrazovnim sustavima i najjačom potrošačkom snagom. Zastupnici EPP-a u Valenciji raspravljaju o financijskim sredstvima za inovacije te inovacijama namijenjenim za poljoprivredu. Na sastanku je nekoliko europskih tvrtki izložilo primjere inovacijskih projekata koji se razvijaju u ključnim sektorima kao što su zdravstvo, poljoprivreda, sigurnost, okoliš i mobilnost.

Voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica izrazila je zadovoljstvo raspravom u Valenciji:

„Zahvaljujući našim vrijednostima, našoj političkoj stabilnosti i socijalnoj tržišnoj ekonomiji koje su naša jedinstvena komparativna prednost, Europa će pobijediti u sljedećem valu inovacija. Naš kontinent ima jedinstvenu priliku oblikovati novi val digitalne revolucije. Kao što su 80-ih i 90-ih godina kulturne i političke promjene mijenjale svijet, tako će danas tehnološke inovacije biti pokretač velikog socijalnog, političkog i ekonomskog razvoja. Osobno vjerujem da inovacije mogu promijeniti živote naših građana, a zadatak nas političara je da inovacije postanu glavnim prioritetom sljedećeg razdoblja. Nadam se da će jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja Europskom unijom 2020. godine biti upravo inovacije i digitalna agenda. Osim inovacija u europskom gospodarstvu, ovdje raspravljamo i o utjecaju inovacija na poljoprivredu. Za Hrvatsku, ali i cijelu Europsku uniju, poljoprivreda predstavlja važnu gospodarsku djelatnost, a cilj nam je zaštititi poljoprivrednike, podržati njihov rad te osmisliti inovacije kojima će se olakšati život tisućama ljudi u Hrvatskoj i cijeloj Uniji. Veseli me što su uz nas i španjolski premijer Rajoy, predsjednik Europskog parlamenta Tajani te brojni drugi političari, poljoprivrednici i gospodarstvenici čime je još jednom potvrđena važnost razvoja, istraživanja i inovacija za Europsku uniju!“

Suica Valencia

 

Zastupnica Ivana Maletić naglasila je važnost razvoja Europe kao lidera u inovacijama:

Glavna tema našeg sastanka u Valenciji su inovacije i inovatori bez kojih nema gospodarskog rasta i razvoja. Obrazovanje, znanost i razmjena znanja ključni su za razvoj inovacija. Jačanje inovacijskog potencijala i primjena najnovijih istraživačkih i tehnoloških dostignuća u razvoju novih proizvoda i usluga temelj su modernizacije, reindustrijalizacije i diverzifikacije europskog gospodarstva. Ako želimo razvijati Europu kao lidera u inovacijama moramo raditi zajedno s inovatorima, znanstvenicima i poduzetnicima. Upravo zato smo ova dva dana u Valenciji zajedno s inovatorima, a u našem strateškom dokumentu o inovacijama koji ćemo na ovom sastanku i usvojiti dajemo jasnu poruku da želimo regulativu koja se temelji na praksi i odgovara na potrebe inovatora. Hrvatska ima veliki potencijal zahvaljujući kreativnim ljudima s izvrsnim idejama koji uz dobro organiziranu institucionalnu pomoć mogu značajno ubrzati naš rast i pozicionirati Hrvatsku visoko na ljestvicama razvijenosti i konkurentnosti“.

A zastupnica Željana Zovko istaknula je raspravu o inovacijama kao smjer u kojem se EPP i Europska unija trebaju razvijati:

„O budućnosti Europe i novim poslovima za mlade ljude slušajući izvanredne primjere mladih i uspješnih poduzetnika i inovatora je izvanredan način za našu EPP grupu koja se okupila u Valenciji u promišljanjima o boljoj i prilagođenoj Europskoj uniji izazovima koju svijet pred nju stavlja. Cirkularno znanje je novi termin bez kojeg tehnologija neće imati uspjeha na tržištu. Moć je u produbljivanju tog znanja i pomaganju generacijama koje dolaze da tehnologiju stave u korist čovjeka. Čestitke španjolskim i EPP kolegama na izvanrednosti u organizaciji skupa“.

Na sastanku pučana u Valenciji sudjeluju i španjolski premijer i predsjednik Partido Popular (PP), Mariano Rajoy; zamjenica premijera Španjolske, Soraya Saénz de Santamaria; španjolska ministrica obrane i glavna tajnica PP, Maria Dolores Cospedal. Događaju nazoče i predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani, povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj, Phil Hogan iz Irske, povjerenik za istraživanje, znanost i inovacije te Carlos Moedas iz Portugala te povjerenik EU-a za klimu i energiju Miguel Arias Cañete iz Španjolske.

Pozor, pozor - traže se dva mlada volontera (17-30) za sudjelovanje na EVS programu na period od 12 mjeseci u Briselu u najvećoj studentskoj volonterskoj organizaciji u Europi, Erasmus Student Network AISBL za rad na promociji europske kulture kroz mobilnost putem raznoraznih projekata udruge.

 

PRAVILA I UVJETI:

  • 12 mjeseci, od ožujka do užujka 
  • Programom su pokriveni sljedeći troškovi: put iz Hrvatske do Belgije, smještaj, lokalni prijevoz, osiguranje, tečajevi jezika i mjesečni džeparac u iznosu do 200 eura

POTREBNE VJEŠTINE I ISKUSTVO:

  • Iskustvo s projektima
  • Iskustvo rada u volonterskoj organizaciji
  • Strukturiran i odgovoran način rada
  • Znanje o temama o kojima se raspravlja na europskoj razini, uključujući mlade, kulturu i Erasmus+
  • Znanje o ESN-u je plus.
  • za FB objave 1

GLAVNI ZADACI I OBVEZE

  • Pomoć ESN-u u organizaciji aktivnosti povezanih uz mobilnost, posebno u sklopu Europske godine kulturne baštine
  • Suradnja i komunikacija s lokalnim podružnicama u organizaciji u svrhu organizacije kulturnih aktivnosti
  • Pomoć ESN-u u razvoju projekata
  • Pomoć ESN-u u organizaciji aktivnosti povezanih s unutarnjim djelovanjem
  • Suradnja s ostalim projektnim timovima u organizaciji
  • Pomoć Odboru i Sekretarijatu oko potencijalnih zadataka
  • EVS je poučno iskustvo za volontere i trebaju se osjećati dovoljno slobodno da predlože vlastite aktivnosti i projekte

Kako biste se prijavili, pošaljite svoj CV i motivacijsko pismo na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. najkasnije do 11. ožujka 2018. u 23:59h. Online sastanak putem Skypea održati će se ubrzo nakon roka. Ukoliko imate dodatna pitanja, slobodno kontaktirajte na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. !

Ekipa HR NEWS PORTALA želi sreću svim prijavljenima, javite nam se iz Brisela.

Pred stotinjak sudionika zastupnica Dubravka Šuica organizirala je konferenciju Pod naslovom: „Dubrovnik: Valorizacija hrvatske nematerijalne kulturne baštine u europskom kontekstu – Godina svetoga Vlaha“. Time je predstavljen ne samo grad Dubrovnik nego i njegov zaštitnik sveti Vlaho kojemu je ova godina i posvećena.

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se